Mještani na kamere provjeravaju kada će izaći van

Dubrovnik – Foto Tonči Plazibat/HANZA MEDIA

Televizijska kuća Euronews, koja se emituje na nekoliko jezika, objavila je priču o tamnoj strani turizma u Dubrovniku.

Pišu o tome što to znači za Dubrovčane u čiji se grad svake godine slijeva sve više turista: studenti se tako okupljaju u udrugama invalida, neke crkve više ne služe mise, a stanovnici na televiziju provjeravaju kada im je najbolje izaći van kako bi izbjegli gužve, prenosi Dubrovački vijesnik.

Ističu kako popularnost Dubrovnika, koji je pod zaštitom UNESCO-a, raste svake godine i dovodi sve veći broj turista, osobito nakon što je na lokacijama Dubrovnika snimana globalno megapopularna serija ‘Igra prijestolja’.
No, ironična je činjenica da turizam regiji donosi unosne poslove i ekonomsku dobit, osobito u ljeto, no broj stanvonika koji od toga imaju koristi je zanemariv.

UNESCO je zbog navale turista poslao gradskim vlastima upozorenje da moraju ograničiti broj ulazaka u grad – ne više od 8000 turista smije biti u istom trenutku u povijesnoj jezgri. Kao odgovor na to, gradske su vlasti postavile brojač na ulazu u grad kako bi konrolirali broj ljudi koji ulazi.

– Naš cilj je sljedeće godine ograničiti broj ulazaka na 4000 turista, rekao je za Euronews gradonačelnik Mato Franković.
U 2016. godini samo je sa kruzera u Dubrovnik pristiglo 799.916 turista, a najviše ih stiže između maja i oktobra. Mjesečni prosjek je 112.000 turista. No problem je što broj dolazaka nije pravilno raspoređen.

– Kad krene ‘napad’, ne napuštamo svoje domove, kaže Mirjana Puhjera, novinarka čiji stan gleda na zidine Dubrovnika, a obično je to četvrtkom i petkom kada kruzeri navale u luku Gruž.

Primjerice, prošloga je četvrtka stiglo čak sedam kruzera u Dubrovnik koji može primiti 9000 turista. Tijekom ovakvih navala turista, policija regulira protok turista na glavne ulaze, a mještani na lokalnoj televiziji prate kameru postavljenu iznad glavne ulice kako bi vidjeli kada im je najpametnije izaći van.

Tonči Ivanović iz najveće agencije za kruzere MSC krstarenje nabrojao je za Euronews najveće dobrobiti za industriju grada: Lučka uprava Dubrovnika zaradi 10.000 eura po plovidbi, od koncesija zarade 5000 eura, servisnih usluga 25.000 eura, od agencija, muzeja 25.000 eura, a svaki posjetitelj u Dubrovniku potroši oko 46 eura na dan.

No ova vrtoglava zarada, osobito iz restorana i suvernirnica, ne znači puno ljudima koji žive unutar zidina.

– Mi nemamo više dućana za špeceraj, ostala su tek tri ili četiri i cijene su im puno više od ostatka grada, kaže Marija Grazio, učiteljice klavira koja ima stan dvije minute od Rektorove palače. Ona je jedan od tvrdoglavih mještana koji ne odustaju od svoga grada. Svako jutro pije kavu u jednom od najstarijih barova, smještenom u Gradskoj vijećnici.

Dubrovnik je u 2016. imao 107 registriranih dućana sa suvenirima, te 143 restorana različite vrste, koji proizvode velike količine smeća, neugodne mirise i predstavljaju veliki problem za 500 godina staru dubrovačku kanalizaciju, piše Euronews.

– Kada uđem u grad, osjećam se kao da sam u dnevnoj sobi. Bilo je tako i tijekom rata. Kada bi zvonilo za uzbunu, samo sam trebala doći unutar zidina i osjećala bi se sigurno. Zato želim da grad bude čist i ugodan za nas i svakog turista koji dođe, kaže Puhjera.

Stolovi restorana i kafići zauzimaju sve više javnog prostora u gradu čije su ulice ionako uske.

– U nekim dijelovima invalidi ili mame s dječjim kolicima ne mogu proći, kaže Grazio koja ne može spavati od gradsje buke u vrijeme turističke špice.

Petra Marčinko, studentica koja radi istraživački članak naziva Revitalitalizacija povijesnog dijela Dubrovnika, kaže da nema gdje izaći navečer, a da se osjeća ugodno. Njezini prijatelji odlaze u Udrugu invalida. Njihove su prostorije u centru grada, imaju kafić i cijene su pristupačne.

– Oni su nas prihvatili, kaže Marčinko.

Dubrovnik se zimi pretvara u grad duhova i to je još jedna veliki problem za mlade.

Ulice su prazne, suvenirnice i restorani zatvoreni, a kulturnog života gotovo da uopće nema. Jedina industrijska grana je turizam.

– Voljela bih se vratiti u Dubrovnik nakon diplome, ali nisam sigurna da ovdje mogu graditi karijeru, kaže Petra Marčinko, koja je pri kraju studija sociologije i kulturalne antropologije u Zagrebu.

Ima još jedan razlog koji tjera domaće ljude iz Dubrovnika – vrtoglave cijene nekretnina, koje su među najvišima u Hrvatskoj. Prosječna cijena kvadratnog metra je 3,393 eura.

Broj stanovnika u DUbrovnika je uzadnjih pet godina pa za 600 ljudi,. Čak i oni koji žele živjeti u njemu, imaju problem naći stan u nmajam. Većina stanova iznajmljuje se za turiste i dugoročno su dostupni jedino za zimskiih mjeseci. TO predstavlja problem i za sezonske radnike koji nemaju gdje živjeti povoljno. Iako Hrvatska ima judnu od najviših stoipa nezaposlenosti u Europi, ugostiteljskoj industriji u DUbrovniku ovo je ljeto nedostajalo 2000 radnika.

– Sve je podređeno zaradi, kaže Grazio.

Marčinko se prisjeća da je turistički boom započeo 2000. godine kada je završila kosovska kriza te svijet uvjerio da na ovim prostorima više nema rata.

– Tada su svi bili sretni zbog povratka turista, kaže Petra Marčinko.

Otada je Dubrovnik izgubio mnoge urbanističke značajke. Puhjera ističe kako neke crkve ljeti više ne služe mise zbog turističkih obilazaka.

– Moramo vratiti grad njegovim građanima, kaže Grazio koja smatra da je najveći problem nedostatak političke volje i regulacija komunalnog rada.

– Ostalo je još samo nekoliko nas luđaka koji odbijamo napustiti grad, rekla je Puhnjera za Euronews.

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.