16.3 C
Kotor

Slušaj online radio

„Liber de Belilla“ – priče o Krtolima kojih više nema

sa promocije
sa promocije

„Liber de Belilla“  autora Zorana Mujbegovića, specifična publikacija koja se teško može precizno književno klasifikovati, promovisana je sinoć na književnoj večeri održanoj u kompleksu Luštica Bay u Krtolima kod Tivta.

Vrijednu knjigu na preko 700 strana u dva toma, izdala je NVO „Matica Boke“ uz finansijsku podršku kompanije „Luštica Development“,  u saradnji sa Oopštinom i Centrom za kulturu Tivat.    Knjiga sadrži niz romanesknih zapisa o žiteljima Krtola, istorijatu, etnografiji i etnologiji tog kraja, sa posebnim naglaskom na predio Bjelila – gdje su na hridinama na obali mora, prije nekoliko vjekova sagrađene kamene kuće- konobe i magacini stanovnika nekoliko krtoljskih sela, odakle su oni odlazili u ribolov i u poljoprivredne radove u obližnjem polju i maslinjacima.

„Projekat Luštica Bay koji donosi preobrazbu ovog područja našoj kompaniji nameće odgovornost i obavezu očuvanja i zaštite istorijskih vriujednosti, kulturoloških dobara, specifičnosti i jezičkih osobenosti ovog kraja. Podrškom projektima koje doprinose ovom cilju, naša kompanija želi da skrene pažnju na važnost da se temelji na kojima je ovdje građen život i kultura, sačuvaju od zaborava.”- kazala je u ime domaćina, kompanije “Luštica Development” Slavica Milić.

Govoreći o opusu Zoran Mujbegovića koji iako živi u Beogradu, neraskidivo je povezan sa Krtolima odakle je porodica njegove majke, predsjednik UO “Matice Boke” Željko Komnenović, kazao je da je Mujbegović “džeklondonovska ličnost”.

„Liber de Belilla“ – priče o Krtolima kojih više nema
„Liber de Belilla“ – priče o Krtolima kojih više nema

“On je akademski slikar, grafičar, pisac, dizajner, urbanista, arhitekta, astrolog, čovjek koji je za filmove dobijao nagrade u SAD, nekadašnji restorater i ugostitelj. Prirodno je da jedna tako višeslojevita umjetnička duša napravi i ovakvo viđeslojno djelo jer je “Liber de Belilla” u koji je Mujbegović uložio ogroman trud i vrijeme, zapravo njegovo životno djelo i pretvaranje emocije koju je u sebi od djetinjstva nosio prema Krtolima, u svojevrsnu posvetu i omaž ovom kraju, njegovim ljudima, istoriji i kulturnoj baštini.”- kazao je Komnenović. Istakao je da je “Liber de Belilla” najbliži  nečćemu što se naziva romaneskna dokumentaristika, ali da ova knjiga ide i mnogo dalje od toga donoseći priče o starim i zaboravljenim običajima, rodoslovima krtoljskih porodica, azbučnik lokalnih pojmova, recepte tradicionalnih lokalnih jela, priče iz istorije, kulture i etnografije tog dijela Boke.

“Ovo je svojevrsna krtoljska verzija čuvenog britanskog Bredšoovog vodiča za željeznička putovanja po Evropi sa početka 20.vijeka. U ovoj je knjizi Mujbegović podigao spomenik svojim Krtolima, svom djetinjstvu i svom Makondou”-istakao je Komnenović dodajući da je “Liber de Belilla” ilustrovan brojnim starim fotografijama, crtežima i slikama samog Mujbegovića i repordukcijama starih dokumenata, te da je knjiga pisana istovremeno i ćirlicom i latinicom.

Naglašavajući da je riječ o knjizi “za ljude svih urasta, religija i opredjeljenja”, akademski slikar Vaso Stanjevićje kazao da “Liber de Belilla” donosi storije o prošlosti Krtola, ali i uspomene iz zajedničkog djetinstva koje je on  sa autorom proveo na tom prostoru.

„Liber de Belilla“ – priče o Krtolima kojih više nema
„Liber de Belilla“ – priče o Krtolima kojih više nema

“Ova knjiga vodiće nas kroz vremena starijih pokoljenja, vremena naših očeva koji su svojom mudrošću gonili mrak i nemaštinu tih vremena koji su pritiskali naš narod i pokazivali nam jedini put ka spasenju – put života, rad, poštovanje, uzdizanje i duhovno usavršavanje.”- istakao je Stanjević.

Preplavljen emocijama,autor Zoran Mujbegović osvrnuo se na sjećanja iz svog djetinjstva koje je sa djedom po majci provodio u Krtolima, upijajući svaki djellić ovdašnje istorije, tradicije, kulture i načina života.

Autor potpisuje knjige
Autor potpisuje knjige

“Cio moj život je u toj knjizi. Tu su ljudi, većinom mrtvi, koji su me naučili svemu što znam o Krtolima, možda i o životu. Ja sam u ovdje provodio mnogo vremena -izračunao sam da sam ovdje proveo u komadima preko dvadeset godina – nije malo. I slušao sam mnoge priče. I to je izašlo iz mene. Slikajući Krtole ja sam se u stvari sjećao svega i poželio sam da to i napišem Htio sam da napišem roman, ali nisam mogao, pa je na kraju ispala je jedna ciklična, slojevita i višeznačna knjiga.”- objasnio je Mujbegović.

Odlomke iz njegove knjige čitala je Sara Kostić, a nastupila je i mlada gitaristkinja Ivana Starčević.

Izvor:S. L.
Baner Luštica bay 330x250

Najčitanije