9.2 C
Kotor

Slušaj online radio

Tradicija izgradnje drvenih brodova ključ je razvoja turizma

Drveni brod gradnja

Veliki su izgledi da Opštna Kršan velikim koracima ulazi u novu fazu razvoja, utemeljenu na turizmu. U tijeku je postupak brendiranja destinacije u sklopu kojeg su definirana kulturna dobra. Prilika je sada za uzeti u obzir pomorstvo te da se u Registar unese, i na odgovarajući način zaštiti, ono najvrijednije što se tradicijski veže uz Plomin Luku. Inicijativu je pokrenuo Đanfranko Načinović, dugogodišnji pomorac iz Stepčića, uz pomoć Valtera Stepčića, Udruge za očuvanje pomorske baštine, a sve uz potporu renomiranih ljudi iz struke.

Prva regata uopšte na Mediteranu

Plominski zaliv, drugačiji nego što danas izgleda, vidi Načinović. Izazvan prednostima koje ova sigurna luka pruža, jer pomorci dobro znaju što takvo prirodno mjesto znači. Inicijalni potez krenuo je iz Vozilića, s radionice za izradu Strategije brendiranja kulturne baštine Opštine Kršan. U nazočnosti zamjenika kršanskog načelnika Romana Carića, direktorice tamošnje Turističke zajednice Ariane Brnetić, te ostalih iz općinske uprave, Načinović je najavio i potaknuo aktivnosti za revitalizaciju Plomin Luke, u suglasju s Opštinom, kako bi se otrgla od zaborava tradicija gradnje drvenih brodova, maketarstva, upoznavanje s pomorskom baštinom i pomorskim vještinama. Njihovo djelovanje ići će kroz udrugu, čije osnivanje je u tijeku.

Ono što plijeni pozornost jest vizija, koju obrazlaže Načinović, potaknut ogromnim mogućnostima koju ta baština pruža.

– Mi imamo kulturnu i pomorsku baštinu, prva regata na Mediteranu “Rota Palagruza” održana je u lipnju 1593. Bila je najduži maraton na svijetu, jedinstven podvig koji je zahtijevao prekoračenje granica ljudskih fizičkih mogućnosti. Gajeta falkuša dočekala je papu na Palagruži 1177. godine, a njome je car, Franjo Josip prevezen s parobroda na rivu kada je 1875. godine posjetio Komižu. Barka mu se toliko svidjela da je odlučio izložiti je te godine u Beču. Samo od tog datuma imamo devet stoljeća tradicije, koje se trebamo sjetiti. A što su uskoci radili? Mi smo mornari bili uvijek, i gusari na cijelom Jadranu. Sve dok nas Mlečani nisu skinuli. Pomorska baština nema političke opcije, ni predznaka, poručio je Načinović.

/Glas Istre/

Najčitanije