Društvo prijatelja bokeške baštine: Pred UNESCO i ICOMOS kriju što su sve uništili

Društvo prijatelja bokeške baštine obavijestilo UNESCO i ICOMOS da im država Crna Gora ne govori punu istinu o stanju u zaštićenom području Kotora

Informacije u  “Izvještajem o stanju“ za zaštićeno Područje svjetske prirodne i kulturne baštine Kotora za 2017., a koji je pripremila Vlada i koji je Crna Gora podnijela Komitetu za Svjetsku baštinu, date su na način koji ne oslikava u potpunosti stanje zaštićenog područja – ocijenilo je Društvo prijatelja bokeljske baštine.

“U „Izvještaju o stanju“ za Područje Kotora koji je podnijet Komitetu za Svjetsku baštinu u aneksu dokumenta poslata je Studija zaštite kulturnih dobara na području Opštine Kotor bez ilustracija (fotografija i crteža) kao i grafičkih priloga – 21 mape koje su njen sastavni dio. Smatramo da su grafički prilozi neodvojivi dio Studije jer su na njima po prvi put mapirani atributi izuzetne univerzalne vrijednosti kao i mjere zaštite za cijelo Područje Kotora, tj. da samo tekstualni dio Studije ne predstavlja potpuni dokument”- saopštili su iz Društva.

Ova NVO je stoga Komitetu za Svjetsku baštinu, Centru za Svjetsku baštinu UNESCO i Međunarodnom savjetu za spomenike i spomenička područja – ICOMOS poslala dopis sa nizom popratnih ilustracija, a u kojem nadležne detaljno obavještava o stanju na području Kotora koje je po mišljenju Društva, “veoma zabrinjavajuće”.

Kotoru zbog dugogodišnje prekomjerne i gradnje neuskađene sa ambijentom i kultunim vrijednostima ovog kraja, prijeti skidanje sa liste svjetske prirodne i kulturne baštine pod patronatom UNESCO-a. Država u liku Vlade i njenih organa je stoga preduzela nekoliko mjera među kojem je i zvanično uvođenje moratorijuma na gradnju na području Kotorskog zaliva. Iako je moratorijum na snazi od marta prople godine, gradnja na terenu nije zaustavljena, o čemu svjedoče brojna otvorena gradilišta.

Dobrota 2018.

“Iako se obrazlaže da se grade samo objekti za koje je građevinska dozvola izdata prije stupanja na snagu odluke Vlade o zabrani gradnje, te intervencije su veoma značajne i ostavljaju velike posljedice na prostor Područja Kotora”- stoji u dopisu Društva Komitetu za Svjetsku baštinu, UNESCO-u i ICOMOS-u. Kao posebno negativne primjere oni su izdvojili gradnju u Kostanjici koja je od odluke Komiteta iz 2016 da je Crna Gora mira zaustaviti, čak i narasla, a traži se izdavanje i novih građevinskih dozvola za taj dio Kotora.Problematična je i gradnja u Dobroti, posebno u zoni Kampa gdje su kao navodi Društvo, protivno konzervatorskim uslovima Uprave za zaštitu kulturnih dobara, posječena gotovo sva stoljetna stable hrasta i na njihovom mjestu sagrađeno novo apartmansko naaelje Dobrota Palazzi od skoro 8,2 hilljade kvadrata.

Sada se ispod kompleksa Dobroata Palazzi gradi nova vještačka pješčana plaža u dužini od 120 metara sa dvije nove ponte od po 30 metara dužine.

“Ovakva intervencija izazvala bi promjenu linije obale ali i njenog karaktera, jer na ovom dijelu obale zaliva koji je prevashodno stjenovit, i kojeg karakteriše sistem ponti i mandraća, nije nikada bilo ovakvih plaža. To je suprotno odredbama čl. 18 Zakona o zaštiti Prirodno i kulturno-istorijskog područija Kotora u kome se navodi da “U okviru Područja Kotora ne može se mijenjati postojeća linija i vršiti nasipanje morske obale, osim u slučaju njene rehabilitacije i revitalizacije, u skladu sa zakonom”. Smatramo da je najveća opasnost to što ovaj “incident u prostoru” može pokrenuti lančanu reakciju u vidu sličnih intevencija na mnogim drugim lokacijama u okviru Područja Kotora”- stoji u obraćanju Društva prijatelja bokeške baštine. Oni upozoravaju Komitet, UNESCO i ICOMOS da je uprkos preporuci da se prvo uzradi Procjena uticaja na kultunu baštzinu (HIA), Opština Kotor sprovela međunarodni konkurs za izbor idejnog riješenja novog turističkog kompleksa u sada još uvijekk netaknutoj uvali Glavati na Prčanju.

Uvala Glavati

Kompanija “Hexagon Investments” iz Podgorice koja je vlasnik tog zemljišta namjerava na Glavatima da gradi rizort od preko 40 hiljada kvadrata, navodno vrijedan 150 miliona eura.Iz Društva su pozvali strance da hitno reaguju vezano za dešavanja na Glavatima jer je u Izvještaju savjetodavne UNESCO/ICOMOS misije iz 2013. godine i na odlukama Komiteta iz Dohe i Istambula, upravo taj lokalitet istaknut kao  važan za očuvanje atributa izuzetne univerzalne vrijednosti Područja Kotora.

Dobrota Kamp 2018.

“Krajem marta već su počeli pripremni radovi na izmještanju elektro kablova na ovoj lokaciji, iako HIA nije urađena i nije podnijeta Komitetu za Svjetsku baštinu, kao ni projektna dokumentacija dostavljena na saglasnost Upravi za zaštitu kulturnih dobara”- upozoravaju iz Društva  navodeći da je Vlada iako je UNESCO protiv izgradnje mosta Verige nastavila da o tome pregovara sa investotorima iz Azerbejdžana, a brojne su i negativne posljedice od primjene novog centralistilkog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata.

“Ističemo kao primjer rekonstrukciju kompleksa palate Smekja-fabrike Jadran u istorijskom jezgru Perasta, na kojem su radovi počeli u decembru 2017. godine, dok je tek nakon prijave inspekciji od strane građana Perasta konstatovano, i to u martu 2018, da projekat nema saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara koja je obavezna po Zakonu o zaštiti kulturnih dobara. Ovaj primjer ukazuje da se sprovođenje najsloženijih i najosjetljivijih restauratorskih radova i intervencija u istorijskim jezgrima Područja Kotora realizuje bez kontrole službe zaštite”- piše u dopisu Društva prijatelja bokeške bapštine.

Oni su strance obavijestili i da je Vlada novembru 2017. donijela tzv. veliku HIA za cijelo područje Kotora ali je to urađeno prije nego je donesena Studija zaštite kulturnih dobara za to područje i bez da je predlog HIA prethodno podnijet Centru za Svjetsku baštinu, “kako bi bio pregledan od strane savjetodavnih tijela iako je Odlukom Komiteta Svjetske baštine br. 40 to jasno propisano”.

Gospa od Škrpjela i Kostanjica mart 2018.

“Studija zaštite kulturnih dobara na području Opštine Kotor je završena u maju 2015. godine ali zvanično je donijeta je tek 28. novembra 2017. U međuvremenu (2015 – 2017) su realizovane aktivnosti, odnosno izgrađeni lokaliteti, koje su u suprotnosti sa mjerama iznijetim u Studiji.  U periodu od kad je završena do kad je donesena Studija zaštite kulturnih dobara na području Opštine Kotor (2015 – 2017) usvojen je planski dokument koji omogućava izgradnju na Glavatima (Lokalna studija lokacije Glavati-Prčanj), izgrađen je objekat na lokalitetu Turski rt kao i turističko naselje na lokalitetu Kamp u Dobroti, što je sve u suprotnosti sa mjerama definisanim u Studiji.”- naglašavaju u Društvu pozivajuči eksperte Komiteta za svjetsku baštinu, UNESCO i ICOMOS-a da pomognu “u sprječavanju dalje devastacije ovoga prostora i gubljenja atributa izuzetne univerzalne vrijednosti područja Kotora”.

1 komentar

Ostavite komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.