Picula: EU treba mijenjati odnos prema otocima

Europarlamentarac Tonino Picula, suosnivač i potpredsjednik Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna područja Europskog parlamenta, u četvrtak je na plenarnom zasjedanju organizirao konferenciju “EU Investments in Islands” posvećenu mehanizmima potpore EU-a za ulaganje u otoke.

Otoci HR

“Riječ je o konferenciji koju organiziram drugi put u godinu dana, a pokušavam za isti stol dovesti predstavnike hrvatskih otoka, ljude iz razvojnih agencija duž hrvatske obale od Dubrovnika do Istre i svima onima koji mogu pomoći da se konačno promijeni odnos Europske unije prema vlastitim otocima”, kazao je Picula novinarima.

Oko17 posto stanovnika EU-a živi na otocima, a čak su četiri članice i same otoci, podsjetio je Picula, dodajući da do sada nije postojala dovoljno koherentna i učinkovita politika investiranja ili brige o europskim otocima.

“Osnivanjem međuskupine prije dvije godine stvari se pomalo polako mijenjaju i već imamo i neke rezultate. Prije nekoliko mjeseci uspjeli smo izvršiti preinaku budžeta Unije i dobili smo dva milijuna eura za projekt koji bi trebao osigurati energetsku autonomnost otoka korištenjem izvora električne energije iz obnovljivih izvora”, kazao je zastupnik.

Ističe, međutim, da to nije dovoljno već treba mijenjati kompletan odnos prema otocima, računajući prije svega na politički pritisak kako bi se nakon 2020., kada istekne višegodišnji financijski okvir, u budućoj kohezijskoj politici pozicija europskih  otoka u financiranju promijenila.

“Ovoga trenutka, živjeti na otocima znači imati 21 posto manji BDP i to dovoljno govori. Otočani su ograničeni i malim tržištem i oskudnijom mogućnošću za obrazovanjem i depopulacija zahvaća otoke u znatno većoj mjeri nego neka druga područja”, upozorava Picula.

Smatra da Hrvatska u tome mora imati ozbiljan interes, jer smo kao najnovija članica EU-a  u nju unijeli i naše otoke.

“Ovog trenutka nažalost  imamo naseljenih svega 50-ak otoka sa sve manje stanovnika,  u ovom trenutku 125.000”, kazao je hrvatski europarlamentarac koji je kao glavne probleme otoka identificirao slabu povezanost s kopnom i međuotočku povezanost, zatvaranje škola i nedostatak hitne medicinske pomoći.

Picula smatra da moramo koristiti instrumente EU-a za poboljšanje života sadašnjeg stanovništva na otocima i izvršiti pozitivan pritisak da se otoci ponovo naseljavaju.

“Moja prva akcija je bila da utječem na sprečavanje zatvaranja škole na Prviću, jer kada zatvorite školu na otoku to nije samo gubitak za jednu sredinu, to je i osuda cijelog otoka na depopulaciju”, kazao je Picula.

S kolegama je, kako kaže, pokrenuo i akciju interventske helikopterska služba na otocima te projekt o očuvanju vode na otocima koji je obuhvatio osam otoka iz četiri europske zemlje.

“Ali najvažnije je bilo dati vidljivost problemima otoka. Nadam se da ćemo već u mandatu do 2019. i u suradnji sa županijama i vladom u Zagrebu neke stvari početi mijenjati”, kazao je Picula.

Mišljenja je i da otocima ne treba nametati neka birokratska rješenja nego bi oni nudili rješenja.

“Do promjena će doći onog trenutka kada hrvatska vlade i županije doista počnu o otocima razmišljati na drugačiji način i kada prepoznaju šanse u različitim programima EU-a koji se nude za razvoj otoka”, rekao je Picula.

Međuskupina za mora, rijeke, otoke i priobalna područja ima oko 90 zastupnika iz 20 zemalja. Na događaju su bili prisutni i Sofia Ribeiro, također članica Međuskupine Europskog parlamenta, zadužena za najudaljenije regije te predstavnici Europske komisije, Odbora za regionalni razvoj te Konferencije perifernih pomorskih regija Europe (CPMR) te predstavnici Europskog ekonomskog i socijalnog odbora.

Zastupnik Picula je u radni posjet Strasbourgu pozvao i članove FLAG-ova (Lokalnih akcijskih grupa u ribarstvu) te udruženja za ruralni razvoj od Dubrovnika do Istre, sa ciljem međusobnog i umrežavanja s EU institucijama.

Izvorwww.hina.hr
Podijeli

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.