15 C
Kotor

Slušaj online radio

Čije je katoličko Gradsko groblje Svetog Mihovila u Kotoru?

Zajednica Italijana Crne Gore svake godine uplaćuje Komunalnom preduzeću Kotor oko 1.000 € za grobarinu, međutim, ostaje i dalje veliki broj grobnica Kotorana katolika koje nisu pokrivene plaćanjem grobarine i koje će se, ukoliko se na vrijeme ne spriječi devastacija, prekopati i prodati…

Groblje Škaljari

Škaljarsko, katoličko i pravoslavno gradsko groblje, dijelom i židovsko, osnovano je u prvoj polovini XIX stoljeća kao konfesionalno groblje, nakon zabrane prvo austrijskih a onda i austrugraskih vlastii da se sahrane obavljaju u i oko gradskih crkava u Kotoru.

Sve do 1973. godine grobljem su upravljale katolička i pravoslavna crkva kada im je ta uprava oduzeta, a nakon izrade novog katastra  nezakonito su im oduzeti zemljište i crkve na groblju i prenijeti na Opštinu bez izvršene nacionalizacije. Potom su groblja preimenovana u gradska groblja bez konfesionalnih atributa na koja se onda primjenjuje Zakon o komunalnim djelatnostima Crne Gore, odnosno opštinska Odluka o grobljima.

Od tada, od strane Komunalnog preduzeća koje upravlja grobljem, počinje uklanjanje starih austrougarskih, čeških, italijanskih i drugih grobova na katoličkom groblju, do izmještanja kostiju iz grobova bez obavijesti crkvenih vlasti, dolazii do trgovine novim grobnicamau koje se sahranjuju pripadnici drugih konfesija, čime se na direktan način remeti konfesionalni karakter groblja, onakav kakav je bio od osnivanja. Pri tom nikome ne pada na pamet da oduzima i prekopava židovske grobove znajući kakva bi bila reakcija države Izrael. Kako kaže don Anton Belan u “Hrvatskom glasniku”,” pod plaštom niti jednog zakona ne može se otimati tuđe, osobito grob koji predstavlja identitet jednog naroda, a prekopavanje grobova i izmještanje zemnih ostataka naziva se skrnavljenje.”

Ko ima pravo to da radi? Ko ima pravo da uništava materijalni i duhovni identitet jednog ili više naroda, da uništava njihove grobove i da ih napravi predmetom trgovine? Škaljarsko katoličko gradsko groblje ima jasno određene granice bez ikakve mogućnosti proširenja, te kao jedina mogućnost proširenja ostaje prekopavanje starih grobova i pravljenje novih za prodaju, što je država i uzela sebi za pravo proglašenjem groblja za gradsko. Kako se smanjuje broj katolika u Kotoru, a povećava broj pripadnika drugih konfesija, jasno je ko će se sahranjivati na mjestu uništenih grobova što će vremenom dovesti do nestanka jednog od bitnih identitetskih uporišta katolika u Kotoru. Kako bi spasila nekih 50 grobova Italijana sahranjenih na Škaljarskom groblju, Zajednica Italijana Crne Gore svake godine uplaćuje Komunalnom preduzeću oko 1.000 € za grobarinu, međutim, ostaje i dalje veliki broj grobnica Kotorana katolika koje nisu pokrivene plaćanjem grobarine i koje će se, ukoliko se na vrijeme ne spriječi devastacija, prekopati i prodati, čime će se izgubiti svaki trag o njihovom porijeklu. Ovakvo neodrživo stanje kakvo je danas dovešće jednoga dana do nestanka velikog broja katoličkih grobova, doći će praktično do neke vrste tihog etničkog čišćenja,svjesnog ili nesvjesnog svejedno, koje po definiciji iz Encyclopedia Britannica,“ ponekad uključuje uklanjanje svih fizičkih tragova ciljane skupine putem uništenja spomenika, groblja i hramova“.

Kao jasno definisana prostorna cjelina sa nizom pojedinačnih grobova, grobnica i pratećih sakralnih objekata i prepoznatljivim pejzažnim uređenjem groblja sa čempresima zasađenim 1872. godine, Škaljarsko groblje, predstavlja značajan kulturno-istorijski spomenik od veoma velike važnosti za sagledavanje prošlosti stanovnika Kotora ali i  šire. U Kotoru, u kojem su tokom prošlosti živjele različite etničke, nacionalne i vjerske zajednice, Škaljarsko groblje svjedoči o identitetima nekadašnjih žitelja grada, kao i o njihovim međusobnim razlikama. Za mnoge se ljude tokom njihovog života nije znalo kojoj su vjerskoj ili nacionalnoj zajednici pripadali, ali pri njihovom pokopu to se nepogrešivo određivalo. U tom smislu, ovo groblje nije samo puki trag prošlosti i povijesti grada, ono nije samo nijemi spomenik kulture i materijalne baštine već je usko vezano za identitet Kotora i njegovih stanovnikai čini osnovu od veoma velike važnosti za sadašnje, kako  individualno, tako i kolektivno pamćenje.

Kao mjesto posvećeno održavanju sjećanja, ali i izgradnji svijesti o precima, groblje ima veliku ulogu da pored poštovanja kulta mrtvih, spriječi zaborav. Grobovi predstavljaju prvoklasna materijalna i duhovna svjedočanstva o pripadnosti, bez obzira na njihovo eventualno materijalno propadanje ili nestanak uspomene na preminulog i zbog toga, Škaljarsko groblje kojeima jasno utvrđenu konfesionalnu i nacionalnu pripadnost nekadašnjih stanovnika Kotora, mora biti sačuvano.Ovo se takođe odnosi i na srednjevjekovno franjevačko groblje kod Gurdića koje je dokaz kontunuiranog konfesionalnog identiteta Kotorana kroz stoljeća.

Photo: Boka News
Photo: Boka News

Imajući u vidu izuzetan značaj Škaljarskog groblja za povijest i kulturu grada, ono se mora zaštititi od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore kao prostorna kulturno-istorijska cjelina sa posebnim režimom sahranjivanja, jer predstavlja značajno svjedočanstvo i dentitetskog statusa nekadašnjih građana Kotorakoje daje temelj za nastavljanje tog identiteta i u budućnosti. Takođe, moraju se zaštititi i pojedine grobnice kao kulturna dobra, odnosno kao spomenici sepulhralne arhitekture, koje stručnjaci Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore do sada nisu kao takve prepoznali niti ih uvrstili u registar kulturnih dobara.

Osim toga, država mora vratiti konfesijama nezakonito oduzeto zemljište i crkve na Škaljarskom groblju, kako bi one preuzele brigu i zaključile ugovor sa komunalnim preduzećem o održavanju groblja pod njihovim nadzorom i u skladu sa odlukom o proglašenju groblja kulturnim dobrom sa posebnim režimom sahranjivanja.

Samo tako država Crna Gora, u koju je Kotor unio svoje ogromno kulturno matrijalno i duhovno bogatstvo i koja je obavezna da to bogatstvo  štiti i kao svoje kulturno dobro u autentičnom obliku, može pomoći da se spriječi nestajanje jednog od bitnih identitetskih uporišta katolika u Kotoru.

Aleksandar Saša Dender

Predsjednik Zajednice Italijana Crne Gore

 

Baner Luštica bay 330x250

Najčitanije