Tri ulješure plivaju Jadranom

bbimagehandler.ashx

Institut za istraživanje i zaštitu mora Plavi svijet u srijedu navečer je izvijesio kako je putem svoje Facebook stranice od obitelji Keller dobio fotografije skupine od najmanje tri ulješure, najveća vrsta iz skupine kitova zubana (Physeter macrocephalus), snimljene u području ispred Rovinja.

– S obzirom da se radi o životinjama koje inače obitavaju u područjima dubina preko 1000 m, u plitkom sjevernom Jadranu prijeti im opasnost od nasukavanja i ugibanje, navode u Plavom svijetu.

Ulješure se danas rijetko pojavljuju u Jadranu, uglavnom u dubokom južnom dijelu i u blizini Otrantskih vrata. Značajan pad brojnosti u Sredozemnom moru u posljednjih nekoliko desetljeća vjerojatno je pridonio izostanku recentnih opažanja. Tijekom povijesti ulješure su se pojavljivale i sjevernije u Jadranu, ali je u većini slučajeva posjet ovom području završio nasukavanjem i ugibanjem jedinki iz opaženih skupina, napominju u Institutu.

Posljednja masovna nasukavanja ulješura u Jadranu zabilježena su 11. prosinca 2009. u blizini grada Vieste na poluotoku Gargano (Italija), gdje je uginulo sedam ulješura, te 12. rujna 2014. u blizini grada Vasto (Italija), gdje su uginule tri od sedam nasukanih ulješura.

– Kretanje životinja koje su pronađene kod Vasta 2014. godine pratili smo šest dana nakon inicijalnog opažanja uz otok Vis. Upravo zahvaljujući praćenju njihova kretanja u Hrvatskoj na temelju dojava građana i objava u medijima, uspjeli smo upozoriti kolege iz Italije na mogućnost pojavljivanja skupine u talijanskim vodama. Rezultat je bila pravovremena reakcija Grupe za hitne intervencije u Italiji i četiri jedinke su uspješno vraćene u more. Ovo je bila prva uspješno provedena akcija vraćanja ulješura u more provedena u cijelom Sredozemlju, navode u Plavom svijetu.

Jedino dokumentirano masovno nasukavanje ulješura u hrvatskom dijelu Jadrana dogodilo se 15. kolovoza 1853. kada se šest životinja nasukalo kod Novigrada u Istri. Dijelovi kostura tih ulješura završili su u muzejima u Trstu, Beču, Monaku i Berlinu. Kostur ulješure ulovljene 11. svibnja 1895. između Lastova i Korčule čuva se u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu.

Iz Instituta su naveli da im je cilj osigurati siguran izlazak ove skupine ulješura iz Jadrana te da stoga mole sve građane da hitno dojave opažanja kako bi mogli pratiti njihovo kretanje te po potrebi poduzeti potrebne akcije.

– U slučaju opažanja molimo vas da napravite fotografiju i/ili video snimke životinja te da zabilježite točnu lokaciju, smjer kretanja i vrijeme opažanja. Informacije o ulješurama (po mogućnosti čim ih opazite!) dojavite nam na brojeve telefona Instituta Plavi svijet 051 604666 ili mobitel 091 4637424, email info@plavi-svijet.org. Dojavu je moguće obaviti i putem aplikacije dostupne na web stranicama Plavog svijeta. Unatoč svojoj veličini, ulješure su za ljude bezopasne ako im se ne približavaju. S obzirom da su životinje vjerojatno iscrpljene, dezorijentirane i uznemirene jer se nalaze u izuzetno plitkom moru, molimo Vas da im se ne približavate i ne proganjate ih kako svojim djelovanjem ne bi uzrokovali njihovo slučajno nasukavanje i ugibanje, apeliraju na kraju iz Plavog svijeta.

ULJEŠURE

Ulješura je najveća vrsta iz skupine kitova zubana (Odontoceti), u koju pripadaju i npr. dobri dupini. U svakoj strani uske donje čeljusti nalazi se do 26 koničnih zuba. Žive u svim morima i oceanima svijeta osim u polarnim područjima, a hrane se uglavnom velikim glavonošcima koje love na dubinama i preko 1000 m. Boja im je sivo-crna, a mogu imati bijele mrlje po trbuhu i oko usta. Odrasli mužjaci mogu doseći i do 20 metara i težiti preko 60 tona, dok su ženke manje. Mogu živjeti i preko 60 godina, a spolnu zrelost dostižu sa 8-12 godina. Ulješure žive u društvenim skupinama od 5-15 životinja u kojima se nalaze ženke i mladunci, dok mužjaci žive uglavnom sami.

Populacija ulješura koja živi u Sredozemlju genetički se razlikuje od najbliže populacije u Atlantiku što upućuje na izolaciju. Ulješure u Sredozemlju direktno su ugrožene zbog zaplitanja u ribarske mreže te zbog sudara s brodovima, a smrtnost koju danas uzrokuju mreže i brodovi nije održiva te broj ulješura i dalje opada. Posebnu opasnost predstavljaju snažni izvori buke pod morem – seizmička istraživanje te sonar niske frekvencije koju koristi vojska – koji mogu uzrokovati smrtnost i ozljeđivanje. Također, uznemiravanje uzrokovano velikim brodskim prometom dodatno negativno utječe na njih.

Područja obitavanja u Sredozemlju povezana su s velikim dubinama te mjestima gdje se dno naglo obrušava u dubinu. Područje najveće brojnosti u blizini Jadrana je u području Helenskog jarka, morske depresije dubine i preko 4000m između Jonskog mora i Krete koja razdvaja Afričku i Helensku ploču.

Prema procjeni populacija koja obitava u Sredozemnom moru broji manje od 2500 jedinki, a status ove vrste u Sredozemlju je „ugrožena“ prema kriterijima Crvene liste Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN). Stoga ovaj događaj zahtijeva dodatnu pozornost. U Hrvatskoj su ulješure strogo zaštićene.

Jutarnji list / Zadarski.hr

Podijeli

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.