Turisti s kruzera potrošiće 11 miliona

Luka Kotor – foto Boka News

U dvije crnogorske luke Kotor i Bar tokom ove godine očekuje se dolazak 431 broda sa blizu 553.000 gostiju. Ako se uzme u obzir da barem polovina putnika odluči da izbliza upozna grad u koji je pristala, te da se procjenjuje kako svako od njih tom prilikom potroši 40 eura, to znači da bi ova dva grada zahvaljujući kruzing turizmu tokom 2018. mogla da prihoduju više od 11 miliona eura.

Najveći lučki centri naše zemlje i prošle godine su postigli dobre rezultate, pa su od 439 uplovljavanja kruzera, sa više od 543.000 gostiju, zaradili oko 10,86 miliona eura.

Kako su za Vikend novine kazali u Turističkoj organizaciji Kotora, prošle godine je u tamošnju luku uplovilo 430 kruzera sa 532.387 putnika, ali procjenjuju da samo polovina posjeti Stari grad.

“Po osnovu izletničke takse, ukupno smo prihodovali nešto više od 450.000 eura, a prema našoj procjeni, samo od putnika sa kruzera između 200.000 i 250.000 eura”, preciziraju iz TO Kotor, te dodaju da približno iste rezultate očekuju i ove godine.

To je potvrdio izvršni direktor Luke Kotor Branko Kovačević.

“Do sada je za ovu godinu najavljeno 415 dolazaka kruzera. Procjena je da će njima doći oko 519.660 putnika”, rekao je Kovačević, koji je zadovoljan i najavom dolazaka za 2019. godinu.

Luka Kotor – foto Klaudio Katelan

I pogled na luku u kojoj, kako je naglasio Kovačević, istovremeno mogu da borave tri kruzera i još jedan uz samu obalu, znači još prihoda u ovom gradu, koji mahom živi od turista.

Dugogodišnji turistički poslenik iz Kotora i stručnjak za kruzing turizam u Crnoj Gori, Rade Ćoso podsjeća da Kotor i dalje nema hotelske kapacitete poput gradova u okruženju.

“Moramo biti zadovoljni situacijom, jer Kotorom prođe veliki broj turista koji ne ostave onoliko novca koliko bismo mi to možda željeli, ali su svakako značajni. Od putnika sa kruzera se može zaraditi, ali smatram da bi Kotor trebalo da mijenja percepciju, a ne samo da živi od poludnevnih izleta i pet-šest sati zadržavanja kruzera”, navodi doktorand na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, te podsjeća da od gostiju koji dolaze u Kotor, ima koristi cijela Crna Gora, “jer oni produžavaju prema Budvi, Cetinju, Podgorici, obilaze sela u zaleđu”.

5 Komentari

  1. Za putnike sa kruzera uopšte nije bitno da li postoje hotelski kapaciteti ili ne, oni imaju smeštaj. Za njih je potrebno obogatiti ponudu u restoranima, u kafanama, njih zanima zabava i provod, poneki suvenir i poseta nekom muzeju ili istorijskom mestu, tvrdjavi i sl.

    • Za putnike sa kruzera nije potreban smjestaj imaju na brodu ,takodje na brodu imaju sve vrste restorana ,takodje i zabava od nocnih klubova ,diskoteka ,barova ,pa do sportskih sala ,bazena,kino sala itd.
      Obicno su u dnevnoj posjedti i nemaju kada sjedati u kafane jer to imaju na brodu nego idu na bedeme da naprave neku fotografiju i eventualno da kupe suvenir,mada i to turisticki menadzeri sa broda obezbjede na brodu, suvenir za sva mjesta dje brod pristaje.
      Dobit od kruzera je lucka taksa i usluge luke a sto se tice turista guzva u gradu i prodaja suvenira i poneka boca vode ako je turista zaboravio da ponese bocicu vode sa broda.
      Turisti sa kruzera sa obicno starijeg zivotnog doba tako da suvenir i posjeta nekom muzeju je usluga koja njih zanima.
      Turisticki gradovi kao Dubrovnik ,Venecija itd donijeli su uredbe o smanjenju posjeta kruzera odnosno o smanjenu izdavanja luckih dozvola za uplovljenje Kruzera,jer prave smetnju i guzvu za turiste koji borave u gradskim hotelima i smjestajima i ometaju turiste od kojih se ima koristi.

      • XXY imas i ti kuci kuhinju pa valjda izadjes nekada vani na rucak ili veceru???Najveca je mana sto smo se mi okrenuli da budemo samo kruzing destinacija za stariju populaciju,a oni bas nit mogu nit smiju zbog zdravlja ni izjest ni popit,steta je sto mladi izbjegavaju nas grad jer posle 22’00h samo macke kroz grad mozes srest

  2. Prema potonjem predračunu Dr. Žugića nije tako nego 10.987.654.90 Eura ipak je on Dr. a to što to đe je doktorisao nema sertifikat zar je to ikome sporno. Molim vas isćerali ste onako lijepu Dr.Vlahović i ona sad kao Ambasador mora činjeti novi plagijat e nije ovo dobro. Evo nekome smeta što ona mala ali žestoko iskusna Glavna Administratorka od Tivat prolazi samo 1.000 Km godišnje autom ,e i to nam nevalja a da vozi kao Dr.Pejović i prisvaja tuđijeh odnosno načijeh meleone e to je za Katunjane kažu dobro ali nije za nas ostale. E moj dobri nevalja nam partija navlast a glsujemo je već 30 godina i sad nam ne valja e čudo jedno kakvi smo mi narod kad pođete glasovat onda malo promućkajte sa onim ako ga imamo jer potla je kasno. Moj sjor XXY znaju oni ovo dobro one babe i đedovi ne trše ni 10 E na dan ali mi fala bogu znamo kad nema cimenta u Risan da je onda bolje kruzere rabit lakše im je prenijet i transportovat.

  3. Ivane nije stvar u kuhinji nego oni na brodu imaju raznovrsne vrhunske restorane ,pored redovne kuhinje ,menze.
    Nije to trgovacki brod dje ima samo brodsku kuhinju za posadu ,ili kao sto uporedjujes kuhinju u kuci ,nego imaju sve vrste restorana za izlaz i provod na brodu.
    Njihov vodic ,ili planer setnje i izlaska sa broda daje upustva za posjetu gradu a kad je pitanje restorana on goste turiste navodi da veceraju u njihovim restoranima na brodu.
    Ka sto sam kazes to su stariji turisti koji grupno organizovano idu u posjete kulturno-istorijskim spomenicima ,a sve ostalo imaju na brodu sto je i posao kruzera da se trosi na brodu mimo karte za putovnje,oni im cak i boce vode djele prije izlaska (prodaju) da bi i to kupili na brodu a ne u gradu.
    Potrose oni nesto i u gradu ali vrlo malo po osobi ili po guzvi koju naprave.
    Pokazalo se godinama unazad, a isto su konstatovali i turisticki radnici u Dubrovniku ,Veneciji i ostalim destinacijama.

Ostavite komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.