U uvali Bijeca otkriven “muzej pod morem”

U uvali Bijeca otkriven "muzej pod morem"
U uvali Bijeca otkriven “muzej pod morem”

Podmorski ostaci rimskog ribnjaka koji je radiokarbonskim mjerenjem datiran u razdoblje između sredine 1. stoljeća prije nove ere do kraja 1. stoljeća nove ere, ostaci solane sa sačuvanim drvenim sanducima iz 3. i 4. stoljeća, zatim uljare s dobro očuvanim mlinskim kamenjem te palisade od čak 2.000 gusto postavljenih drvenih pilona iz 4. i 5. stoljeća, otkriveni 2014. i 2015. godine u krugu od svega par stotina metara u plitkoj medulinskoj uvali Bijeca, prije nekoliko dana su bili mjestom organiziranog razgledavanja stotinjak zainteresiranih građana u tri jednosatna obilaska, u organizaciji Arheološkog muzeja Istre, a u povodu Međunarodnog dana muzeja.

Pod vodstvom podvodne arheologinje Ide Koncani Uhač i njenih stručnih suradnika koji su osigurali razgledavanje u ronilačkom odijelu s maskom i disalicom, kao i iznimno susretljivih lokalnih vlasnika batana koji su građanima omogućili promatranje ovog iznimno vrijednog arheološkog nalazišta kroz staklo, posjetitelji su na licu mjesta saznali niz informacija o ovom rimskom gospodarskom kompleksu, svojevrsnom muzeju pod morem. Najuočljivije i najatraktivnije je dobro sačuvano mlinsko kamenje. Dosad ih je otkriveno devet, a nalaze se uokolo 40 metara dugog zida s kojim, kako se pretpostavlja, tvore nekadašnji kompleks uljare za proizvodnju čuvenog istarskog maslinovog ulja. Ida Koncani Uhač posebno je istaknula važnost otkrića ribnjaka koje vremenski pokriva razdoblje intenzivnog naseljavanja istarskog poluotoka italskim kolonistima, kao i naknadno razdoblje visokog ekonomskog procvata regije.

Posjedovanje ovakvih ribnjaka na obali oznaka je visokog društvenog staleža koji je u sklopu svojih vila na obali uživao luksuznu gurmansku privilegiju – svježu ribu. – Budući da su nedaleko od ribnjaka pronađeni ostaci postrojenja solane, moguće je da se od ribe izrađivala ondašnja poslastica u rimskoj kuhinji, riblji umak garum, kazala je arheologinja Koncani Uhač. Preliminarni arheološki podaci upućuju da je dio drvene palisade služio u funkciji antičkog nasipa kompleksa solane, a moguće je da je jedan dio palisade, s ostacima isprepletenog granja između pilona, služio kao zamka za ribe.

Foto: D. Memedović

www.glasistre.hr

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.