15.2 C
Kotor

Slušaj online radio

Bivša Titova rezidencija u Igalu danas turistička atrakcija

Vila Galeb u Igalu, nekadašnja rezidencija Josipa Broza Tita doživotnog predsjednika SFRJ za turiste je otvorena prije pet godina. Interesovanje za  to intrigantno zdanje raste iz godine u godinu, a od početka juna do kraja oktobra ove godine posjetilo ga je oko četiri ipo hiljade  znatiželjnika. Od prodaje ulaznica ostvareno je od 12,5 hiljada eura prihoda. Vila se može pogledati i ostatku godine, ali samo za grupe od deset i više ljudi. Posjetioci mogu da vide prostore u kojima je Tito sa saradnicima i gostima održavao sastanke, gledao filmove, zatim  jedan od apartmana u kojima su boravili njegovi bliski saradnici, kao i njegov,  i apartman njegove supruge Jovanke, koji su ujedno i najekskluzivniji dio Titove vile. U najvećem dijelu zdanja zadržan je stari nameštaj. Tako je odmah do ulaza, u kongresnoj dvorani gde je zasijedalo nekadašnje Savezno izvršno vijeće još 51 fotelja za toliko članova Centralnog komiteta.

Posjetioci vile bili su iz cijelog svijeta, a najviše iz zemalja sa područja bivše Jugoslavije, Zapadne Evrope i iz Rusije, ali I sa Novog Zelanda, Kanade,…

Alen Filipović vodič kroz vilu,  kaže da je među posjetiocima ovog ljeta bio i premijer jedne afričke zemlje sa porodicom, kao i njemački i austrijski ambasadori  koji se nisu mogli složiti oko toga da li je Herta Hes, druga Titova supruga,  bila Njemica ili Austrijanka.

Filipović ističe da je posjetiocima najzanimljiviji Titov radni kabinet i da se tu najduže i zadržavaju. Turistima vodič priča i neke zanimljivosti i anegdote iz vremena Titovog boravka u Igalu, kao onu kada je “pobjegao” svom obezbjeđenju koje ga je kasnije našlo u jednoj porodičnoj kući u Igalu kako pije rakiju sa domaćinom.

Tito je u ovoj vili boravio četiri puta, prvi put, kada je izgrađena, a poslednji put 15. aprila 1979. godine kada je Crnu Goru zadesio katastrofalni zemljotres. Tito je zajedno sa pratnjom istog jutra obišao cijelu rivijeru i uputio apel republikama tadašnje Jugoslavije da pomognu Crnoj Gori. Noć pred odlazak proveo je u šatoru, da bi 16. aprila napustio Igalo i vratio se u Beograd. Njegova supruga Jovanka u vili Galeb bila je  samo jednom.

Za Tita je u hercegnovskoj opštini sagrađena još jedna rezidencija–vila Lovćenka u krugu nekadašnje Vojne bolnice u Meljinama Međutim on nikada u njoj nije boravio. Kada je kompleks Centra vojno–medicinskih ustanova u Meljinama, u sklopu kojeg se nalazi “Lovćenka”, kupio konzorcijum na čelu sa Atlas grupom bilo je predviđeno  rušenje vile zbog, kako je obrazloženo, “nestabilnosti i klizanja terena”. Lovćenka  nije srušena, a  u njoj je posljednjih godina smješten “Azmont studio centar”,koji radi na projektu turističkog kompleksa Portonovi u Kumboru.

Titova vila – Igalo

Ima i atomsko sklonište

Titova,  ili vila Galeb sagrađena je 1976. godine nakon prve Titove posjete Herceg Novom , a jedan od glavnih razloga gradnje bila je blaga  klima i blizina Instituta “Dr Simo Milošević” i  izvandrednih  medicinskih i terapijskih usluga koji su u velikoj mjeri uticali na poboljšanje Titovog zdravstvenog stanja. Vilu je projektovao Milorad Petijević, arhitekta iz Herceg Novog, a izgrađena je za svega šest mjeseci .

U  oko 5.600 metara kvadratnih stambenog prostora, smješteno je nekoliko apartmana, restoran, bar, sala za odmor, radni kabinet koji je nekada koristio Tito, kuhinja,… Poseban dio predstavljaju terapijski sadržaji. U vili se nalazi bazen sa mineralnom vodom, blatne i biserne kade, dio za hidro, elektro i kinezi terapiju i trim sala.

Pored čuvenog plavog apartmana i kamin sale, Tito je najviše slobodnog vremena provodio u kino dvorani u kojoj je u večernjim satima obožavao da se opusti gledajući kaubojske filmove, a tu su za njega ponekad održavani i koncerti.

U vili je smješteno i atomsko sklonište koje je napravljeno u slučaju ratnog stanja. U tom podrumu nalazio se veliki akvarijum za provjeru ispravnosti vode,  koji se napajao vodom iz istog ventila kao i ostali dijelovi vile,  pa tako ukoliko bi ribe u njemu uginule, to bi značilo da je voda neispravna.

Vila Galeb projektovana je za izuzetno komforman  boravak  30-tak gostiju uz mogućnost korišćenja medicinskih i usluga rehabilitacije. Ugostila je izmedju ostalog i mnoge svjetske državnike, ali i ličnosti iz javnog života.

U njoj su boravili Safija Gadafi, Helmut Šmit, Sirimavo Bandaranaike, premijerka Šri Lanke, Huari Bumedijen, predsednik Alžira, a 1978. Godine u jednodnevnoj posjeti bio je tada mladi princ Čarls.

Ovo izuzetno zdanje koje  od  kraja 80 tih godina prošlog vijeka  posluje u sastavu Instituta Igalo ( tadašnje Savezno izvršno vijeće  predalo mu ga je na upravljanje), u toku ljeta prije desetak godina zakupljivala je  ruska turistička agencija “Travel centar “iz Moskve. Gosti su prvih godina bili bolje platežni turisti iz Rusije. Izmedju ostalih, ovdje su ljetovali ruski kosmonaut Aleksej Leonov, bugarski biznismen (vlasnik nekoliko hotela na Crnomorskoj obali) Petar Mazukov i mnogi drugi.Leonov se svojevremeno sreo i sa Titom,  za koga i danas misli da je bio veliki državnik.

Propada park svojevremeno jedan od najljepših na Crnogorskom primorju

Titova vila dio parka

Park oko vile koja je okružena prirodnom šumom čempresa i  primorskih borova ,  bio je jedan od najljepših i najvrijednijih vrtova na crnogorskoj obali, ali je zbog neodržavanja proteklih godina prilično propao.

“Šumski kompleks i površine koje pripadaju ovom objektu  zauzimaju  oko  40.000 m2.    Izgrađeni su pristupni putevi, staze i serpentine koje vode od vile do puta i Šetališta pored mora. Izgrađen je i vidikovac,  pa čak i mali staklenik. Osnovna ideja je bila da se  prirodni ambijent   sačuva i uklope neke nove karakteristične vrste. Postoje podaci da  se tada zasadilo  2.000 velikih stabala čempresa, kedrova, magnolija,  borova,  7.000 kom raznih vrsta ukrasnog šiblja i žbunja, 8.000 komada perena, sezonskog cvijeća  i zasijano 15.000 m2 travnjaka”, navodi dipl ing. pejzažne arhitekture Milica Berberović.

Ona ističe  da  poseban kvalitet parku daje vidikovac sa jugozapadne strane objekta oko kog su bile zasađene brojne palme, dracene, juke, i drugo mediteransko bilje, a duž čitave ograde velike količine puzavica  – bogumila, glicinija, bršljana.  Duž staze koja se spuštala ka moru i šetalištu bilo je  zasađeno  mnogo  novih vrsta kao kedrovi, zlatne tuje, magnolije, lagerstremija, kažu da je bilo i puno mimoza svuda u parku. Padine su bile prekrivene zimzelenim žbunjem i perenama,  sve žardinjere na terasama su bile zasađene sezonskim cvijećem ali najviše ruzmarinom, lavandom, santolinom.  Tada su zasađeni i uskopiramidalni čempresi, koji i danas postoje, i predstavljaju divan ukras ovog objekta.

“Godinama je ova površina bila prepuštena sama sebi.  U jednom periodu se uopšte nije staralo o šumi i biljkama oko objekta, te su tako  one osjetljivije nestale,  osušile se , polomile, perene su potpuno nestale.  Opstali su samo najrezistentniji elementi kao oleanderi, lemprike, palme, a šumski kompleks se sam obnavlja”, ističe Berberović.

Tito i princ Čarls u Igalu- foto kolekcija Miodraga Gaba Golubina

Grupa građana  je 1998 godine  pokrenula inicijativu da se  ovaj rezidencijalni kompleks otvori za javnost kao muzej,   a da se oko njega formira botanička bašta jer za to postoje svi uslovi. Međutim inicijativa nije imala  odjeka.

Vila se nekada mogla prodati za 20 miliona eura

Podsjećamo da su pregovori oko zaključenja kupoprodajnog ugovora za većinski paket državnih akcija od 56,4 odsto Instituta Dr Simo Milošević ušli  u završnu fazu. Tenderska komisija za privatizaciju usaglasila je većinu članova ugovora sa konzorcijumom Phillibert i Ville Oliva, koji je jedini dostavio ponudu

To podrazumijeva i prodaju Titove vile za koju su ranije mnogi mislili da bi je trebalo izdvojiti iz tog “paketa”. Vila nikada samostalno nije nudjena na prodaju, ali ljudi koji se bave nekretninama procjenjuju da je u vrijeme buma prodaje nekretnina u Crnoj Gori mogla dostići vrijednost od oko 20 miliona eura i da su ta sredstva i uz povoljan kredit mogla biti uložena u Institut, kako bi se izbjegla njegova prodaja.

/S.Kosić/

Najčitanije