Kamera s Palagruže vidi svaki prelazak morske granice

Palagruža
Palagruža

Danas je naprosto nemoguće da neko plovilo uđe u hrvatske teritorijalne vode a da policija to ne primijeti. To ne podrazumijeva da policijski brodovi moraju neprestance patrolirati duž cijele granice na moru, što bi uostalom bilo i vrlo teško izvedivo s obzirom na to da je morska granična crta duga čak 948 kilometara.

Zato policija odnedavno ima sofisticiranu opremu, radare i kamere postavljene mahom na pučinskim stranama otoka kojima snima doslovce cijelu plavu granicu i bilježi sve što plovi ili pluta morskom površinom, od najvećih teretnih prekooceanskih brodova i tankera do najmanjih čamaca.

U Nacionalnom pomorskom centru za prikupljanje podataka (NPCPP), središnjem mjestu za nadzor morske granice, u Zadru, policijski službenici na ekranima svojih kompjutora gledaju snimke s Palagruže, najudaljenijeg hrvatskog otoka. Kamera smještena na brdu nasuprot poznatom palagruškom svjetioniku snima i to kameno zdanje izgrađeno još u doba Austro-Ugarske, predivnu šljunčanu plažu, ali i teretni brod koji plovi prema sjeveru. Dovoljan je jedan klik na kompjutorskom ekranu da se aktivira moderna tehnologija, odnosno tzv. AIS sustav koji policiji dojavljuje da je riječ o brodu “Mary Schulte” kojemu je odredište riječka luka. Riječ je o sustavu kojim moraju biti opremljeni svi veliki brodovi i on automatski otkriva osnovne podatke o plovilu, na primjer odakle dolazi, pod kojom zastavom plovi, je li prošlo graničnu kontrolu…

Brodove koji nemaju taj sustav policajci prate preko radara koji dojavljuju smjer i brzinu kretanja, a ako su u dometu kamere, mogu vidjeti i kako izgledaju i, po potrebi, dalje djelovati. Zahvaljujući kameri na Palagruži za vedrih se dana mogu vidjeti i obale Italije, a one postavljene na Mljetu i Srđu snimaju na udaljenosti od 18,5 kilometara.

S Molunta, gdje se nalazi najjužnija kamera i radar, policija sada vidi cijelu južnu granicu sve do Prevlake. Tako u Nacionalnom pomorskom centru, koji djeluje u sklopu Uprave za granicu Ravnateljstva policije, pričaju kako su radar i kamera s Palagruže nedavno u blizini tog otoka primijetili brod neke znanstvene ekspedicije koji je isplovio iz jedne hrvatske luke te napustio teritorijalne vode i ušao u međunarodne a da svoj izlazak nije prijavio policiji, što je po zakonu obvezan. Nakon povratka u luku policajci su to pitanje postavili šefu posade, uglednom znanstveniku, koji im je odgovorio da tako rade već nekoliko desetaka godina

“Što se promijenilo?” pitao je policajce. “Sada vas vidimo”, glasio je njihov odgovor. A iste su palagruške kamere prošli tjedan u hrvatskim teritorijalnim vodama, oko 700 metara od granice, snimile i talijanski ribarski brod pa su iz Centra odmah obavijestili policijsku postaju u Visu, koja je na mjesto događaja poslala svoj brzi patrolni čamac.

Čim je shvatio da mu se velikom brzinom netko približava, Talijan se dao u bijeg prema međunarodnim vodama i mreže bacio u more kako bi bio brži, no policija ga je sustigla i dopratila do Visa, gdje je već sutradan priveden sucu za prekršaje. To su samo dva primjera koja su djelatnici Nacionalnog pomorskog centra prošle srijede ispričali ministru unutarnjih poslova Vlahi Orepiću koji im je došao u posjet. Iako Centar u sklopu Uprave za granicu djeluje od 2012. godine, kada je osnovan kako bi Hrvatska implementirala europske standarde čuvanja morske granice, s prvim danima ove godine aktivirali su novu opremu – radare, kamere i termovizijske kamere – kupljenu sredstvima Europske unije.

palagruža

Naime, hrvatska je plava granica većim dijelom i vanjska granica EU-a. Za implementaciju Schengenskog graničnog režima Europska je komisija tijekom proteklih nekoliko godina Hrvatskoj osigurala 120 milijuna eura, od čega je 10 milijuna eura bez PDV-a utrošeno na opremanje policije za nadzor mora.

“Malo koja zemlja na Mediteranu, a i u cijeloj Europu, ima tako dobar nadzor granice na moru kao Hrvatska”, ustvrdila je Mirna Kovač Bašić, voditeljica Centra čiji su policijski službenici ekskluzivno Globusu prvi put javno pokazali kako uz pomoć novih tehnologija prate što se događa na jadranskim morskim prostranstvima.

Nacionalni pomorski centar, ističe Kovač Bašić, koordinira rad svih postaja pomorske policije, a na raznim slučajevima surađuje i s krim-policijom. Svakodnevno komunicira i usklađuje aktivnosti s Obalnom stražom koja spada pod Ministarstvo obrane, Carinom i drugim državnim službama. Koristi se i radarima MORH-a i Ministarstva mora te bazom podataka o ribarima Ministarstva poljoprivrede…

Diplomirana pravnica Mirna Kovač Bašić u policiji radi 22 godine, a u Zadar je 2012. došla iz Zagreba s mjesta načelnice Pomorske i aerodromske policije. Kaže kako talijanski ribari već znaju da smo jako dobro opremljeni i sve rjeđe iz međunarodnih ulaze u hrvatske teritorijalne vode. Prošle su godine zabilježena 33 slučaja talijanskih ribara u hrvatskim vodama.

Kada je riječ o ilegalnim migracijama, mediteranske su krijumčarske rute, dodaje Kovač Bašić, vrlo aktivne, posebice one kojima se ilegalni migranti s obala Libije pokušavaju dočepati Malte ili talijanske Lampeduse. No dovoljno im je da uđu u međunarodne vode u kojima se primjenjuje međunarodna obveza spašavanja na moru po kojoj je svaki brod dužan pomoći drugome koji je u nevolji…

/slobodnadalmacija/

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.