U Sredozemlju je, procjenjuje se, zbog prelova ugroženo čak 93% ribljeg fonda pa mediteranske članice EU uvoze oko 85 posto ribe. Uglavnom iz nerazvijenih zemalja Azije i Afrike gdje lokalno stanovništvo da bi preživjelo ribu izlovljava ne provodeći kriterij održivosti. Ne zaustavi li se današnji prelov svjetska će mora do 2048. ostati bez riba, upozoravaju znanstvenici.
Organizacija za zaštitu prirode World Wildlife Fund pokrenula projekt Fish Forward prihvaćen i od 11 članica EU među kojima je i Hrvatska, u koji je uključen i ogranak WWF Adria (uz RH pokriva i regiju) te objavila vodič za kupnju proizvoda iz održivog ribarstva. U okviru EU certifikate (MSC i ASC) održivosti imaju samo stokovi bakalara i haringe. Održivost ribljeg stoka, primjeren alat za izlov i menadžment osposobljen za odgovorno upravljanje ključni su kriteriji za certificiranje, iznosi Danijel Kanski iz WWF Adria.
Hrvatska bi za 2 do 3 godine, smatra pomoćnik za ribarstvo Ante Mišura, mogla ishoditi certifikate jer sustavno radi na provedbi kriterija za održivo ribarstvo. Za glavne vrste u Jadranu uvedeno je ograničenje izlova, za srdelu 180, a inćune 144 dana kroz godinu. Usto, 16. listopada iscurio je rok od 15 mjeseci zabrane izlova u akvatoriju Jabučne kotline što je pod okriljem EK dogovoreno između RH i Italije. Struka traži nastavak zabrane izlova što RH podržava, no talijanske ribarice navodno su već u Jabučnoj kotlini pa će Zagreb tražiti posredovanje EK radi zaštite najvećeg mrijestilišta u Jadranu.
