Pomorska bitka u Bakarskom zalivu

Pomorska-bitka-u-Bakarskom-zalivu Foto S. Drechsler

Topovske salve s jedrenjaka prema gradu, zvonjava crkvenih zvona na uzbunu, plamen u staroj gradskoj jezgri označili su početak Pomorske bitke u Bakarskom zaljevu, kojom su Bakrani i ove godine na spektakularan način, pred više od deset tisuća posjetitelja, obilježili pobjedu protiv Mletačke mornarice, izvojevanu prije 401 godine, kada je Venea posljednji put pokušala osvojiti taj hrvatski primorski grad, piše Novi list.

Eksplozije i topovski udari nesmiljeno su odjekivali među strmim obroncima Zaljeva, s kopna i mora, toliko glasno i uvjerljivo da su mnogi, posebno oni načičkani duž obale, u prvim redovima, morali pokrivati uši dlanovima, što je bitku činilo još uvjerljivijom. Na vjerodostojnosti ugođaja posebno su pridonijeli specijalni efekti u vidu vatre i dima na jedrenjacima koji su »napadali« grad, manevrirajući u noćnim uvjetima uskim akvatorijem ispred samog Bakra. Požar je u jednom trenutku buknuo i u samoj povijesnoj jezgri grada, dok se bitka zahuktavala. Nakon puno potrošene pirotehnike, brojnih brodskih manevara i izmjene »vatre«, Bakrani su, baš kao i u pravoj bitci prije četiri stoljeća, odnijeli pobjedu.

Stari zanati

No ova pobjeda, za razliku od one povijesne, stanovnicima Bakra nije donijela mir, već posve suprotno. Kraj Pomorske bitke ujedno je je bio i znak za početak proslave dana Svete Margarete, zaštitnice Bakra. Pobjeda je, kako i priliči, proslavljena uistinu fascinantnim vatrometom, koji je bez daha ostavio ne samo najmlađe posjetitelje bakarske fešte, nego i izmamljivao uzvike oduševljenja gotovo svih prisutnih.

U pomorskoj bici sudjelovali su, uz Bakrane i njihove prijatelje, te pripadnike Hrvatske ratne mornarice, još i članovi više od dvadeset povijesnih postrojbi iz svih krajeva Hrvatske, od Čakovca na krajnjem sjeveru, do Dubrovnika na jugu, a njihove svečane odore, uz antikno naoružanje, dodatno su pridonijeli autentičnom ugođaju iz prošlosti. Jednako kao i dio ponude na pratećem sajmu, gdje se nudilo sve i svašta, no dobrim dijelom bile su to rukotvorine, a posjetitelji su iz prve ruke mogli vidjeti i neke od starih zanata, među kojima je najveću pažnju privlačio kovač, izrađujući na licu mjesta potkove i druge metalne predmete. Iako se gastro ponuda uglavnom svodila na »klasiku« u vidu roštilja, fast fooda i pekarskih proizvoda, ipak se i u tom dijelu dalo pronaći ponešto za ljubitelje autohtonog i autentičnog od friganih srdela, do palente u pivskom gulašu, spravljenom po srednjovjekovnoj recepturi.

Pivo i vino u potocima

Još veća navala nego na hranu bila je na tekuće poslastice, pa su pivo i vino tekli u potocima, a dobru atmosferu podgrijao je i glazbeni nastup Ivana Zaka, pa je veselje potrajalo do sitnih sati. Zanimljivo, i oko ponoći, iako je Bakar do tad već pucao po šavovima, iz grada je bilo gotovo nemoguće izaći, zbog dugačke kolone vozila koja su se neprestano slijevala prema njemu s Jadranske magistrale. Sve to pokazuje da dan bakarske zaštitnice iz godine u godinu privlači sve više posjetitelja, kako zbog pomorske bitke i drugih sadržaja, tako i zbog ljepote samog grada, koji polako ali sigurno skida imidž prljavog industrijskog gradića i vraća izgled autohtonog primorskog grada u kojemu se ima što vidjeti, a još uvijek nije posve zakrčen turistima.

Zanimljiv program

U sklopu Margaretinog leta do kraja ovog mjeseca bit će održana još i večer klapa, u subotu 22. srpnja, zatim dan kasnije kazališna predstava »Hetero parada« u bakarskom Domu kulture, fešta u organizaciji NK Naprijed u Hreljinu, u petak 28. srpnja, te natjecanje »Bakarski susreti«, uz cooking show i koncert Begina, u subotu 29. srpnja.

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.