Riblji fond dramatično se smanjuje, komarča uništava dagnje, a strijelka cipole i lubine

Riba – foto Boka News

Riblji fond u Mediteranu dramatično se smanjuje; zagađenje, klimatske promjene i prekomjerni izlov prijete njegovoj bioraznolikosti, objavio je početkom travnja zajednički istraživački centar Europske unije, upozoravajući da se više od 90 posto ribljeg fonda prekomjerno iskorištava, dovodeći neke vrste na granicu izumiranja, te da je u posljednjih pola stoljeća nestalo 34 posto riblje populacije i 41 posto  morskih sisavaca.

Od tih se informacija, međutim, drastično razlikuje ono što se proteklih dana i tjedana moglo čuti po lokalnim peškarijama: ribe u Jadranu nikad više! Posebno komarče!

– Nažalost, takve izjave daleko su od stvarnosti, kaže prof. dr. sc. Sanja Matić-Skoko, znanstvena savjetnica u Laboratoriju za ihtiologiju i priobalni ribolov Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. A ni s komarčom nije kako se čini.

O čemu se radi, prof. dr. Matić-Skoko detaljno nam je objasnila, razbijajući pogrešnu sliku da možemo trajno računati na obilje te ribe.

Nezavidna situacija

– Svi ribarstveni i biološko-ekološki pokazatelji govore da je stanje komercijalno važnih vrsta riba i drugih morskih organizama u nezavidnoj situaciji. Mnogi utjecaji čovjeka – lokalno onečišćenje, klimatske promjene na regionalnoj ili globalnoj razini… – mogu znatno djelovati na riblje zajednice, smanjujući im raznolikost, obilje i plodnost, a povećavajući osjetljivost na različite infekcije i parazite, te smrtnost.

S druge strane, dodaje prof. dr. Matić-Skoko, klimatske promjene djeluju na mnogo široj skali koja ima potencijal promijeniti distribuciju ribljih vrsta, njihovu gustoću, a samim time i strukturu ribljih zajednica.

– To najbolje vidimo na pojavi u zadnjih dvadesetak godina gotovo 50 novih vrsta riba u Jadranu koje inače nastanjuju mora toplija od našeg. Iako brojni čovjekovi utjecaji mogu biti odgovorni za promjene u zajednicama riba, većina stručnjaka smatra da loše upravljanje ribarstvom može proizvesti najdalekosežnije izravne i neizravne posljedice – smanjenje obilja, promjene u veličini i sastavu vrsta, promjene u hranidbenom lancu…

Ti učinci mogu se zamijetiti na kratkoročnoj i dugoročnoj vremenskoj skali, za što naša sugovornica uzima primjer upravo komarče u Jadranu.

– Činjenica je da se u zadnje vrijeme često može čuti da komarče ima više nego ikad prije i da se lovi u velikim količinama. To je istina, ali riječ je o mladim jedinkama od najviše dvije-tri godine starosti koje se lovi upravo onda kad je komarča najosjetljivija, u jesenskom razdoblju pred mrijest.

S druge strane, u populaciji nedostaju stare velike jedinke, a u ribarstvenoj znanosti takva je situacija alarm za dodatni oprez zbog mogućeg kaskadnog učinka u idućim godinama: tako veliko obilje mladih riba treba, naime, neizmjerno puno energije, odnosno hrane, plijena koji u takvoj situaciji lako može doživjeti kolaps, što će se onda povratno odraziti kroz gladovanje komarče u sljedećoj godini.

– Dodatno, prelovljavanje će dovesti do daljnje neravnoteže – još više će nedostajati starijeg dijela populacije koja je kostur stabilnosti i koja daje najveći i najkvalietniji reproduktivni potencijal. Kod riba koje su dvospolci, kao komarča, to znači da će u populaciji nedostajati onog drugog spola koji se razvija nakon treće godine starosti, a to su u slučaju komarče ženke, s obzirom da se ona prvo razvija kao mužjak.

Nedostatak ženki

Štoviše, znanstvenici iz IOR-a zamijetili su da su sve manje i mlađe jedinke upravo ženke, što znači da je već došlo do unutrašnjeg mehanizma kojim se komarča nastoji osigurati od reproduktivnog neuspjeha, odnosno nedostatka ženki za razmnožavanje.

Uz to, objašnjava dalje prof. dr. Matić-Skoko, obilje i gustoća mladih jedinka vidljiva je kroz pojačanu borbu za hranu i zaklon u zajednicama riba, što rezultira izguravanjem srodnih vrsta. Drugim riječima, zbog “povratka” komarče, koja se prvenstveno hrani školjkašima, rakovima i drugom ribom, bit će manje neke druge vrste. Isto tako, na primjer sve manji ulovi cipala i lubina mogu se dovesti u vezu s pojačanim obiljem strijelke, koja je još donedavno bila tek rijetka vrsta u Jadranu.

O tome što se može učiniti, na koji se način situacija može normalizirati i je li to uopće moguće s obzirom na eutrofikaciju i vjerojatno teško zaustavljivi proces zatopljavanja mora, prof. dr. Matić-Skoko kaže da je sve moguće, uz znatan angažman čovjeka, kroz promjenu razmišljanja, promjenu navika i samog načina rada.

– Puno toga se može i mora učiniti želimo li sačuvati bioraznolikost i obnoviti riblje resurse, no dug je to proces i pitanje je imamo li više vremena za djelovanje – zadnji je trenutak da gospodarenje postane više adaptivno, praktično i ciljano ako resurse želimo očuvati i obnoviti, zaključuje naša sugovornica.

Klima i čovjek – najveći krivci

Cijeli je niz vrsta, upozorava prof. dr. Sanja Matić-Skoko, za koje se u zadnje vrijeme bilježe značajne razlike u pojavnosti, obilju i biomasi, ‘i to ne samo riba, već i rakova, glavonožaca i školjkaša’.

– Teško je generalizirati i staviti sve te promjene pod istu ‘kapu’. Najtočnije bi bilo reći da su nastale kao sinergijski učinak klimatskih i ekoloških promjena, uz stalni čovjekov pritisak kroz ribolov.

Te promjene kratkoročno mogu biti pozitivne jer povišenje temperatura i količine hranjivih tvari (eutrofikacija) u početku čini dobre uvjete za pojačano obilje ribe, no dugoročno, to će se obilje svakako negativno odraziti na neke druge vrste, što, opet, vodi do neželjenih rezultata u ribarstvu – manjeg ulova ukupno, kao i manjeg ulova ciljanih vrsta.

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.