Devetnaest najmodernijih kamera i 14 radara od 1. srpnja čuvat će hrvatski dio Jadrana od nelegalnih ulazaka u hrvatske teritorijalne vode krijumčara i mogućih migranata. Videonadzorom granice na moru upravljat će granična pomorska policija 24 sata sedam dana u tjednu i na taj način kontrolirati 948,08 km morske granice Republike Hrvatske 20 kilometara od kopna. Riječ je o nadogradnji već postojećeg sustava nadzora plave granice VTMIS koji je instaliran prije nekoliko godina, piše Jutarnji list.
No, tim sustavom upravlja Ministarstvo prometa i uz pomoć njega kontrolira ulazak trgovačkih i putničkih brodova.
Dio sustava je prilagođen i za potrebe policije koja njime nadzire prostor teritorijalnog mora, ali pokrivenost prostora sada nije dovoljno funkcionalna, pogotovo na južnom dijelu. Zadaća nadzora sada se obavlja preko 10 radara postavljenih od sjevera do juga, a nadogradnjom će se instalirati dodatna 4 radara te 19 najmodernijih kamera velikog dometa. Nadogradnju sustava 75 posto financira Europska unija iz Schengen Facility fonda, a ostatak dolazi iz hrvatskog proračuna.
Ministarstvo unutarnjih poslova u siječnju je sa švedskom tvrtkom SAAB potpisalo ugovor vrijedan 12,5 milijuna eura uključujući PDV kojim je definirana isporuka i instalacija sustava. Za instaliranje sustava i infrastrukturu zadužena je domaća tvrtka Končar – Montažni inženjering, partner SAAB-a u ovom projektu. SAAB je 2010. instalirao VTMIS sustav za potrebe Ministarstva prometa i ovo je prirodni nastavak suradnje. U SAAB-u tvrde da je postojeći sustav pokazao pouzdanost i učinkovitost, a njegovom nadogradnjom Hrvatska će dobiti jedan od najmodernijih sustava nadzora morske granice.
Ovaj će sustav omogućiti pomorskoj policiji otkrivanje, prepoznavanje i nadziranje plovila na udaljenosti do 100 km. I što je izuzetno važno, omogućit će prepoznavanje, identifikaciju i detekciju plovila veličine 10 metara četvornih, što sada nije moguće. Dakle, brzih malih glisera koji se koriste za krijumčarenje.
Policiji je prije svega važno kamerama i radarima pokriti južni Jadran jer ondje je najveća prijetnja od ilegalnog ulaska u naše teritorijalne vode. Dakle, područje oko Mljeta, Lastova, Palagruže, Pelješca, Korčule… Na 19 lokacija bit će instalirane dvije vrste kamera.
Na sedam lokacija bit će postavljene dnevno-noćna kamera i termovizijska kamera, a na 12 lokacija dnevno-noćna kamera. Osim toga, na 20 lokacija bit će postavljena komunikacijska oprema, senzorski sustav koji će pratiti kretanja na moru. Razni dijelovi sustava bit će raspoređeni na ukupno 43 lokacije diljem obale. Kada senzorski uređaji detektiraju objekt na moru, najbliža kamera će ga automatski početi pratiti i u policijski operativni centar slati sliku u realnom vremenu.
Ako se plovilo po ulasku u teritorijalne vode ne bude kretalo zakonom određenom rutom prema najbližem graničnom prijelazu, senzori će i to detektirati i pomorski će policajci biti alarmirani. Na svojim ekranima će imati detaljnu sliku plovila te će na presretanje moći uputiti brzi policijski patrolni brod.
Na ovaj način smanjit će se broj patroliranja Jadranom i pomorska policija neće morati “rasipati” sredstva i ljude u nadzoru granice. Uz detektiranje i hvatanje krijumčara, ovaj će sustav biti iznimno koristan u slučaju da se migranti s Bliskog istoka prema Europi upute preko Jadranskog mora.
Instaliranje ovog nadzornog sustava dio je pravila koje Hrvatska mora ispuniti kako bi postala dio schengeskog prostora i mogla čuvati vanjske granice Europske unije.
Njegovim instaliranjem Hrvatska bi trebala potpuno zadovoljiti schengeske uvjete nadzora morske granice.
www.slobodnadalmacija.hr
