LAG-ovi nude ekstraprofit iz uvala do kojih ni cesta ne vodi

Održivi razvoj

Photo: Boka News
Photo: Boka News

Nepostaojanje cesta prednost je u ovakvoj vrsti turizma. Mikroulaganja, visoka zaposlenost, odmah vidljivi razvojni rezultati i prihod koji ostaje lokalnoj zajednici elementi su modela održivog i odgovornog turizma koji bi se već na proljeće mogao primijeniti na području južne Dalmacije, točnije na području koje pokriva LAG (lokalna akcijska grupa) 5 – otocima Lastovu, Korčuli i Mljetu, te na Pelješcu i Dubrovačkom primorju.

Četiri su vrste projekata već u pripremi, a odnose se na uspostavljanje difuznih i integralnih hotela, ultraeko kampova, brendiranje hrane te zdravstveni turizam.

„Ston je sa svojim starim kamenim kućama idealan za uspostavljanje difuznog hotela, a ruralna verzija te vrste smještaja mogla bi se primijeniti u Janjini ili Smokvici na Korčuli. I na Mljetu postoje sela idealna da se u njima pružaju usluge smještaja u prekrasnim, sad zapuštenim kamenim kućama koje bi trebalo urediti i opremiti na tradicijski način“ – kaže Vjeran Piršić, predsjednik Udruge “Eko-Kvarner”.

Piršić je, naime, angažiran u procesu prenošenja dobre prakse, iskustava i znanja vezanih uz održivi razvoj sa sjevernojadranskih otoka na južnodalmatinske otoke i priobalje, uz suradnju s lokalnim akcijskim grupama, a stručnjaci različitih područja koji su kreirali sveobuhvatnu strategiju ‘zelenog plana’ službeno prihvaćenu na Kvarneru i u Istri, snimili su potencijale te skicirali smjer odgovornog i održivog turističkog razvoja i na području dubrovačkih otoka i priobalja.

Photo Boka News
Photo Boka News

Ultraeko kampovi

Što se ulktraeko kampova tiče – na južnodalmatinskim otocima i otočićima puno je uvala do kojih ne vodi nikakva cesta, što se smatra minusom. Postoji, kaže Piršić, tržišna grupa ekstremno ekološki osviještenih ljudi spremnih platiti enormno visoku cijenu da bi odmor proveli u nedirnutoj prirodi, u šatoru, koristeći kompostni WC, uz donošenje hrane – lokalnih proizvoda, naravno – dvaput dnevno.

Za njih je nepostojanje ceste veliki plus. Neiskorištene uvale donosile bi ekstraprofit, a ostale nedirnute. Uvale pogodne za uvrštenje u projekt ultraeko kampova već su locirane, no još se neće obznaniti o kojim se lokacijama radi, kako se ne bi privuklo kvaziinvestore spremne takve resurse iskorištavati na neprihvatljiv i neodrživ način.

Treći projekt odnosi se na slow food, odnosno brendiranje otoka kroz autohtonu hranu, dok bi četvrti projekt, zdravstveno-rekreativni turizam, tražio povezivanje s kvalitetnim partnerima radi dovođenja ljudi kojima je potreban zdravstveni oporavak, ljudi opterećenih stresom, srčane bolesnike nakon operativnih zahvata itd.. Oni bi se, uz stalnu zdravstvenu kontrolu, oporavljali baveći se laganim plivanjem, bicikliranjem, šetnjama i slično.

Photo. Boka News

Iz Berlina na raštiku

„Zašto netko ne bi iz Berlina došao na Mljet, recimo, na dva tjedna oporavka koji bi uključivao i raštiku, oboritu ribu i maslinovo ulje, a možda i berbu maslina?“ – retorički se pita Piršić. Lokalna zajednica dvojako reagira – jedni ne vjeruju u razvojne potencijale predloženog modela ili misle da za njega ima previše prepreka (prije svega neriješeni imovinsko-pravni problemi), dok drugi drže da im je potrebna upravo ovakva razvojna šansa, to prije što ne iziskuje ulaganja koja lokalna zajednica ne bi mogla podnijeti.

Snovi o megaprojektima

Kad je riječ o razvoju turizma, mnogi na jugu, kaže Piršić, ne sanjaju o malim, nego o megaprojektima.

– Na jednom takvom počiiva katalog investicija općine Slano – „Hrvatskom snu“ Vicenca Blagaića. No, takvi su projekti preveliki da bi se dogodili odmah i brzo dali razvojne rezultate, donijeli bi demografsku eksploziju jer traže puno više zaposlenih nego što ih lokalna zajednica može ponuditi, ne jamče aktiviranje lokalnih resursa, pogotovo proizvodnje hrane, jer menadžmenti zahtijevaju maksimalizaciju profita, što je sasvim legitimno, pa im se više isplati kupovati janjetinu s Novog Zelanda, povrće iz Nizozemske i vino iz Makedonije nego ono što proizvede lokalno stanovništvo.DSC_5401_resize

Oblik partnerstva

Lokalne akcijske grupe (LAG) oblik su partnerstva predstavnika javnog, gospodarskog i civilnog sektora određenog ruralnog područja, osnovanog radi izrade i provedbe lokalne razvojne strategije tog područja. Posao im je i informiranje i priprema ruralnog stanovništva Hrvatske za povlačenje novca iz EU fondova.

 

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.