WIND FEST 2024. počinje u petak 26. aprila na Pinama uz Partibrejkers

0
WIND FEST 2024.

Treće izdanje Festivala vjetra, sportsko-edukativno-multimedijalne manifestacije posvećene kulturi života uz more, počinje u petak, 26.aprila, na gradskoj rivi Pine u Tivtu uz koncert regionalnih punk-rock zvijezda, beogradski sastav Partibrejkers.

Cjelomjesečna vikend manifestacija proizvod je široke saradnje lokalne zajednice, koju u ovom projektu predvodi Jedriličarski klub Delfin. Podržan od Opštine Tivat, Turističke organizacije Tivat, lokalnih institucija kulture, obrazovnih ustanova, sportskih i nevladinih organizacija, te međunarodnih jedriličarskih fondacija, Festival vjetra prvog vikenda donosi dobru zabavu i 19. Tivatku regatu UNA Montenegro Cup.

Program na Pinama počinje u petak, 26.aprila u 20 sati uz lokalni bend Milky Wave. Na repertoaru jednog od najpopularnijih sastava klupske scene u Crnoj Gori nalaze se elektro/pop/funk/rock hitovi stranih i domaćih izvođača u izvođenju gitariste i frontmena Marka Đurišića, basiste Aleksandra Dragojevića i bubnjara Davora Markovića.

Oficijelna ceremonija otvaranja Festivala vjetra 2024 zakazana je za 21.30 sati. Obratiće se Nina Lakićević, direktorka Turističke organizacije Tivat, Richard Gadbois, direktor fondacije „Richard&Frances Gadbois Foundation“ koja podržava projekat Wind Fest i razvoj olimpijskog jedrenja u Crnoj Gori i dr Frano Tripović, predsjednik JK Delfin, a treće festivalsko izdanje će zvanično otvoriti predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović.

Slijedi koncert Partibrejkersa, koji sa nestrpljenjem očekuju fanovi iz cijele Crne Gore.

„Već nekoliko puta reinkarnirani, beogradski punk-rock band Paribrejkers opstaje na sceni duže od četiri decenije jer je uvjerenje ono što ih povezuje. Ironija i sarkazam baza su njihovog performansa. Kroz njihove pjesme progovara ulica, ona žilava, sa parolom ‘sloboda ili ništa’, a za tako nešto potrebno je biti dovoljno glasan u snu i javi protiv gramzivosti i pohlepe. Jer zabava još traje u ovom našem sirotinjskom carstvu, kiselom i slatkom, i tako ce biti Hiljadu godina, sve do novog ledenog doba. Istorija jugoslovenskog rock’n’roll-a ne poznaje bend koji je svoj autsajderski položaj transformisao u fascinantniji generacijski zvuk. Njihove pjesme su iznad istoka i zapada, ako niste, krajnje vrijeme je da ih i vi čujete,“ stoji u najavi koncerta.

U danima vikenda očekuju nas jedriličarske regate. Mala tivatska regata rezervisana za takmičare u klasama Optimist i ILCA koji stižu iz svih bokeljskih klubova, jedri se u subotu, 27.aprla od 11 sati.

Regata UNA Montenegro Regatni kurs

Posljednja nedjelja u aprilu tradicionalno donosi Tivatsku regatu UNA Montenegro Cup, koja ove godine ima svoje 19.izdanje. Takmičenje je otvoreno za sve brodove tipa krstaš, ojedrene barke i katamarane, a jedri se na izuzetno atraktivnoj ruti- Ponta Seljanova, Gospa od Milosti, Sveti Marko, tjesnaci Ralo i Verige, obilazak Peraških otoka i povratak u cilj na Ponti Seljanovo.

Start 19. Tivatske regate UNA Montenegro Cup planiran je u nedjelju, 28.aprila u 11 sati.

Proglašenje pobjednika Male tivatske regate i Tivatske regate UNA Montenegro Cup zakazano je ispred JK Delfin na Seljanovu 28.aprila u 19 sati. Prethodi tradicionalna večera za učesnike, a slijedi koncert Ansambla Toć.

Organizatori pozivaju sve zainteresovane da se pridruže besplatnim programima festivala, a za publiku koja želi pratiti Tivatsku regatu sa mora, ove godine su obezbijedili i besplatan brodski prevoz. Brod iz flote Knez Lipovac isplovljava sa Pina u nedjelju, 28.aprila u 11.30 sati, a broj mjesta je ograničen.

Festival vjetra 2024 traje do subote, 25.maja, a donosi bogat sportski, kulturni, edukativni i zabavni program koji je dostupan na web sajtu- windfest.me.

Letovi ka Tel Avivu otkazani zbog složene geopolitičke situacije

0
Aerodromi Crne Gore

Nacionalni avioprevoznik, Air Montenegro, otkazao je planirane čarter letove ka Izraelu zbog složene geopolitičke situacije u toj državi.

Kako su saopštili iz Air Montenegra, tu odluku je donio kompanijski Odbor za sigurnost na osnovu analize aktuelne geopolitičke situacije i procjene rizika u zoni sukoba.

Izvršni direktor, Mark Anžur, rekao je da je bezbijednost putnika i članova posade aspolutni prioritet kompanije.

“Složena geopolitička situacija u Izraelu i regionu, kao i njena nepredvidljvost, negativno utiču na kontinuitet letenja ka Tel Avivu. Zbog toga smo bili prinuđeni da otkažemo planirane letove”, kazao je Anžur.

Iz Air Montenegra su naveli da, osim sigurnosnih razloga, finansijski parametri koji ukazuju na visoki stepen rizika predstavljaju i premije osiguranja čija vrijednost raste.

“Za iste letove, cijena osiguranja je u više navrata porasla, što jasno pokazuje trend povećanja rizika u vazdušnom saobraćaju ka ovoj destinaciji. Svjetski osiguravači vazduhoplova prepoznaju ovaj izazov, što naglašava ozbiljnost situacije”, pojašnjava se u saopštenju.

Iz nacionalne avio kompanije su poručili da ostaju u stalnom kontaktu sa nadležnim institucijama u Izraelu, kao i da će o eventualnom uspostavljanju letova javnost biti blagovremeno obaviještena.

”Iskreno se nadamo brzom smirivanju geopolitičke napetosti i povoljnim uslovima za nastavak naših letova. Na svaku pozitivnu promjenu ćemo sa zadovoljstvom i adekvatno odreagovati”, zaključio je Anžur.

Susret predstavnika Opštine Tivat sa rukovodstvom organizacije NALED

0
Susret u Kabinetu predsjednika

Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović sa saradnicima, ugostio je danas čelne ljude Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED) iz Srbije; Vladislava Cvetkovića, predsjednika upravnog odbora, Violetu Jovanović izvršnu direktorku, Anu Ilić, direktorku za dobru upravu i Slobodana Krstovića, direktora za održivi razvoj.

Komnenović je gostima poželio dobrodošlicu i upoznao ih se nekim od izazova sa kojima se Tivat susreće, kada je u pitanju održivi razvoj, primjena zelenih praksi, ali i planiranja prostora kao preduslova implementacije i sprovođenja “pametnih” i “zelenih” rješenja.

U finalnoj smo fazi izrade Strateškog plana razvoja Tivta za narednih šest godina, i neminovno se suočavamo sa svim ovim pitanjima, koje Tivat nije rješio zbog nedostatka sistemskih, legislativnih okvira. Trenutno, u sklopu izrade ovog dokumenta sprovodimo anketu građana, kako bismo saznali šta je to što u razvojnom smislu, očekuju građani Tivta”, naglasio je Komenović i istakao otvorenost za ostavrivanje zajedničke saradnje na implementaciji projekata u kojima NALED ima pozitivnih iskustava.

Predstavnici NALED-a upoznali su opštinske rukovodioce sa projektima koje između ostalog sprovode i u Crnoj Gori, a u vezi sa održivim rješenjima tretiranja otpada, njegove separacije i skladištenja. Opština Tivat je u procesu resertifikacije kada je u pitanju BFC SEE program, u okviru kojeg opštine regiona stiču oznaku povoljnog poslovnog okruženja, što je samo jedna od NALED-ovih aktivnosti.

Tokom susreta razgovarano je o modalitetima buduće saradnje i mogućoj organizacijie “Core days 2024” regionalne konferencije u Tivtu. Sastanku su u ime opštine Tivat prisustvovali: Milica Manojlović, sekretarka za uređenje prostora, Mirela Jarić, sekretarka za saobraćaj i stambeno-komunalne djelatnosti, Vedran Božinović, sekretar za privredu i Ivona Petrović savjetnica za projekte.

NALED je nazavisno i neprofitno udruženje koje okuplja kompanije, lokalne samouprave i organizacije civilnog društva u Srbiji i regionu, sa ciljem unaprjeđenju uslova poslovanja, efikasnijeg rada državnih organa i kvalitenijeg života svih građana. Od svog osnivanja 2006. godine, NALED je sproveo 215 projekata ekonomskog razvoja uz podršku međunarodnih partnera kao što su USAID, GIZ, EU, EBRD, Svjetska banka i drugi.

Ovaj susret iniciran je tokom saradnje na panelu u okviru ESG Adria Samita, koji se trenutno održava u Tivtu.

Pomorski muzej Crne Gore na međunarodnoj izložbi u Pesaru

0
plakat izlozba Pesaro

„Jadransko i jonsko brodovlje u novom vijeku (1650-1850.)“



U Pesaru (Italija) 27. aprila 2024. u 16  sati otvara se u Pomorskom muzeju međunarodna izložba Jadransko i jonsko brodovlje u novom vijeku (1650.-1850.).

U pripremi ove izložbe jedini predstavnik Crne Gore bio je Pomorski muzej Crne Gore- Kotor tj. kustos Pomorsko-tehničke zbirke Ilija Mlinarević.

Izložba je nastala analizom oko 20.000 dokumenata iz osamnaestog vijeka, zapisa o ulascima i izlascima iz luka, spise u mornarskim školama ili bratovštinama, registracija mornara, vlasnika i kapetana, pisma konzula, zapisa o brodolomima, koje je prikupio hrvatski naučnik Nikola Čolak (1914 –1996.) u nizu izdanja Hrvatskih pomorskih regesta 18. stoljeća, sv. I–IV. Autorica, Zrinka Podhraški Čizmek, analizirala je preko 25.000 spomena brodova iz dokumenata, podijelila ih i razvrstala po različitim nazivima, dodatno obogativši istraživanja konsultacijskom platformom sa italijanskim, hrvatskim, crnogorskim i grčkim pomorskim naučnicima i stručnjacima.

Ovaj zahtjevan poduhvat, uz temeljno istraživanje ikonografije, omogućio je slikovito rekonstruisanje 62 plovila zahvaljujući umjetničkom talentu Luigija Divarija, stručnjaka za istoriju pomorstva.

Plan je da izložba putuje tokom 2025–2026. godine počevši od Zagreba, gdje će Hrvatski povijesni muzej izvesti izložbu u četvorojezičnom formatu, na razne dogovorene lokacije: Krk, Cupra Marittima, Trst, Pula, Rijeka, Bakar, Lošinj, Split, Korčula, Dubrovnik, Kotor, Atina i Zadar.

Gostovanje ove izložbe u Kotoru dogovoreno je da se realizuje tokom 2025. godine, saopšteno je iz JU Pomorski muzej Crne Gore

Zaronili u “Budućnost jadranske prošlosti” – Konferencija WRECKS4ALL 2.0

0
WRECKS4ALL 2.0 Konferencija photo LabMA

Lideri podvodne arheologije svih jadranskih država okupili su se u Kotoru kako bi predstavili projekte sa temom podvodne kulturne baštine i razvoja održivog turizma.

Brojna zainteresovana internacionalna publika i predstavnici institucija zaronili su u budućnost jadranske prošlosti. Konferenciju je organizovala Laboratorija za arheologiju pomorstva, Univerziteta Crne Gore u okviru WRECKS4ALL 2.0 projekta koji se kofinansira na programu IPA South Adriatic.

Događaj je otvorila prorektorka za internacionalizaciju Univerziteta Crne Gore prof. dr Sanja Peković. Ispred Ministarstva za evropske proslove se obratila Slađana Pešić, dok je Milena Ražnatović, savjetnica za međunarodnu saradnju Ministarstva kulture i medija, istakla važnost WRECKS4ALL 2.0 projekta za dalji razvoj mehanizama zaštite i valorizacije jadranske podvodne kulturne baštine.

Darko Kovacevic UCG photo LabMA

Šef UNESCO odela za podvodnu kulturnu baštinu, Eduard Planche, istakao je podršku Laboratoriji za arheologiju pomorstva i projektu WRECKS4ALL 2.0, upoznao prisutne sa radom UNESCO-a i statusu implementacije UNESCO 2001 Konvencije o zaštiti podvodne kulturne baštine u jadranskoj regiji. Kalliopi Baika, predsednica UNESCO-ove UNITWIN mreže za podvodnu arheologiju, predstavila je rad mreže u kontekstu zaštite i očuvanja bogate podvodne kulturne baštine Jadrana naglasivši značaj članstva Univerziteta Crne Gore.

Transformacioni uticaj IPA projekta WRECKS4ALL i važnost prekogranične saradnje za podizanje svesti o podvodnoj kulturnoj baštini i podvodnom turizmu u regionu prezentovao je Darko Kovačević. Zatim je Vedran Dorušić predstavio revolucionarni Straton projekat, koji je promenio pristup istraživanju, zaštiti i uključivanju podvodne baštine u turističku ponudu. Fokusirajući se na istraživanje i zaštitu antičkog brodoloma kod Rta Letavica na Pagu, poznata hrvatska naučnica dr Irena Radić Rossi je osvijetlila primjere dobre prakse i saradnje između podvodnih arheologa i lokalne zajednice. Profesorka Rita Auriema sa Univerziteta Salento je predstavila izazove valorizacije apulijskih morskih pejzaža i ulogu ESAC i projekta “Plovidba morem”. Andrej Gaspari sa Univerziteta Ljubljana je govorio o podvodnoj kulturnoj baštini Jadranskog mora i unutrašnjih voda Slovenije, nudeći uvid u istraživanje, upravljanje i inkluzivni javni pristup. Dr Massimo Capulli je diskutovao o mogućnostima razvoja turizma povezanog s podvodnom kulturnom baštinom u severnom Jadranu. Direktor Nacionalnog arheološkog muzeja i Arheološkog parka Egnazija dr Fabio Galeandro je predstavio novu izložbu “Egnazia e il mare”, koja stavlja fokus na morsko nasleđe i njegovu integraciju u muzejski prostor korišćenjem najmodernijih tehnologija. Barbara Davidde predstavila je “MUSAS” projekat koji se bavi proučavanjem i unapređenjem podvodnog kulturnog nasleđa. Profesor Artur Mecolarij osvetlio je fascinantne arheološke lokacije u Albaniji, prikazujući neiskorišćeni potencijal za razvoj ronilačkog turizma.

Edouard Planch UNESCO photo LabMA

Tokom panel diskusije lideri podvodne arheologije jadranskog regiona su odgovarali na pitanja publike, diskutovali o primenama modela dobre prakse u svim državama Jadrana, očuvanja baštine, angažmana zajednice i ekonomskog rasta, utirući put za održivu budućnost obalnih i pomorskih regiona.

Dan je kulminirao nezaboravnom posjetom Pomorskom muzeju Crne Gore, gdje su učesnici krenuli na putovanje WRECK4ALL virtualnom stvarnošću kroz atraktivne podvodne lokalitete, praćeno ugodnim koktelom, podstičući povezivanje i saradnju.

Neka sačuvana prošlost inspiriše budućnost!

Godišnji koncert KUD Boka u subotu 27. aprila

0
Poster-KUD-BOKA

Godišnji koncert svih sekcija Kulturno-umjetničkog društva „Boka” Tivat zakazan je za subotu 27. aprila povodom obilježavanja Svjetskog dana plesa, u 19 sati u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat.

Ovim koncertom „Boka” već drugu godinu zaredom obilježava Svjetski dan plesa, ukazujući na značaj narodnog plesa kao jednog od ključnih komponenti folklorne tradicije i kulturnog identiteta naroda.

Na koncertu će se predstaviti 240 aktivnih članova svih uzrasnih sekcija, članovi od pet do sedamdeset godina, donoseći na scenu duh tradicije naroda Crne Gore i regiona. Neke sekcije će debitovati upravo na ovom koncertu.

Obilježavanje ovog datuma usmjereno je na popularizaciju i značaj očuvanja narodnog plesa, a inicijative za njegovim proslavljanjem u krugovima KUD-ova rastu širom regiona pa će na Godišnjem koncertu učešće uzeti i brojni prijatelji i saradnici “Boke”, svojim obraćanjem putem video poruka.
Koncert je humanitarnog karaktera, a prihod od ulaznica, koje iznose 5 eura, će biti uplaćen u humanitarne svrhe.

SAD isporučio rakete dugog dometa Ukrajini

0
SAD foto EPA

To oružje velike preciznosti dio je hitnog vojnog paketa za Ukrajinu koji je SAD najavio u ožujku, ali “na zahtjev Ukrajine” nije bilo izričito navedeno na popisima isporuka.

Predsjednik Joe Biden dao je upute svom timu da izvrši isporuku nakon što je Rusija nabavila balističke projektile od Sjeverne Koreje i upotrijebila ih protiv Ukrajine, priopćio je Pentagon.

Vojni taktički raketni sustavi, poznati kao ATACMS, pomoći će Ukrajini da ugrozi ruske snage na bilo kojem dijelu okupiranog ukrajinskog teritorija, navelo je ministarstvo.

Objava je slijedila nekoliko sati nakon što je Biden rekao da će svježa vojna pomoć početi pritjecati Ukrajini “u sljedećih nekoliko sati”, nakon što je potpisao teško izboreni zakon kojim se predviđaju milijarde dolara nove potrošnje za podršku borbi Ukrajine protiv Rusije.

– Pobrinut ću se da isporuke počnu odmah. U sljedećih nekoliko sati, doslovno za nekoliko sati, počet ćemo slati Ukrajini opremu za streljivo protuzračne obrane, topništvo za raketne sustave i oklopna vozila, rekao je Biden u Bijeloj kući.

Naglasio je da je obnavljanje ukrajinskih zaliha američkog oružja ulaganje “ne samo u sigurnost Ukrajine”, nego i u sigurnost Europe i “našu vlastitu”. Biden je upozorio da bi, ako Ukrajina ne uspije, sljedeći korak ruskog predsjednika Vladimira Putina mogao biti “izravan napad” na saveznike u NATO-u.

– Ne bismo imali drugog izbora nego priteći im u pomoć. Baš kao što su naši saveznici u NATO-u pritekli u pomoć nama nakon napada 11. rujna, rekao je.

Nekoliko američkih medija, pozivajući se na dužnosnike američke vlade, izvijestilo je da su projektili dugog dometa stigli prošli tjedan i da su već iskorišteni.

NBC News objavio je da je Ukrajina pokrenula napad na okupirani Krimski poluotok prošlog tjedna, a ovaj tjedan na okupirani grad Berdjansk na jugoistoku Ukrajine.

Prema izvješćima, dodatne rakete ATACMS također će biti uključene u vojni paket koji je najavio američki predsjednik Biden u srijedu nakon odobrenja Kongresa.

Pentagon u srijedu nije izričito naveo jesu li isporučene rakete ATACMS, modeli s dometom od oko 300 kilometara ili oni s manjim dometom.

Prošlog listopada Ukrajina je rasporedila rakete ATACMS koje su došle iz SAD-a. Tada su to bili modeli s kraćim dometom od oko 165 kilometara. Ukrajinska vlada tražila je projektile koji mogu pogoditi mnogo udaljenije mete.

Senatori u Kongresu SAD-a odobrili su paket pomoći Ukrajini vrijedan 61 milijardu dolara, nakon što je Zastupnički dom dao svoje odobrenje poslije višemjesečnih političkih svađa i oštrog protivljenja krajnje desničarskih republikanaca.

Kijevu je iz Washingtona od kraja prošle godine pružena mala materijalna potpora zbog zastoja u Kongresu, unatoč molbama ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Ukrajinski čelnik izrazio je olakšanje zbog očajnički potrebnog paketa vojne pomoći koji je najavio američki predsjednik.

– Bez obzira na to što netko kaže, dobivamo potporu koja nam je potrebna da nastavimo štititi živote od ruskih napada, napisao je Zelenski na X-u.

– Zahvalan sam predsjedniku Bidenu, Kongresu i svim Amerikancima koji prepoznaju da se moramo oduprijeti Putinu umjesto da mu se pokoravamo jer to je jedini način da doista smanjimo prijetnje slobodi. Zajedno, možemo uspjeti, dodao je.

Venecija uvela prvu naplatu ulaska za turiste

0
Venecija

Venecija je u četvrtak postala prvi grad u svijetu koji je uveo sustav plaćanja ulaska za turiste, u nastojanju da smanji gužve koje guše grad na kanalima tijekom vrhunca sezone praznika.

Svaki posjetitelj koji ne ostaje noćiti u gradu mora danas, 25. travnja, na talijanski državni praznik, online kupiti ulaznicu koja stoji 5 eura prije nego što uđe u grad u laguni. To je prvi od ukupno 29 dana ove godine kada će se posjetiteljima naplaćivati ulaz.

Iako na gradskim ulazima nema barijera kojima bi se osiguralo da svi ljudi imaju propusnicu, inspektori će obavljati nasumične provjere i izricati kazne između 50 i 300 eura svima koji se nisu registrirali.

– Nitko dosad nije uveo ovakav sustav, rekao je gradonačelnik Venecije Luigi Brugnaro novinarima ranije ovog mjeseca.

– Ne zatvaramo grad… samo ga pokušavamo učiniti pogodnim za život, dodao je.

Oko 20 milijuna ljudi posjetilo je Veneciju prošle godine, rekao je Brugnaro, a otprilike polovica njih prespavala je u hotelima ili apartmanima. U gradu trenutno živi oko 49 tisuća ljudi.

Venecija je prošle godine za dlaku izbjegla stavljanje na UNESCO-ov popis ugrožene svjetske baštine, djelomično zato što je to tijelo UN-a zaključilo da se gradske vlasti ozbiljno bave problemom masovnog turizma. Osim naplate ulaska, grad je zabranio uplovljavanje velikim kruzerima u venecijansku lagunu te je najavio nova ograničenja u veličini turističkih grupa.

– Fenomen masovnog turizma predstavlja izazov za sve europske turističke gradove, rekao je gradski dužnosnik zadužen za turizam Simone Venturini.

– No budući da je Venecija manja i osjetljivija, još je pogođenija ovim fenomenom i stoga je prisiljena poduzeti mjere prije drugih kako bi pokušala pronaći rješenje, izjavio je.

Prodavanje ulaznica ove je godine u eksperimentalnoj fazi, a Venturini je rekao da bi u budućnosti Venecija mogla početi naplaćivati više u određeno doba godine kako bi obeshrabrila dolaske turista.

Više od 100 kitova se nasukalo u Australiji

0
Foto: Tanjug/Department of Biodiversity, Conservation and Attractions via AP

Stručnjaci žure da spasu oko 140 bjelogrlih kitova koji su se u četvrtak nasukali u plitkim vodama ušća u južnoj australijskoj saveznoj državi Zapadnoj Australiji.

Kitovi su se nasukali u uvali Tobi u zalivu Džiograf, saopštili su iz Odjeljenja za bioraznolikost, prirodu i turizam Zapadne Australije. Područje se nalazi blizu grada Daunsboroua u jugozapadnoj regiji popularnoj među turistima i oko 236 kilometara južno od Perta, glavnog grada te australijske savezne države, piše N1.

„Dosad znamo da postoje četiri grupe od ukupno 160 bjelogrlih kitova raspoređenih na oko 500 metara. Nažalost, 26 kitova koji su se nasukali na plaži je umrlo“, rekao je portparol odjeljenja.

„Tim iskusnog osoblja, uključujući službenike za zaštitu divljih životinja, morske naučnike, veterinare, na licu je mjesta ili će uskoro stići.“

Na osnovu prethodnih nasukavanja, „ovi događaji obično rezultiraju eutanazijom nasukanih životinja, što je najhumaniji ishod“, naveo je portparol.

U julu prošle godineviše od 50 bjelogrlih kitova umrlo je nakon što su se nasukali na udaljenoj plaži u Zapadnoj Australiji.

Bjelogrli kitovi poznati su po svojim čvrstim društvenim vezama, stoga se događa da kada jedan upadne u poteškoće i nasuka se, ostali ga često slijede, prema Univerzitetu Zapadne Australije.

Vlada sprema 1.1 milion eura kako bi spriječila štrajk u Institutu Igalo

0
Vlada Crne Gore

Vlada bi danas na sjednici trebalo da donese odluku o uplati 1.1 milion EUR pomoći Institutu “Simo Milošević”, kako ne bi došlo do štrajka i obustave rada u tom državnom preduzeću, potvrdilo je Danu više izvora.

Taj novac je Institut zaradio i on se nalazi kod Fonda zdravstva, a Vlada treba da nađe način na koji će se pomoć uplatiti radnicima koji od decembra nijesu primili zaradu.

Vlada će novac uplatiti na račun Sindikata, kako bi se pomoglo radnicima.

Račun Instituta je blokiran, pa zbog toga se i ne može uplatiti novac Institutu, jer bi zbog blokade bio povučen za namirenje duga pravnih lica koja su blokirala račun.

Potpredsjednik Vlade i predsjednik Komisije za rešavanje statusa Instituta, Srđan Pavićević, za Dan je kazao da se nada da će odluka o pomoći Institutu biti na sjednici Vlade.

“Sva raspoloživa sredstva su upregnuta da se taj problem riješi što prije i što efikasnije za zaposlene, da bi se nastavilo sa spašavanjem i restrukturiranjem Instituta. Tako da ćemo pokušati to da realizujemo u narednim danima”, rekao je Pavićević.

On je dodao da odluku o pomoći Institutu pripremaju ministarstva finansija i rada, te da ne zna koliki iznos pomoći može da bude.

Pavićević je potvrdio da su već za usluge zaradili 1,1 milion EUR koje su kod Fonda zdravstva.

Izvršni direktor Instituta, Zoran Kovačević, za Dan je kazao da je dobio uvjeravanja da će u vremenu dok se usvoji plan spasavanja, isplatiti pomoć zaposlenima u smislu obezbjeđenja egzistencije i opstanka rada Instituta.

“Čuvanjem egzistencije radnika čuva se i zdravlje pacijenata koji su na liječenju i pacijenata koji tek treba da dođu. Zaposlenima je prihvatljivo da im se isplati pomoć preko Sindikata, dok se ne donesu mjere koje bi oslobodile račun Instituta od blokade. Prema mojim informacijama, odluka o isplati pomoći bi trebalo da bude donesena u četvrtak. Sačekaćemo informaciju od Vlade”, rekao je Kovačević.

On je istakao da je pričao sa zaposlenima i da su svi rekli da će sačekati još danas da vide hoće li biti pomoći ili ne.

“Ako se uplati novac, nema štrajka, a ako se ne uplati, slijedi obustava rada”, rekao je Kovačević.

On je takođe saopštio da imaju 1,1 milion EUR zarađenih kod Fonda zdravstva, ali da ne zna koliko će novca Vlada uplatiti za radnike.

Zaposleni su posljednju platu primili u decembru i to je bila plata za novembar. Zarada za prethodni mjesec u Institutu se isplaćuje do 20. u mjesecu.

“Uplata Vlade će biti u formi pomoći, a kasnije ćemo vidjeti kako će se to sve regulisati. Očekivanja su da se na račun Sindikata uplati 1,1 milion EUR”, rekao je Kovačević.

Predsjednica Sindikata Instituta, Marija Obradović, je takođe kazala da imaju obećanja da će novac biti uplaćen, te da čekaju da vide šta će biti sa uplatom, pa će onda donijeti konačnu odluku o štrajku.

Sindikat je najprije donio odluku da stupaju u štrajk 25. marta, međutim, nakon što im je Komisija za rešavanje statusa Instituta predstavila plan za to preduzeće, odlučili su da odlože štrajk do 25. aprila.

U međuvremenu se nije ništa realizovalo po pitanju rješavanja statusa Instituta i radnici nijesu primili nijednu platu.

Zbog toga su sada samo ostali pri prethodnoj odluci, ali čekaju da vide hoće li Vlada uplatiti novac, kako ne bi došlo do štrajka.