Neretvanska jegulja pred izumiranjem

Brudetijada
Brudetijada

Ako se nešto ne promijeni na terenu, jegulja će uskoro potpuno iščeznuti iz delte Neretve, a nadaleko poznati brudet od jegulja i žaba postat će dio neretvanske povijesti. Zbog isušivanja močvara, upotrebe pesticida, globalnih klimatskih promjena te u konačnici nekontroliranog izlova, populacija jegulje se dramatično smanjuje, zbog čega su se zabrinuli čak i u Europskoj uniji, jer je situacija slična i u ostalim zemljama članicama.

Plan upravljanja

Koliko je jegulja tražena, potvrđuje i nedavni podatak da su bugarski carinici zaplijenili dva milijuna ugroženih europskih mladih jegulja ilegalno transportiranih u kontejnerima iz Španjolske. Riječ je o mladim jeguljama duljine između šest i 12 centimetara, koje su kao ugrožena vrsta ribe zaštićene Konvencijom o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka. Mlade jegulje na crnom tržištu europskih zemljama prodaju se po cijeni većoj od cijene kavijara – za oko 500 eura po kilogramu, dok u azijskim zemljama njihova cijena doseže i 1300 eura.

Stoga je jegulja riblja vrsta za koju na razini EU-a postoji zajednička politika, s ciljem njezine sveobuhvatne zaštite, a razlog je dramatičan pad brojnosti od čak 95 posto u zadnjih 50-ak godina otkad se vode statistike ulova, ističe dr. Branko Glamuzina.

Republika Hrvatska tako mora izraditi nacionalni plan upravljanja jeguljom, a na lokalnim razinama potrebno je izraditi lokalne planove upravljanja, pa tako i za Neretvu. Mora se utvrditi status populacije, njezina brojnost i uzrasna struktura, status ekosustava u kojima jegulja živi, broj ribara te vrste i broj alata koji se koriste u lovu jegulje.

Jegulja
Jegulja

Na temelju toga se izrađuje detaljan plan upravljanja koji će utvrditi potrebe za poribljavanjem i ulovne kvote, broj ribara i alata koji će se ubuduće koristiti u ulovu, te mehanizmi kontrole ulova i tržišta. Nažalost, ova obveza je samo deklaratorne naravi, barem što se tiče delte Neretve, jer se od pristupanja Hrvatske Europskoj uniji u vezi s tim ništa nije učinilo.

Nekad se lovilo 75 tona godišnje

A kako ćemo praviti brudete, pitanje je koje sebi postavljaju svi Neretvani, koji itekako dobro znaju da jegulje više nema.

Na uzbunu zvone ekološke udruge i ljubitelji neretvanskog brudeta jer jegulja u Neretvi naprosto nestaje. Nekada na jezeru Kuti ili rječici Norinu te uzvodno na području Dračeva i Višića, jegulja se izlovljavala na “lađe”, dok je izlov danas sveden na skromnih nekoliko kilograma dnevno.

Gotovo znanstvenofantastično zvuče podaci da se sredinom dvadesetog stoljeća, neposredno prije velikih melioracija u donjem Poneretlju lovilo do 100 tona cipola i 75 tona jegulje, dok se uzvodno na Neretvi lovilo pedesetak tona jegulje godišnje.

– Početkom osamdesetih počelo je i intenzivnije zagađivanje Neretve iz tvornica susjedne BiH, koje je za posljedicu imalo značajno taloženje zagađivala po dnu rijeke, čime je jegulja koja obitava u mulju postala stalno izložena njihovu utjecaju. Osim toga, razlog nestanka je intenzivno izlovljavanje jegulje tijekom cijele godine uvjetovano njezinom visokom tržišnom vrijednošću – pojašnjava dr. Branko Glamuzina.

Migratorna vrsta

Naime, kilogram jegulje u Neretvi prodaje od 100 do 200 kuna za kilogram, ovisno o kojem dobu godine je riječ. Sve ovo je rezultiralo situacijom koja se može nazvati i kritičnom za održanje populacije jegulje u donjem toku Neretve.

Situacija je to složenija jer se dio populacije koji ove godine ode na mriješćenje izmrijesti tek nakon jedne godine, a mlađ se vraća tek u trećoj godini nakon odlaska roditelja. Jegulja je, dakle migratorna, a ne autohtona vrsta i nakon mrijesta u dalekom Sargaškom moru, mlade jedinke, ali i odrasle, jednostavno se ne vraćaju u Neretvu ili ih se, pak, vraća tek manji broj.

Jedini spas za jegulju je intenzivan uzgoj u ribnjacima, koji u Neretvi nije zaživio. Jegulja se u Hrvatskoj jedino uzgaja u Ribnjačarstvu Poljana kod Lipika, gdje se godišnje proizvede stotinjak tona, koje se izvoze, a dio se zasigurno nađe i na neretvanskim trpezama.

Stanislav Soldo

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.