Valentinovo – Katedrala u Kotoru čuva relikviju Svetog Valentina

0
Relikvijar Svetog Valentina u Kotoru foto Boka News

Danas obilježavamo Svetog Valentina ili popularnije rečeno Dan zaljubljenih.

Sveti Valentin bio je ljekar, svećenik, vjerojatno i biskup u Rimu. Odlikovao se mudrošću i kreposnim životom. Zbog toga je uživao velik ugled i kod pogana i kod hrišćana. Ipak je mučeničkom smrću preminuo 269. godine na Flaminijskoj cesti. Od 15. stoljeća. Valentina su počeli poštovati kao zaštitnika zaljubljenih parova.

Relikvija Svetog Valnetina je od nekuda došla u Kotor i napravljen je relikvijar, koji prema stilskoj analizi pripada kotorskom zlatarstvu 16. stoljeća.

Izrađen je od pozlaćenog srebra. Križ u kojem je relikvij Svetog Valentina nekada se nosio, postavljao se na vrh sprave u kojoj se polažu srebrni relikvijari antropomorfni u obliku ruku i nogu koje nosi Bokeljska mornarica u procesiji za dan Svetog Tripuna.

Relikvijar Svetog Valentina u Kotoru foto Boka News

Međutim, nije poznato kako je u 16. stoljeću relikvij Svetog Valentina došao u Kotor, kao i mnogi drugi u to vrijeme.

Moguće postepeno renoviranje dva CG aerodroma

0
aerodrom-tivat

Predsjednik Odbora direktora Aerodroma Crne Gore (ACG) Nebojša Đoković kazao je da su u kompaniji najbliži odluci da narednih godina postepeno investiraju u dvije crnogorske vazdušne luke, budući da očekuju rast prihoda, ali i broja putnika, te vazduhoplova.

Govoreći o tome da li ćemo crnogorske vazdušne luke dati u zakup ili će ipak ostati u državnom vlasništvu, Đoković je u emisiji Link na Radiju Crne Gore rekao da je ta tema i dalje otvorena.

“Od oktobra prošle godine nijesmo imali nekih unačajnijih pomaka. Vlada je sada u tehničkom mandatu i teško da će tako krupne odluke donositi, jer nijesmo još do kraja definisali šta je prioritet”, rekao je Đoković.

Kaže da je neophodno investirati velika sredstva u naša dva aerodroma u Podgorici i Tivtu: “To sigurno nije lako za naš budžet ovakav kakav je. To su iznosi i do 150 miliona eura”.

Đoković kaže da je potrebno sagledati opciju kreditnog zaduženja za dvije vazdušne luke.

“To je pitanje koje se mora dobro izvagati. I ta opcija postoji, da možemo kod banaka uzeti kredit, ali smo bliži odluci da postepeno ulažemo narednih godina. Jer ćemo imati, po našim prognozama, ako bude sve kako treba, i ako bude kao u prethodnoj sezoni, rast prihoda i broja putnika, te vazduhoplova, da mi postepeno ulažemo i renoviramo oba aerodroma u koja nije ulagano decenijama”, rekao je Đoković.

Kad je riječ o poslovanju, preliminarni podaci, kaže Đoković, pokazuju da će imati više od dva miliona eura dobiti.

Đoković kaže da su Aerodromi Crne Gore tokom 2021. godine opslužili više od 1,3 miliona putnika, što je rast od 148 odsto u odnosu na 2020. godinu.

Komentarišući odnos s kompanijom To Montenegro, Đoković kaže da plaćanja idu “manje-više redovno”.

Hrvatska – u školama počelo dobrovoljno testiranje učenika

0
Test covid – Slovenija

Od ponedjeljka je u školama počelo dobrovoljno testiranje djece na covid-19, a time i prekid izolacija za učenike koje se samotestiraju.

Iako se preporučuje da se učenici testiraju ponedjeljkom prije nastave ili nedjeljom prije spavanja, testiranje se može obaviti i neki drugi dan u sedmici, no bitno je da se ono provodi jedanput sedmično i da razmak između dva testiranja bude podjednak, preporuke su HZJZ-a.

Negativan rezultat testa roditelj bilježi u učenikovu bilježnicu koju učenik predočuje u školi, ili na neki drugi način na koji odredi škola dok pozitivan rezultat samotesta roditelj javlja školi i liječniku, a učenik s pozitivnim rezultatom ostaje kod kuće u izolaciji.

Predsjednica udruge osnovnoškolskih ravnatelja Antonija Mirosavljević rekla je u emisiji “U mreži Prvog” Hrvatskog radija kako s terena imaju informaciju da je većina učenika testirana.

Otkrila je da je u njezinoj školi sinoćnjim testiranjem utvrđeno možda jedan posto pozitivnih učenika, a takva je situacija i po ostalim školama. Riječ je, dodala je o asimptomatskim slučajevima.

S druge strane svega jedan do dva posto roditelja potpisalo je izjavu o netestiranju.

Član predsjedništva udruge srednješkolskih ravnatelja Zlatko Stić rekao je kako u Zagrebu nisu još podijelili sve testove. Dodao je da je ukupno dobio devet odgovora od roditelja koji će potpisati da ne žele da se dijete testira, od 1010 učenika.

Smatra da sa samotestiranjem učenici nemaju problema, već neki roditelji, što se, dodao je vidi po traženju da im ispune različite papire kako bi dokazali zašto se to provodi.

Nastava uživo nema alternativu

Sugovornici su zaključili da je svim dosta online nastave i da nastava uživo nema alternativu te su zamolili roditelje da poštuju odluku o testiranju kako bi nastava mogla ići što dulje uživo.

Državni tajnik ministarstva obrazovanja Tomislav Paljak rekao je kako nema podatak održava li se od danas nastava u svim školama po A modelu.

Za informaciju da srednjoškolci preprodaju testove na koronavirus koja se pojavila na društvenim mrežama Paljak je rekao kako time nije iznenađen.

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs u subotu je rekao da će se u sljedećih mjesec dana razmisliti o ukidanju maski u školama, ako se testiranje djece te s tim u vezi ukidanje samoizolacije, pokaže učinkovito.

“Ako ovo se pokaže učinkovitim i dobrim kroz sljedećih mjesec dana razmislit ćemo i o toj varijanti i razgovarati s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo”, rekao je ministar Fuchs u Dnevniku Nove TV na pitanje o skidanju maski u školama.

Upitan boji li se zbog provođenja testiranja reakcija antivaksera pred školama, Fuchs je rekao kako se nada da ih neće biti, a u slučaju da se oni pojave zna se postupanje, ravnatelji su dobili upute, nema demonstracija i nenajavljenih prosvjeda u školama, a ako ih bude, zove se policija.

Ministar je ponovio i kako su za one roditelje koji ne žele testirati svoju djecu predvidjeli njihovu izjavu o nepristanku, oni će potpisani obrazac dostaviti razrednicima i dijete se neće testirati kod kuće. Ali, u slučaju da dijete bude u kontaktu s pozitivnom osobom, onda će to dijete morati ići u samoizolaciju, dok drugi ne.

Skoro 80 posto Švicaraca protiv zabrane testiranja na životinjama

0
Svajcarska

Birači u Švicarskoj su velikom većinom na referendumu odbacili inicijativu o zabrani testiranja na životinjama, prenosi Anadolu Agency (AA).

Prema izvještaju Swissinfoa, švicarskog nacionalnog emitera, najmanje 79 posto glasača odbacilo je inicijativu koja ima za cilj zabranu “svakog eksperimentisanja na životinjama i ljudima, te da se zaustavi uvoz svih novih proizvoda razvijenih korištenjem takve metode.”

Istovremeno, samo 20,9 birača je reklo “da” toj inicijativi u pokušaju zabrane testiranja, navodeći da su neetična i nepotrebna.

Komentarišući glasanje, senatorica iz Lucerna Andrea Gmur rekla je novinskoj agenciji Keystone-SDA da su “Švicarci shvatili da bi zabrana ugrozila zdravlje životinja i ljudi.”

Strategija razvoja turizma se još ne usvaja

0
 Perast

Strategija razvoja turizma do 2025. godine spremna je već dva mjeseca, ali nema odgovora Ministarstva ekonomskog razvoja zbog čega se ne usvaja, piše Pobjeda.

Strategija se svakako neće moći primijeniti što se tiče ovogodišnje sezone, jer je već kasno, a kako stvari stoje kasne i pripreme za ljetnju turističku sezonu koje su uveliko počele u konkurentskim zemljama.

Profesor nekoliko fakulteta za turizam, Miško Rađenović, rekao je Pobjedi da je crnogorski turizam u ovoj godini jedna velika nepoznanica, kao i da je već kasno za primjenu strategije i ako se usvoji.

“Sigurno da poboljšanju stanja doprinosi vakcinacija svih učesnika u turizmu, a najviše direktno i indirektno zaposlenih u turizmu kao i samih turista. Raduje i činjenica da su neke zemlje već počele ukidanje, odnosno ublažavanje pojedinih mjera, ali nasuprot tome politička situacija na nekim, za nas važnim, emitivnim tržištima nije najbolja”, naveo je Rađenović.

On je dodao da u skladu sa tim i još nekim informacijama treba pod hitno usmjeravati organizaciju ovogodišnje turističke godine.

Boka Kotorska – Stoliv – foto Boka News

Rađenović je kazao da dobra priprema čini većinu urađenog posla. Što se tiče strategije, njemu kao stručnjaku za turizam, ona nije data na uvid, ali je našao na sajtu Ministarstva ekonomskog razvoja u fazi nacrta.

“Kao i krajem 2020. godine i dalje imam mišljenje da su crnogorskome turizmu potrebni kratkoročni i efikasni planovi za povratak na, sad već veoma, diverzifikovano tržište. Prethodno je potrebno napraviti detaljne analize da bi čitav proces bio bez lutanja kao i stihijskog i uzaludnog posla”, saopštio je Rađenović.

Prema njegovim riječima, bolje da ima strategije, ali ništa ne valja ako se ne poštuje kao što se nijesu poštovale ni prethodne dvije, a to su Master plan i Strategija do 2020. godine.

“Postojeći nacrt strategije se u puno teza podudara sa prethodnima. Raduje me što je dat i akcioni plan, ali bi ga trebalo malo konkretizovati sa još jasnijim ciljevima i jasno definisanim vremenom izvođenja kao i povećanjem budžeta i konkretnijih mjera za pomoć, na primjer izdavaocima privatnog smještaja”, kazao je Rađenović.

On je dodao da je sada već kasno za sprovođenje i usvajanje strategije kao takve, jer su svi svjesni nestabilne političke situacije u Crnoj Gori, koja je i jedna od većih potencijalnih prijetnji, odnosno problema za turizam.

“Pitanje je kolikom brzinom će se desiti aktuelne političke promjene i koliko će neko sljedeći imati sluha za postojeća dokumenta, misiju i viziju”, naveo je Rađenović.

On je podsjetio da nama konkurentne zemlje već imaju jasne ciljeve i uveliko promovišu svoje aktivnosti na potencijalnim tržištima za predstojeću sezonu, a takođe svoju unutrašnju i spoljnu politiku umnogome podređuju turizmu.

“Ne treba podsjećati da je najveći priliv novca u Crnoj Gori upravo kroz turizam. Takođe, da je već počela ova godina, a strategija je do 2025”, rekao je Rađenović.

Praznik Mimoze u Herceg Novom, otvaranje u petak, 18. februara

Praznik mimoze – foto Boka News

Praznik mimoze biće održan 53. put u Herceg Novom od sredine februara do polovine marta i obuhvatiće 43 zabavna, kulturna i sportska programa.

Svečano otvaranje zakazano je za 18. februar kada će na Trgu Nikole Đurkovića nastupiti Neda Ukraden, a na zatvaranju koje je najavljeno za 05. mart u rizortu Portonovi nastupiće Dejan Petrović i Big Band. Tradicionalno, u oba događaja će učestvovati Gradska muzika i mažoretke Herceg Novi, Mjesna muzika Đenović i Trombonjeri.

„Zaista smo uspjeli da u prethodnom periodu pripremimo bogat program, sa više od 40 sadržaja. Tu spada i sportski program, koji tradicionalno prati praznik Mimoze“, rekao je predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić.

Kako je kazao, prema najavama se očekuje veliki broj gostiju, posebno iz regiona, i pozvao je sve ljude, kako iz Crne Gore, tako i šire da dođu Herceg Novi.

„Posebno mislim na prvu nedjelju i otvaranje Praznika. Tu imamo karnevalsku povorku, koja kreće od Igala do Trga Nikole Đurkovića, zatim otvaranje i nastup Nede Ukraden“, rekao je Katić. Tog vikenda su je programu i tradicionalna fešta od mimoze, ribe i vina, a posebno mjesto zauzima i maskenbal.

Velika bokeška fešta – Sаjаm mаslinа i vinа u Bijeloj – foto Arhiv Boka News

Katić je izrazio zadovoljstvo što će ove godine najveća novska fešta biti održana u formatu na koji smo navikli. Napomenuo je da zbog situacije sa koronavirusom nije bilo manifestacija, i da ovogodišnji praznik Mimimoze svima treba da donese dobro raspoloženje i pozitivnu energiju.

„Trudućimo se da duh Mimoze posjetiocima dočaramo najbolje. Dođite! Čekamo vas u Herceg Novom!“, poručio je Katić.

Mimoza HN

Direktorica Javne ustanove kulture “Herceg-fest”, Gordana Porobić-Krcunović, je kazala da je ovogodišnji slogan Mimoze „Vrijeme je za Mimozu“.

„Ovaj zlatnožuti cvijet simbolizuje ljubav, istrajnost, vječnost i vjernost. Cvjet opstaje i za vrijeme oštrih zima, kao i Praznik mimoze koji traje 53 godine. On je tu da nam unese radost u živote, da nam pomogne da se distanciramo od svakodnevnih problema“, kazala je Porobić-Krcunović.

Prema njenim riječima, za ovogodišnji festival organizatori su pripremili sjajan program, čiji dio su koncerti, pozorišne predstave, maskenbali, sportski programi, programi za djecu, književni programi.

Porobić-Krcunović je rekla da će nakon tradicionalne fešte od mimoze, ribe i vina, koja će biti organizovana u Baošićima, na platou ispred Doma kulture u Đenovićima biti održan koncert Kneza.

Ona je kazala da će maskenbal u Institutu Simo Milošević pratiti nastupi Gorana Karana, Lapsus bend, Egzodusi i Gradska muzika. U nedjelju slijedi dejčiji maskenbal, a uveče Bunt rock night na Trgu Nikole Đurkovića.

„Pozivamo da posjetite Herceg Novi i uživate u 53. Prazniku mimoze“, poručila je Porobić-Krcunović.

Bogat program 53. Praznika mimoze obuhvata dešavanja koja su počela 3. februara otvaranjem Hercegnovskog zimskog salona u galeriji „Josip Bepo Benković“, a trajaće do 8. marta.

Pored ceremonija otvaranja i zatvaranja sa koncertima, očekuje se tradicionalna Berba mimoze na rivijeri, maskenbali za odrasle i djecu, Riblja večera, prepoznatljivi Picigin i Karotrc, Izložba cvijeća, predstavljanje prijateljskih gradova Novo Mesto, Sankt Peterburg i Beograd, Sajam vina, muzičko-gastronomska Otvorena ulica u Igalu, pet predstava, dvije izložbe, koncert Muzičke škole, pet književnih večeri i 14 sportskih programa.

CDPR- poklon crteža povodom Međunarodnog dana djece oboljele od malignih bolesti

0
CDPR

Povodom Međunarodnog dana djece oboljele od malignih bolesti Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) tradicionalno od 2002. godine donira Institut za bolesti djece KC Crne Gore (IBD KCCG).

“Tako je prva od ukupno dvadeset jedne posjete dječjim bolnicama u Crnoj Gori bila 15. februara 2002. godine i to je jedna od naših prvih aktivnosti odmah nakon obnavljanja Društva. Te posjete su od tada postale redovne i tradicionalne, pa tako pored posjeta IBD KCCG u Podgorici, posljednjih godina smo posjećivali istim povodom i donirali crteže i Dječjim odjeljenjima Opštih bolnica u Kotoru, Nikšiću i Beranama. Ove godine smo odabrali da takođe sa Fakultetom likovnih umjetnosti (FLU) sa Cetinja – Odsjek za grafiku, opremimo Dječje odjeljenje Opšte bolnice u Baru grafikama i crtežima studenata/tica profesorke Marije Kapisode (Ivana Vujošević, Anđela Durutović, Jelena Mijanović, Dušica Trceta, Ivana Vučeljić, Hana Mirković, Lana Vukčević, Vukašin Tanjević, Saška Bojić,

Ina Jaganjac, Teodora Raičević, Todor Kovačević, Ana Raičević, Sofija Roksandić …).

Crteži i grafike uz svesrdnu već tradicionalnu pomoć Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) oko njihovog opremanja, predati su direktoru Opšte bolnice Bar

dr Igoru Karišiku, da krase sve dječje sobe, kao i ambulante, trpezariju, dnevnu ambulantu, sobu za dnevni boravak, kao i hodnike Dječjeg odjeljenja Opšte bolnice

u Baru i djeci svakako učine boravak mnogo prijatnijim za vrijeme nadamo se uspješnog liječenja i oporavka. CDPR će nastojati i u budućem radu da pomaže u okviru

svojih mogućnosti IBD KCCG, ali i dječja odjeljenja opštih bolnica u Crnoj Gori, kao što to redovno radimo od osnivanja.

Prema procjeni Međunarodne konfederacije organizacija roditelja djece oboljele od kancera (ICCCPO) koja je osnovana prije dvadeset osam godina, tj maja 1994. godine

u Valensiji – Španija i okuplja udruženja porodica djece oboljelih od karcinoma iz velikog broja zemalja i Međunarodnog udruženja za borbu protiv kancera (UICC),

preko 250000 djece u svijetu godišnje oboli od karcinoma, od kojih se blizu 100.000 ne uspije izboriti, dok svega 20 odsto ima pristup modernom liječenju. Karcinom

je drugi najčešći uzrok smrtnosti djece u dobi od jedne do 14 godina. Djeca koja žive u nerazvijenim zemljama čine oko 80 odsto ukupnog broja djece na svijetu.

Cilj i svrha obilježavanja Međunarodnog dana djece oboljele od malignih bolesti je da se podstakne podizanje društvene svijesti o problematici raka kod djece i kako prepoznati bolest na vrijeme, kako se boriti i kako i na koji način svako od nas može učestvovati u stvaranju široke mreže solidarnosti u cilju pomoći i podrške oboljelim mališanima i njihovim porodicama. Kada se govori o preventivi, posebno se ističe da trudnice treba da izbjegavaju infekcije, isto tako zračenje nikako

nije dozvoljeno, pušenje i alkohol, a pored toga buduće majke treba da vode računa o načinu ishrane i života. Istovremeno treba znati da je poslije porođaja obavezno dojenje djeteta, jer je to svakako najuspješnija preventiva za mnoge bolesti.

Na sreću, procenat izliječenja je veći nego kod odraslih i njih preko dvije trećine se izliječi, dok je preživljavanje na više od pet godina podignuto na 90 odsto zahvaljujući kombinaciji hemioterapije, hirurgije i postoperativnog praćenja djece. Najčešće maligno oboljenje kod djece je akutna leukemija, gdje je procenat izliječenja najveći, preko 70 odsto, a terapija traje 105 nedjelja. Simptomi tog oboljenja su brzo zamaranje, blijedilo, odbijanje hrane ili sisanja, pojavljivanje modrica, tačkica na koži i upalnih infekcija koje traju duže što je uobičajeno.

Prema raspoloživim podacima u Crnoj Gori od malignih bolesti godišnje obolijeva između dvadesetoro i tridesetoro djece. Podaci pokazuju da je duplo više dječaka,

tj dvije trećine naspram jedne trećine djevojčica. Najčešće dijagnoze malignih bolesti kod djece i adolescenata (0 – 18) u Crnoj Gori su bile leukemije, zatim maligni tumori mozga, kosti i limfomi. Godišnje se u starosnoj dobi od 0 – 18. godine u našoj državi registruje uglavnom između pet i deset smrtnih slučajeva od malignih bolesti” – navodi se u saopštenju Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR).

Mljet ekološko rješenje prevoza našao u katamaranima na solarnu energiju

0
Mljet

Sunčeva energija pokretač je brodova kojima Zagrepčanin Tomislav Uroda želi tu vrstu prevoza na vodi učiniti ekološkijom, bržom i udobnijom, a njegova samoodrživa plovila već nekoliko godina to uspijevaju na Mljetu.

Frustracija zbog vrlo rijetkog i siromašnog međuotočnog prijevoza Tomislava Urodu nagnala je da rješenje tog morskog problema pokuša izraditi u vlastitoj radionici. Ideja da mjesto jednog većeg broda dnevno plovi više manjih, a koji će uz to još biti energetski učinkoviti i prihvatljivi za europsku budućnost smanjenja emisija stakleničkih plinova, borbe protiv klimatskih promjena te investiranja u zelene tehnologije, prerasla je u uspješnu međunarodnu priču.

Tada mladi inženjer strojarstva i brodogradnje, rođeni Zagrepčanin koji korijene vuče s otoka Murtera, u ostvarenje svog poslovnog poduhvata krenuo je prije desetak godina osnivanjem tvrtke iCat, a u godinama koje su slijedile stao je uz sam bok vodećim inovatorima u svijetu. Priliku za osvajanjem tržišta vidio je u solarnim i elektrobrodovima.

“Od početka nismo htjeli izumiti jeftin proizvod nego smo željeli kvalitetniju, luksuzniju varijantu tog brodskog prijevoza i samim time ne samo u onom putničkom, ekonomskom dijelu nego i u tehničkom – od akumulacije, baterije do solara”, kaže Uroda.

Povezati otok s kopnom, brodski prijevoz učiniti bržim i udobnijim načinom putovanja te premostiti problem nedostatka goriva na otoku bile su ključni problemi u Nacionalnom parku Mljet u kojem prometuju prva tri solarno-električna katamarana. Ta tri broda imena babyCat, koja se pokreću energijom iz solarnih panela na krovu broda, prvi su takvi samoodrživi brodovi u svijetu. Razviju brzinu od najviše 9,5 čvorova, a prime 54 putnika. Višak solarne energije pohranjuje se u baterijama na brodu.

“Brod na sebi ima i obalne punjače što znači da ga je moguće nadopunjavati s obalnog priključka. To nadopunjavanje je dobra opcija, i brodovi na Mljetu već plove nekoliko godina u ljetnim mjesecima i nikada nije bilo potrebe za tim nadopunjavanjem jer se dovoljno energije dobiva iz solara”, u razgovoru za Hinu govori ovaj 50-godišnjak.

“Izradili smo još jedan takav katamaran, ali taman je bio završen u vrijeme kada se dogodilo sveopće zatvaranje. Kao što je nestao avionski i autobusni prijevoz, tako je nastao kolaps i kod nas. U nekoliko mjeseci ove pandemije interesa za naše brodove uopće nije bilo, ali već neko vrijeme svakodnevno dobivamo upite”, govori Tomislav kojemu je u planu da svoje proizvode plasira diljem Europe, a onda, kada se stvore i uvjeti, po cijelom svijetu.

Osim solarCat broda, kakav je predstavljen na Jarunu, na istoj proizvodnoj platformi moguće je sagraditi još dvije vrste katamarana – jedan nešto širi koji će imati stotinjak mjesta te drugi s dvostrukim pramcem, odnosno brod koji se ne okreće u vožnji nego prometuje na kraćim relacijama.

Veliki je problem, kaže Uroda, i radna snaga.

“Sanjali smo kako ćemo imati svoje radnike u proizvodnom pogonu, ali smo s vremenom shvatili i kako ovaj posao nije atraktivan i kako će ljudi ovdje dolaziti i odlaziti. Hrvatska više nema radnu snagu. Svjesni smo situacije, no zato je stalan naš razvojni tim”, naglasio je Uroda.

Veće korištenje potencijala sunčeve energije jedan od glavnih ciljeva europskog Zelenog plana kojim se do 2030. žele smanjiti ugljične emisije za 55 posto. Intenzivnije korištenje obnovljivih izvora energije i povećanje energetske učinkovitosti ključni je čimbenik ostvarenja te ambicije.

Ambicije je u Hrvatskoj potrebno potaknuti, a građane educirati o prednostima korištenja sunčeve energije, bio je zaključak dvodnevne konferencije “Dani sunca” koja se krajem listopada prošle godine održala u Hvaru. Solarni sektor se razvija jako sporo iako je cijena takve energije niža nego ikad, rečeno je na tom skupu.

IJZ: Jedna osoba preminula, 325 novooboljelih, H. Novi 37, Kotor 9, Tivat 8

0
COVID-19

U Crnoj Gori je u posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa preminula jedna osoba, a registrovano je 325 nova slučaja infekcije, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Analizirano je 1.889 uzoraka.

Iz Instituta za javno zdravlje saopšteno je da je aktivno 3.196 slučajeva koronavirusa.

Donja Lastva u vremenu prošlom – (peti dio)

Donja Lastva nekada

Donosimo završni peti dio teksta Donja Lastva u vremenu prošlom  retrospektivni prikaz ovog bokeljskog “malog mista” kroz njegovu istoriju, iz pera novinara dokumentariste Slava Krstovića.

Donja Lastva, tipično malo mediteransko mjesto, bogate prošlosti koja je nekada bila opština, urbana cijelina i imala sve karakteristike grada…

Piše: Slavko Krstović – Boka News

Foto, kino i video kluba „Mladost“ Gornja i Donja Lastva

Foto kino i video klub Mladost Donja Lastva

Kako je zapisano u katalogu izložbe povodom obilježavanja 60 godina trajanja Foto, kino i video kluba „Mladost“ Gornja i Donja Lastva, ideju o osnivanju sekcije foto amatera u Gornjoj Lastvi pokrenuo je Matković Joza Anton (Sredan) u cilju obogaćivanja života mladih, sticanja znanja i vještina iz oblasti fotografije i amaterskog filma. Foto sekcija formirana je 1957. godine u okviru foto kluba „1. Maj“ Tivat, od kojeg su dobili neophodnu opremu i gdje su obučeni prvi foto amateri: Matković P. Đuro, Stjepčević Anđelko, Stjepčević J. Roko i Tomičić Krsto – Kiko. Prostorije sekcije bile su u prizemlju Kanonike u Gornjoj Lastvi.

Kad je već pomenut Klub foto amatera „1. Maj“, čiji su članovi prvi put sudu javnosti izložili 80- tak fotografija u okviru izložbe koju su 1952. godine priredila društva Narodne tehnike sa područja Tivta, da se od zaborava sačuva i Foto klub „Zvijezda“ u Lepetanima, osnovan početkom 1951. godine. Već naredne godine, klub, na čijem je čelu bio zaslužni član Saveza foto i kino amatera Crne Gore, Josip Kecelj, proširuje svoju djelatnost na Stoliv, Donju Lastvu i Kamenare.

„Foto kino i video klub pod imenom ‘Mladost’ osnovan je 1961. godine, a svoju djelatnost odmah je proširio i na Donju Lastvu. Od samog formiranja, u kontinuitetu odmah je organizovano 7 kurseva za foto amatere (4 u Donjoj, a 3 u Gornjoj Lastvi) u kojima su uzela učešća 84 polaznika. Od 1970. godine klub je proširio djelatnost na amaterski film. U tome je značajnu pomoć pružio Aleksandar Antonić, iskusni kino amater iz Beograda, koji je odžao prvi kurs domaćim polaznicima. Na tri kursa u Donjoj Lastvi, ovu obuku pohađalo je 36 polaznika. Obuku su organizovali iskusni članovi kluba: Anđelko Stjepčević, Krsto Kiko Tomičić, Anton Marković i Roko A. Stjepčević“, zapisano je u pomenutom katalogu.

Foto kino i video klub Mladost Donja Lastva

Članovi kluba bili su učesnici Jugoslovenskog kupa dispozitiva Fotokemike, a do saveznog nivoa stizalo se preko izbora na klupskim izložbama. Na prvoj, održanoj 1971. godine, žiri je prvu nagradu dodijelio Anđelku Stjepčeviću za dispozitiv „Plodovi mora“. Dvije druge nagrade dobili su Seka Marković („Za goli život“) i Krsto Tomičić („Svjedočanstva prošlosti“), a tri treće nagrade pripale su Toniju Markoviću za dispozitiv „Avet“, Graciji Aboviću („Moj noćni drug“) i Zvonku Rajčeviću („Jedrilice“). Pored šest nagrađenih diapozitiva, klub je na finalnom takmičenju u Beogradu predstavljalo još deset dispozitiva, među kojima su bili i dispozitivi koje su uradile Matković Mia i Luković Lea.

Dvije godine kasnije, u okviru drugog Jugoslovnenskog nagradnog takmičenja dijapozitiva u boji, na klupskoj reviji prva nagrada pripala je Tomičić Krstu (dijapozitiv „U ime mira“). Dvije druge nagrade osvojili su Marković Toni („Seka III“) i Berberović Stanko („Sidro“). Treće negrade pripale su Stjepčević Anđelku („Jesen“), Bilobrk Mariju („Ljubav“) i Rajčević Draganu („Osinjak“). Na Jugoslovenskom kupu, pored nagrađenih. predstavljeno je još deset dijapozitiva članova „Mladosti“.

Donja Lastva pod snijegom – foto Roko Stjepčević

Prvi festival amaterskog filma Crne Gore održan je u Tivtu 25. i 26. decembra 1971. godine, a organizator je bio Foto kino klub „Mladost“. Festival se organizovao u okviru proslave 50- godišnjice ustanka naroda Jugoslavije i 25-godišnjice Narodne tehnike Jugoslavije. Pokrovitelj festivala je bio Mato Krstović, predsjednik Skupštine opštine Tivat, a svjedočanstvo o ovom festivalu, koje je napisao Špiro Račeta, sačuvano je u listu „Boka“ (br. 12, str. 9, 01.01.1973.g.)

Najbolji Lastovljani

U Radničkom domu „Gracija Petković“ u Tivtu održan je Prvi festival amaterskog filam Crne Gore. Na njemu su učestvovala četiri kino-amaterska kluba sa 35 filmova od sedamnaestorice autora. Deset filmova bili su igranog, a 25 dokumentarnog žanra. Žiri u sastavu Ivo Glibota, Dimitrije Diso Janičić i Rajko Cerović pregledao je sve i riješio da se na festival puste filmovi: „Uzaludno čekanje“ autora Krsta Tomičić (KK „Mladost“, Lastva), „Čovjek koji je bježao od groba (Milan Nikčević, KK Nikšić), „Mali mehaničari“ (Aleksandar Dedić, KK Titograd), „Svađe u dvorištu (kolektivni rad članova KK „Ratko Žarić“, Nikšić) i „Ubice se među nama (Krsto Tomičić).

Foto kino i video klub Mladost Donja Lastva

U kategoriji dokumentarnih filmova za javnu projekciju žiri je odabrao filmove: „Bokeljske fešte“ Anđelka Stjepčevića, „Malo more (Momir Matović, Titograd), „Strast“ (Toni Marković, Lastva), „Tito u Crnoj Gori“ i „Razglednica Praga“ (Dušan Bogdanović, Titograd), „Tako prolazi ljeto“ (Toni Marković, Lastva), „Gornja Lastva“ (Đurica Nikolić), „Gradska muzika Tivta“ (A. Stjepčević), „Regata jedriličara“ (A. Stjepčević), „Radni dan moje bake“ (Gracija Abović), „Ostrvo cvijeća“ (K. Tomičić) i „Seljanovo“ (Zvonko Rajčević).

Žiri je odlučio da u kategoriji igranih filmova zlatnu plaketu i diplomu dodijeli filmu „Uzaludno čekanje“ Krsta Tomičića. Srebrna plaketa i diploma pripali su filnu „Djetinjstvo bez roditelha (Branko Matković), a bronzana plaketa i diploma filmu „Čovjek koji je bježao od groba“ (Milan Nikčević).

Zlatna plaketa i diploma u kategoriji dokumentarnog filma pripala je Anđelku Stjepčeviću za film „Bokeljske fešte“. Srebrnu plaketu i diplomu osvojio je film „Malo more“ Momira Matovića, dok je bronzana plaketa sa diplomom pripala filmu „Strast“ Tonija Markovića.

Diplomu za najuspješniju režiju dobio je Krsto Tomičić za filmove „Uzaludno čekanje“ i „Ubice se među nama“. Diploma za fotografiju pripala je Dušanu Bogdanoviću za filmove „Od planine do mora“, „Durmitor“, „Dobro došao, druže Tito“, „Razglednica Praga“, „Zimske radosti“ i „Tito u Crnoj Gori“. Diplomu za montažu dobio je Gracija Abović za film „Radni dan moje bake“. Nagradu Radio-televizije Titograd za najkvalitetniju i najuspješniju selekciju filmova za festival osvojio je Kino klub „Mladost“ iz Lastve. Po mišljenju žirija, kvalitet svih prispjelih filmova za Prvi festival Crne Gore bio je iznad očekivanja.

Donja Lastva Hotel Kamelija

U nedjelju su učesnici Festivala posjetili Gornju Lastvu, upoznali se sa njenim prirodnim ljepotama, prostorijama i opremom Kino kluba „Mladost“. Poslije podne je vođen razgovor o amaterskom filmu u RD „Gracija Petković“. Zatim je izvršena podjela nagrada. Naveče su predsjednik SO Tivat Mato Krstović i predsjednik Organizacionog odbora Festivala Anđelko Stjepčević dali prijem za sve učesnike u hotelu „Tivat“.

U Tivtu je dvije godine kasnije održan i treći Festival amaterskog filma Crne Gore na kome je prikazano 15 filmova. U kategoriji igranog filma zlatnu plaketu i diplomu dobio je Krsto Tomičić za film „Ćutati i živjeti“, koji je dobio i srebrnu plaketu u kategoriji dokumentaraca za film „Čitav svijet je u nama“. U  kategoriji dokumentarnog filma bronzanu plaketu dobio je Toni Marković za film „Portret jedne starosti“. Nagradu za najbolju režiju dobio je Krtsto Tomičić, za najbolju kameru Stanko Berberović, za najbolju montažu Zvonko Raičević, a Kino klub „Mladost“ dobio je nagradu za najbolju selekciju i nagradu za najuspješniji klub.

Donja Lastva – foto Anton Gula Marković

Klub je od osnivanja radio na omasovljavanju članstva, posebna je pažnja poklanjana đacima Školskog centra i OŠ „Drago Milović“, a potvrda ispravnosti tog opredjeljenja stigla je 1977. godine,  kada je na Prvoj republičkoj izložbi pionirske fotografije u organizaciji Foto-kino saveza Crne Gore i Foto-kino kluba Bijelo Polje, Miroslav Miro Marušić iz FKK “Mladost” Donja Lastva osvojio prvo mjesto.

Minulih šest decenija članovi „Mladosti“ su hroničari brojnih društvenih, kulturnih, sportskih i privrednih zbivanja u Tivtu, a grad im se odužio dodjelivši im najveće priznanje, „Nagradu oslobođenja Tivta“, koju je za filmsko stavralaštvo dobio i Krsto Kiko Tomičić.

Ljetnja kino bašta – Donja Lastva – foto Anton Gula Marković

Brojne nagrade osvajane su na republičkim i saveznim izložbama i festivalima, a filmovi članova Kluba prikazivani su i na međunarodnim festivalima amaterskog filma u Lozani, Trstu, Verldenu, Berlinu i Plzenu. Kiko Tomičić je na međunarodnom festivalu u Trstu osvojio prvu, a na festivalu UNIC u Holandiji drugu nagradu, a Savez organizacija amaterskog filma Jugoslavije mu je dodijelio zvanje kandidata za majstora amaterskog filma.

Najviše nagrada na izložbama i festivalima osvojili su: Anđelko Stjepčević, Krsto Kiko Tomičić, Anton Marković, Roko A. Stjepčević, Srećko Krasan, Đurica T. Nikolić, Vicko Matković, Roko J. Stjepčević, Stanko Berberović, Zdravko Nikolić i Đuro Matković.

Prvi predsjednik Kluba bio je Anđelko Stjepčević, koji je bio i predsjednik Foto saveza Jugoslavije i Foto kino saveza Crne Gore. Poslije njega, predsjednici su bili Vicko A. Matković, Đurica T. Nikolić, Krsto Kiko Tomičić i Anton M. Marković, koji je svojevremeno bio i predsjednik Foto kino saveza Crne Gore.

Mar & Mar – Donja Lastva

U prizemlju klupskih prostoja, 1991. g. članovi Kluba u Donjoj lastvi, Anton Gula Marković i Miroslav Miro Marušić, otvorili su kafe galeriju „Mar- Mar“, koja tokom 20 godina postojanja postaje kultno mjesto, u kojoj su se održavala brojna kulturna dešavanja, multimendijalne izložbe i gdje su alternativni umjetnici imali priliku da pokažu svoje radove.

ZANIMLJIVOSTI

Učiteljski natječaji:

Na mjesta učiteljica obospolnih jednorazrednih škola u Stolivu, Lepetanim, Lastvi Gornjoj, Lastvi Donjoj, Baošiću, Pokriveniku, Toploj, Kastellastvi; …

„Katolička Dalmacija“, br. 51, str. 3, 12.09.1883.g.

Mali oglasnik

Prodaje se imanje u Lastvi kraj Tivta na krasnom morskom položaju, sastojeći se od jedne kuće za stanovanje, ista je fino uređena sa svim komfortom. Imade druga kuća za služinčad i živad te veliko zemljište od 36.000 m² sa raznim voćkama. Za dodatne obavijesti obratiti se: Ernesto Fragiacomo. Lastva.

„Novo doba“, br. 116, str. 7, 19.05.1923.g.

Hrvat Bokelj – narodni poslanik.

Mjesto pokojnog Josipa Vandekara, zeta Stj. Radića, dolazi za narodnog poslanika Ante Petković, drvodjela iz Donje Lastve u Boci Kotorskoj. Ovo je u zadnjih nekoliko decenija prvi Bokelj Hrvat, koji dolazi za narodnog poslanika.

„Narodna Svijest“, br. 7, str. 3, 15.02.1927.g.

PVK Lastva 1981. – Stoje – sa lijeva na desno Budo Mandić, Beri Đukić, Neno Sršen, Boško Stipanić, Nikša Medvidović, Darko Lučić, Mladen Jelaković, Ile Abović, Branko Pean
Čuće – sa lijeva u desno tehniko Eso Zeničanin, Ivica Điki Pasković, Miro Marušić, Gago Arsić,Stipe Medved, Miško Rajević,Zoran Nikolić, Ivan Stipanić
Ljeto 1981. avgust
Foto arhiv Miro Marušić

Prodaje se jedan motorni čamac u dobrom stanju.

Dužina čamca 6.20 m., širina 1.55 m. Čamac je izgrađen iz tikovine. Motor je na benzin, marke „Austro Daimber“, 16 konjskih sila, sa 4 cilindra. Brzina 8 ½ do 9 morskih milja. 8 mjesta za sjedanje. Za potanje informacije obratiti se na Ernesta I. Stjepčevića, mehaničara, Donja Lastva Boka Kotorska.

„Glas Boke“, br. 8, str. 4, 14.01.1933.g.

Odlikovanja poštara povodom Dana ujedninjenja

U ime Nj. V. Kralja Petra II, ukazom Kraljevskog Namesništva, a na predlog Ministra Pošta, telegrafa i telefona odlikovani su: … Zlatnom medaljom za revnosnu službu: … Donja Lastva: Perušin I, Franja, ugovorni poštar.

„Vreme, br. 5.347, str. 9, 02.12.1936.g.

Upozorenje

Pošto odlazim iz Boke Kotorske, ne preuzimam obaveze za dugove, koje bi učinila moja žena K. G. iz Donje Lastve.

Kotor, 7-XII-1936                                                                   E. G.

„Glas Boke“, br. 206, str. 4, 12.12.1936.g.

Tivat Donja Lastva - foto Anton Gula Marković - Boka News
Tivat Donja Lastva – foto Anton Gula Marković – Boka News

Služba

Gospođice, koje imaju volju učiti pevati i svirati, neka se jave boljoj putujućoj kapeli sa fotografijom na adresu: Kapelnik, restoracija Istra, Donja Lastva, Boka Kotorska. Imaju platu, stan i hranu.

„Pravda“, br. 11.886, str. 21, 21.11.1937.g.

Muzičke kapele

Traže mesto 2 harmonikaša sa hromatičnim harmonikama, džaz, 3-4 lepe ženske; svirka i pesma dobra; slobodni 15. Sporazum brzojavno. Ismet Hodžić, gost. „Istra“, Lastva – Tivat.

„Vreme“, br. 5.742, str. 15, 12.01.1938.g.

Izjava

kojom ja niže potpisani izjavljujem, da je moja žena Marija Zirkelbach, svojevoljno napustila mene; sav dug kojeg bi učinila ja ne priznajem.

Donja Lastva, 20 aprila 1939.                                              Zirkelbach Aloiz

„Glas Boke“, br. 330, str. 4, 10.06.1939.g.

Odlazak regruta- Svečanost u Donjoj Lastvi

Omladinci iz Donje Lastve priredili su oproštajno veče mještanima pred svoj odlazak u Jugoslovensku narodnu armiju. Kulturno-prosvjetno društvo „Josip Marković“ sa svojim horom izvelo je umjetnički program, koji je u potpunosti uspio i samim tim uveličao ovaj oproštaj.

Buduće vojnike Armije pozdravio je sekretar društva, poželivši im da budu požrtvovani, hrabri i svjesni vojnici Titove Armije.

„Pobjeda“, br. 124, str. 2, 25.09.1952.g.

Donja Lastva, kartolina iz osamdesetih godina prošlog vijeka.

Agrumar

Tivatska poljoprivredna zadruga je veliku pažnju posvećivala proširenju agrumara u Donjoj Lastvi, gdje je u ovoj godini zasađeno još 150 sadnica pomorandži i mandarina. Tako agrumar broji oko 1.200 južnih voćaka, većinom pomorandži koje su i pored vrlo oštre zime, zahvaljujući blagovremenoj zaštiti, ostale potpuno neoštećene, pa se ove jeseni očekuje normalan rod. U agrumaru je takođe zasađeno i oko 1.200 stabala divljih sadnica koje će se kasnije kalemiti za potrebe zadruge i zadrugara.

„Pobjeda“, br. 38, str. 4, 16.09.1956.g.

Rijedak lov

Pomoću male udice namijenjene za lovljenje bukvi, prošlog ponedjeljka Blažo Deković, ribar iz Donje Lastve kraj Tivta, ulovio je morskog psa teškog 17 kilograma a dugog 185 santimetara. Čitavih dvadeset minuta Deković se borio sa svojim opasnim plijenom i tek tada ga je savladao. Nešto kasnije Deković je zajedno sa ulovljenim morskim psom došao u Tivat, gdje su radoznali građani nekoliko sati razgledali neman i smjelog pecača.

„Pobjeda“, br. 35, str. 11, 24.08.1958.g.

Peradarnik u Donjoj Lastvi

Zemljoradnička zadruga u Tivtu podigla je moderan peradarnik u Donjoj Lastvi za koji je inevestirano preko šest miliona dinara. Nabavljeno je hiljadu kokošaka vrste „leghorn“, kako bi se lokalno tržište snabdjelo jajima. Tako đe je nabavljeno i 200 kokošaka vrste „vajnhont“.

Početak rada peradarnika već se osjetio na tržištu u Tivtu. Zadruga u svojim prodavnicama prodaje jaja po cijeni od 33 dinara komad.

Š.R., „Pobjeda“, br. 2.274, str. 5, 23.01.1964.g.

-Kraj-

Izvori:

“Lastva” – Historijski pregled 1934. – don Ivo Stjepčević

Novinski arhivi Opštine Tivat i autora teksta;

„Sidrišta zavičaja“- Zbornik radova II (Hrvatska kulturno-umjetnička društva u Boki Kotorskoj u XIX i XX stoljeću), Kotor, 2010.g.

„Hrvatski Sokol u Boki Kotorskoj u razdoblju Austro-Ugarske monarhije i Kraljevine SHS“, Tonko Barčot, Hrvatska krovna zajednica Crne Gore, Kotor, 2010.g.

Katalog „Sakralna baština Tivta“ (autorke Radmila Adžić i Dušica Gardašević), Centar za kulturu Tivat- Muzej i galerija Buća, Tivat, 2014.g.;

Monografija „Tradicija maškaranja u Tivtu“, Lazar Božović, NVU „Maškarada“- Tivat, Tivat, 2020.g.;

Fotografije sokolskog sleta u Donjoj Lastvi iz porodičnog albuma Borisa Bora Peana

Foto arhiv – Anton Gula Marković, Roko Stjepčević, Miro Marušić, FKVK Mladost, Boka News

/Slavo Krstović/