8.7 C
Kotor

Slušaj online radio

Slovenci obilježavaju 240. obljetnicu prvog uspona na Triglav

Triglav

Nizom prigodnih manifestacija u Sloveniji se ove godine obilježava 240. obljetnica prvog zabilježenog uspona na Triglav, najvišeg vrha u Julijskim Alpama, simbolične slovenske “svete gore” čije se stilizirane konture kao nacionalni simbol nalaze na državnom grbu i zastavi.

Gorski vrh na Kredarici, uz granicu susreta romanskog, germanskog i slavenskog svijeta, prvi su osvojili 26. kolovoza 1778. godine dva rudara i dva lovca iz Bohinja: Luka Korošec, Matevž Kos, Štefan Rožič i Lovrenc Willomitzer.

Dan kada se to dogodilo slavi se kao spomen-dan Slovenskog planinarskog saveza koji okuplja 50-ak tisuća članova. Danas se na Triglav u ljetnim mjesecima popne i do tri tisuće posjetitelja dnevno, među njima i mnogi planinari i turisti iz inozemstva, unatoč upozorenjima ekologa i zaštitnika prirode da masovni posjet može ugroziti osjetljive ekosustave. Odnos Slovenaca prema Triglavu najbolje pak ilustrira udomaćena izreka da “nije Slovenac” onaj koji se barem jednom nije popeo na 2864 metra nadmorske visine i pogledao u dolinu na sve četiri strane.

Značajna obljetnica simboličkog rođenja planinarstva u Sloveniji biti će u ljetnim mjesecima obilježena na Bohinju i Mojstrani.

O istraživanju Triglavskog narodnog paka i alpskog visokogorja u pripremi je više simpozija i stručnih predavanja, a priprema se i izložba najboljih fotografija na temu Triglava, odabranih na pozivnom natječaju što ga je lani pripremio planinarski savez.

Nit vodilja svih razgovora na tim manifestacijama bit će da Triglav s obzirom na masovnu posjećenost treba dobro čuvati, a govorit će se i o mitskom, povijesnom te simboličnom  značenju Triglava za Slovence, kazala je Ana Marija Kunstelj iz Bohinja koja vodi informacijsku pisarnicu Triglavskog narodnog parka.

Na fotografski natječaj za najbolje fotografije Triglava do sada se javilo 26 profesionalnih i amaterskih fotografa, a izložit će se na izložbi 30 najboljih fotografija.

Budući da se nalazi blizu tromeđe s današnjima Italijom i Austrijom, Triglav je u prošlosti za Slovence predstavljao i jednu vrstu simbola nacionalne identifikacije i borbe za njeno očuvanje, ali je bio i mjestom susreta planinara i ljudi različitih kulturnih i ideoloških konotacija i etničkih pozadina.

Triglav rado posjećuju i hrvatski planinari i turisti, kako i druge atraktivne lokacije u planinama širom Slovenije.

Među povijesnim zanimljivostima može se spomenuti da je 1935. godine uspon na Triglav pokušao tadašnji jugoslavenski princ Petar, kasnije Petar II. Karađorđević, s obzirom da je srpska kraljevska dinastija imala velike posjede u Sloveniji, ali nije zabilježeno je li došao do zadnje kote ili se zaustavio nešto niže.

Na Triglav su se 1936. godine, povodom jedne crkvene obljetnice, popeli tadašnji zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac i tadašnji ljubljanski biskup Grigorij Rožman, praćeni manjom grupom slovenskih i hrvatskih svećenika.

U sjećanje na taj događaj u kapeli Svete Marije Sniježne na Kredarici postavljena je 2006. i spomen-ploča povodom 70. obljetnice Stepinčeva i Rožmanova uspona na Triglav, ali uz izražene rezerve dijela političke javnosti u Sloveniji i kritike zbog navodne klerikalizacije tog prostora ili pak problematizacije Rožmanova i Stepinčeva djelovanja za vrijeme kasnijih ratnih događaja u Sloveniji i Hrvatskoj.

Najčitanije