Na sjevernom Jadranu baby boom delfina

Delfin – foto Plavi svijet

Dva kita vrste veliki kit (latinskog imena Balaenoptera physalus) uočena zapadno od Lošinja proteklog su tjedna stavili u fokus velološinjski Institut za istraživanje mora Plavi svijet. Bio je to dovoljan povod da istraživače Instituta Nikolinu Rako Gospić i Marka Radulovića posjetimo na njihovom radnom mjestu, u Velom Lošinju. Loši vremenski uvjeti nisu nam dozvolili da s istraživačima odemo na more pa su nas ugostili u novouređenim prostorima u potkrovlju Lječilišta Veli Lošinj. Tamo i inače provode dane kada nisu na moru, piše Novi list.

– Kada je loše vrijeme jedva dočekamo priliku da sjednemo ispred računala i malo radimo na foto-identifikaciji. Riječ je o dugotrajnom procesu jer u katalogu imamo preko tisuću identificiranih jedinki, govori nam direktorica Programa znanosti i istraživanja Instituta Plavi svijet dr. sc. Nikolina Rako Gospić.

U Veli Lošinj došla je kao tinejdžerica 1996. godine i to nakon što je u jednom novinskom članku pročitala o Jadranskom projektu dupin koje je tada još provodio institut Tethys.

– Tako su nam lijepo predstavili projekt da sam se zaljubila u dupine i odlučila da otići studirati u Italiju. Nakon pet godina javila sam se jednoj od istraživačica da bi odradila magistarski rad. Kada sam došla bila je tu posve nova ekipa više se nije govorio talijanski nego engleski, ekipa instituta Tethys je otišla, a osnovan je Institut Plavi svijet.

Konačno sam došla 2003. godine i radila sam na akustici koja jest moje područje, i ostala zauvijek. Sada sam dio stalnog istraživačkog tima, troje nas je na Lošinju, dvoje na Visu i jedan je istraživač na Murteru, govori nam Rako Gospić.

Fotografiranje kitova

Rako Gospić dio je četveročlane ekipe čije su fotografije i snimke kitova objavljene u svim hrvatskim medijima.

– Bila je nedjelja i svi smo imali slobodan dan te nije bio planiran izlazak na more. No moj suprug Danijel (iskusni i nagrađivani podvodni ribolovac op.a.) izašao je na more i uočio kitove ispred Kurila. Odmah mi je dojavio, okupila sam ekipu i nas četvero je isplovilo. Odmah smo ih uočili jer takve dvije velike jedinke od 17 i 18 metara teško je bilo ne uočiti. Uz njih smo proveli oko dva sata, pratili smo njihovo ponašanje i kretanje, napravili fotografije u svrhu foto-identifikacije te uzeli uzorke oljuštene kože koji otpadnu s njih nakon izranjanja. Praćenje kitova, koji su se kretali u smjeru juga, nije bilo nimalo lako.

Na površini bi se zadržali tek minutu i tada je trebalo napraviti čim više fotografija. Nakon povratka u bazu odmah smo proslijedili fotografije kolegama koji se bave istraživanjem kitova u Sredozemnom moru da bi mogli saznati nešto više o toj vrsti. Još nismo dobili rezultate usporedaba s njihovim katalozima, nadam se da će se uskoro o tome nešto više znati. Uzorke oljuštene kože najvjerojatnije ćemo slati na genetsku analizu u Italiju. Populacija koja nastanjuje Sredozemno more prilično je neistražena i nedovoljno se zna o njihovom kretanju i nadamo se da će naša opažanja pomoći bar malo da se to ispravi. Pretpostavljamo da se ove vrste u Jadranu pojavljuju tijekom proljeća i ljeta kada se ulaskom vodenih masa u Jadranu pojavljuju i veće količine i planktonskih račića kojima se uz sitnu plavu ribu veliki kitovi hrane, ispričala nam je Rako Gospić.

Zanimalo nas je koliko se često događaju takve izvanredne situacije.

kit

– Nije to toliko često, 2011. i 2012. pratili smo sredozemnu medvjedicu, a naš viški tim je 2007. isto tako imao priliku pratiti velike kitove. Osim velikih kitova viški je tim imao priliku pratiti i prugaste dupine, golube uhane i mnogo drugih zanimljivih morskih vrsta. Mi smo na ovom području imali priliku dugoročno pratiti jednu jedinku prugastog dupina u Vinodolskom kanalu od 2005. do 2009. To je bilo jako neuobičajeno jer je to vrsta koja živi u otvorenim morima i kreće se u velikim skupinama. O tom smo dupinu napisali i objavili znanstveni rad.

Promjena svijesti

Velološinjski istraživači Instituta Plavi svijet istraživanja dupina provode na području cijelog Sjevernog Jadrana.

– Posebno pratimo dupine koji se kreću i žive na području Kvarnerića, koji se proteže na oko 2000 kilometara kvadratnih. Za sada znamo da postoji dvjestotinjak jedinki koje koriste ovo područje tijekom cijele godine. Prošle godine smo na tu temu i napisali rad i objavili jako zanimljive rezultate. Htjeli smo znati malo više o društvenoj strukturi zajednice, području kretanja, i dosta smo se iznenadili kada smo utvrdili da se ženke kreću na većem području od mužjaka. Mužjaci tvore klanove i koriste se manjim područjem te se bore za nadmoć u grupi. Rezultati tog istraživanje pokazali su se u skladu s rezultatima genetičkih istraživanja koja su dokazala da su ženke glavni medijatori gena, objasnila je Rako Gospić.

Dodaje kako se ove godine dogodio i svojevrsni baby boom.

– U samo jednoj skupini od nekih 45 jedinki bilo je čak devet novorođenih mladunaca. U toj skupini imali smo jednu ženku koju smo uočili dva dana za redom. Prvi dan bila je sama, a drugi dan uz nju je bilo njeno mladunče tako da smo imali sreće vidjeti dupina starog tek jedan dan, priča nam Rako Gospić.

Plavi svijet puno je učinio i na edukaciji ljudi i promijenio svijest o dupinima i ostalim morskim bićima.

– Sjećam se kada smo kolegica i ja počele raditi na radu vezanom uz utjecaj buke na ponašanje dupina i zvučnom zagađenju mora, bile smo šokirane i ljute kada bi se plovila punom brzinom zalijetala među dupine. Ljudi nisu imali pojma kako se ponašati. Sada to više nije tako, ipak smo uspjeli educirati ljude kroz Lošinjski edukacijski centar o moru i edukativne materijale koji su dostupni po hotelima i kampovima. Brodovi sada usporavaju, a kada nas vide nerijetko upravo nama daju prednost, sretna je Rako Gospić koja je inače specijalist u podvodnoj akustici.

Rijetke prilike

Isto nam je ispričao i mr.sc. Marko Radulović koji je na Lošinj došao iz Njemačke.

– Stalno sam zaposlen u Institutu Plavi svijet pet ili šest godina, ali dolazio sam i ranije volontirati tijekom ljeta. Naime rođen sam u Njemačkoj, u Düsseldorfu, a u Hamburgu sam završio fakultet. U Veli Lošinj dolazim čitav život jer mi je baka tu imala kuću i ja sam tu doma. Kada sam počeo studirati dobio sam ponudu od Instituta Plavi svijet da dođem pisati svoj diplomski rad i eto me, došao sam i ostao. Sada se puno bavim sa statistikom i analizom podataka, objašnjava nam Radulović, čije je područje zanimanja ribarstvena biologija.

I on je bio na gliseru kada su pratili kitove.

– Na promatranju kitova bilo je super. Živimo za te rijetke prilike kada ćemo vidjeti neka druga morska bića osim dupina. Prije nekoliko godina imao sam priliku u Albaniji vidjeti kljunaste kitove, što isto rijetko, kazao nam je Radulović i dodao kako svaki istraživač ima svoje favorite koje bi voljeli vidjeti uživo. Za njega je to golub uhan, kojeg bi voljela vidjeti i istražiti i Nikolina, koja nam je na kraju dodala da joj je velika želja vidjeti morsku kornjaču, sedmoprugu usminjaču.

/Ana Braškić/

IzvorNovi list
Podijeli

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.