Sloveniji pripao skoro čitav Piranski zaliv

Arbitraža

Arbitražni sud za granični spor između Hrvatske i Slovenije odlučio je da Slovenija kroz hrvatske teritorijalne vode dobije spojnicu (junction) svojih teritorijalnih voda i međunarodnog mora, te da joj pripadaju tri četvrtine Savudrijske vale, objavio je u četvrtak u Den Haagu predsjednik Arbitražnog suda Gilbert Guillame, predstavljajući konačnu odluku o razgraničenju Hrvatske i Slovenije na kopnu i na moru.

“Trenutno nema mjesta gdje je teritorijalno more Slovenije izravno spojeno na otvoreno more. Tribunal ima dužnost odrediti slovenski ‘junction’. Sud utvrđuje da je pojam ‘junction’ područje koje povezuje teritorijalno more Slovenije s područjem otvorenog mora. Bit će oko 2,5 nautičkih milja i bit će spojeno na granicu koja je postavljena Osimskim sporazumima”, rekao je predsjednik Guillame, dodajući kako smatra da je sud “donio pravičnu i poštenu presudu”.

“Sud definira pojam ‘ junction’ kao vezu između teritorijalnog mora Slovenije i područja izvan područja teritorijalnog mora Hrvatske i Italije”, pročitao je Guillaume u Palači mira u kojoj je tijekom dva sata trajalo predstavljanje presude.

Predsjednik suda predstavio je i više zemljovida koji prikazuju definiranu granicu u Savudrijskoj vali i spoj slovenskih teritorijalnih voda s međunarodnim vodama.

Odredio je da slovenski ‘junction’ do “otvorenog mora bude područje u kojem brodovi i zrakoplovi imaju jednaka prava kao na otvorenom moru”.

Mapa – Piranski zaliv

“Ova sloboda ne uključuje istraživanje, eksploataciju niti upravljanje prirodnih resursa na području ovog junctiona. Međutim, tu se računa sloboda kretanja, zrakoplova, brodova, kablova i cjevovoda. Te se slobode odnose na sve civilne i vojne brodove bez obzira iz koje su države. I ostali imaju pravo korisiti junction kada putuju u Sloveniju ili iz nje, bez obzira koje su iz države”, rekao je Guillame.

Pravo komunikacije na području ‘junctiona’ ne može se ukinuti ni pod kojim okolnostima, rekao je sudac.

“Brodovi i zrakoplovi koji će imati slobodu komunikacije dok su u području ‘junctiona’ neće ni na koji način moći biti predmet presretanja, uhićenja, pritvaranja, skretanja ili bilo kojeg drugog oblika miješanja Hrvatske, ali Hrvatska će i dalje imati pravo usvojiti zakone i regulative koji se odnose na nehrvatske brodove i zrakoplove u području spojnice, čime će biti na snazi općenito prihvaćeni međunarodni standardi u skladu s UN-ovom Konvencijom o pravu mora”, naglašava se u presudi.

“Sud smatra da je pošteno prema Hrvatskoj da može usvojiti regulativu koja se odnosi na nehrvatske brodove i letjelice na području junctiona. Neophodno je da junction bude područje gdje Hrvatska ima pravo reagirati na zahtjev diplomatskog časnika ili zapovjednika broda za pomoć od strane hrvatskih vlasti”, rekao je Guillame.

Prethodno je odlučeno da velika većina Piranskog zaljeva, odnosno Savudrijske vale pripada Sloveniji. Slovenija je dobila zaljev od ušća Dragonje do točke 45 30′ 41,7” sjeverne geografske širine  i 13 31′ 25,7” zapadne geografske dužine.

“Linija ide od kraja kopnene granice na ušću Dragonje do točke A na liniji koja zatvara zaljev, a koja je na udaljenosti od rta Madona tri puta većoj od razdaljine od točke A do rta Savudrija. Takvo razgraničenje ostavlja veći dio zaljeva Sloveniji”, kaže se u presudi.

Od Suda se tražilo da utvrdi morsku granicu između dviju država u skladu s međunarodnim zakonom koji poziva na usvajanje linije ekvidistance, osim ako postoje “druge specifične okolnosti”, naglasio je Guillaume.

“Sud je razmatrao treba li u ovom slučaju usvojiti liniju ekvidistance kao konačnu morsku granicu ili je potrebno zbog specifičnih okolnosti prilagoditi liniju ekvidistance”, rekao je, dodajući da se morala uzeti u obzir posebna konfiguracija savudrijskog rta.

“Ta konfiguracija stvorila bi neproporcionlane suprotne učinke ako bi se koristila striktna linija ekvidistance. Iz toga razloga, sud je odlučio da linija ekvidistance mora biti prilagođena u korist Slovenije”, rekao je predsjednik suda.

Odluka o razgraničenju Savudrijske vale i doticaju Slovenije s međunarodnim vodama na tragu je sporazuma iz 2001. između tadašnjih premijera Hrvatske i Slovenije Ivice Račana i Janeza Drnovšeka od kojeg je bivši hrvatski premijer odustao jer nije dobio potporu u Hrvtskom saboru.

Što se tiče kopnene granice sud je uglavnom pratio razgraničenje po granicama katastarskih općina.

Objavljeno je da granica u Istri slijedi Dragonju i završava na sredini kanala sv. Odorika što znači da zaoseci Škodelin, Bužini i Mlini-Škriljei kuća Joška Jorasa ostaju u Hrvatskoj.

Sud je objavio i odluku da je Sveta Gera na hrvatskom teritoriju, ali i priopćio da nema jurisdikciju odlučiti o hrvatskom zahtjevu da slovenski vojni kompleksi ne smiju ostati na hrvatskom teritoriju.

“Tu se katastarska općina poklapa s katastarskim granicama Hrvatske i Slovenije i to će se smatrati granicom koja je utvrđena. Međutim, sud također uzima u obzir hrvatski zahtjev da nijedna civilna osoba ni vojna osoba nema pravo ostati na području Svete Gere koja se nalazi u hrvatskoj katastarskoj općini. Iako je to dio hrvatskog teritorija, Sud nema jurisdikciju ispuniti taj zahtjev”.

Predsjednik suda Guillame pročitao je i odluku da granice na Muri i Sutli idu katastarskom granicom, a u Murskom Središću sredinom Mure.

Sud je odlučio i da će troškovi arbitraže biti podijeljeni napola između dviju država, rekao je sudac.

Uz suca Gilberta Guillaumea, ostali suci Arbitražnog suda bili su profesor Vaughan Lowe, sudac Bruno Simma, veleposlanik Rolf Einar Fife i profesor Nicolas Michel.

“Zadaća postavljena pred arbitražu predstavlja definitivno rješenje. Konačni pravorijek je kompleksan i složen dokument od 380 stranica. Sud je morao donijeti odluku s pravnog aspekta, a ne s povijesnog ili sociološkog konteksta ili perspektive”, naglasio je na početku predstavljanja presude sudac Guillaume.

Predstavnici Slovenije pratili su presudu dok je Hrvatska ranije objavila da neće biti na čitanju presude u Den Haagu niti će ju službeno zaprimiti sukladno odluci Hrvatskog sabora iz srpnja 2015. o povlačenju iz arbitraže zbog “teške povrede arbitražnog postupka”.

Hrvatski sabor je krajem srpnja 2015. donio odluku o povlačenju iz arbitražnog sporazuma koji su dvije zemlje potpisale 2009., a Sloveniji predložio da počnu pregovori o alternativnom rješavanju spora.

Zagreb je tada ocijenio da je arbitražni proces nepovratno kompromitiran nakon što je otkriveno da su se slovenski predstavnik u arbitražnom sudu Jernej Sekolec i djelatnica slovenskog ministarstva vanjskih poslova Simona Drenik dogovarali o iznošenju slovenskih argumenata i lobiranju kod drugih arbitražnih sudaca. I Sekolec i Drenik nakon toga su odstupili.

/Hina/

Podijeli

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.