J. Dulčić: Među novim stanovnicima Jadranskog mora ima opasnih i otrovnih riba, a nova opasnost stiže i sa naftnim platformama

 

Parant
Parant P

Posljednjih desetak godina u Jadranu su zabilježene nove vrste riba (alohtonih ili stranih) što je još jedna potvrda bioraznolikosti koja je danas pod utjecajem brzih i značajnih promjena. O kojim se novim vrstama i promjenama radi najbolje zna prof. dr. sc. Jakov Dulčić, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju na Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, te voditelj Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov, koji je na ovu temu napisao i vrlo zapaženu knjigu, zajedno sa svojim asistentom Brankom Dragičevićem. Knjiga je naišla na veliki odjek u javnosti, kako onoj stručnoj, tako i među zainteresiranim laicima.

Kao autor ili u koautorstvu objavio je preko 350 znanstvenih i stručnih radova, autor (koautor) je još dviju knjiga i dviju monografija. Trenutačno priprema još 2 knjige, jednu zajedno sa kolegama dr. Pallaorom te dr. Kovačićem koja će se odnositi na jadransku ihtiofaunu, dok se druga odnosi na povijest ihtioloških istraživanja u svijetu i Hrvatskoj. Smatra se jednim od vodećih europskih stručnjaka na Sredozemlju, a predmet njegova interesa je širok, od biologije i ekologije riba, utjecaja priobalnog ribolova i klimatskih promjena na naselja riba pa do utjecaja bioloških invazija na morski ekosustav. Osim toga, jedan je od najcitiranijih (1043 puta) hrvatskih znanstvenika iz navedene problematike, dobitnik je brojnih priznanja i nagrada među kojima ističemo Nagradu grada Splita u 2010. godini, nagradu HAZU-a iz 2012.godine za znanstvena otkrića alohtonih vrsta riba i rakova u Jadranskom moru, te Državnu nagradu za znanost za 2013. godinu od strane Hrvatskog sabora.

Ihtiološka istraživanja u istočnom dijelu Jadrana započela su, podsjeća prof. Dulčić, još daleke 1786. g. kada je danski zoolog i mineralog Morten Thrane Brunnich iznio prvi službeni znanstveni popis riba Jadrana. Potom su uslijedili brojni popisi vrsta tijekom 19. i 20. stoljeća među kojima je i najnovija knjiga prof. Dulčića. „Nove ribe Jadranskog mora i Sredozemnog mora“ u kojoj se pojašnjava što se to zadnjih godina događa sa Sredozemnim i Jadranskim morem i uslijed čega je došlo do znatnih promjena u morskim ekosustavima i migracija morskih organizama.

-Usljed sve očitijeg zatopljenja Sredozemnog mora danas govorimo o tzv. tropikalizaciji, tj. povećanju brojnosti toploljubnih vrsta u sjevernim dijelovima ovog mora. Osim zatopljenja, sve intezivniji utjecaj ima proces „lesepsijskih migracija“, te upliva novih vrsta. Kraće pojašnjenje – „lesepsijske migracije“ predstavljaju migracije morskih organizama iz Crvenog u Sredozemno more. Nakon otvaranja Sueskog kanala 1869.g., omogućen je prelazak organizama iz jednog u drugo more. Tako su neke invazivne vrste iz Crvenog mora postale dio ekosustava Sredozemlja i kao takve imaju ozbiljan utjecaj na ekologiju i biologiju nekih vrsta, a neke vrste ugrožavaju lokalne i endemične vrste Sredozemlja. Sve to dovodi do promjena unutar ekosustava. Utvrđivanje uzroka promjena predstavlja težak zadatak za znanstvenike. Osim upliva novih vrsta tu su i promjene koje se odražavaju kroz povećanje ili smanjenje brojnosti nekih autohtonih vrsta riba. Sve te promjene mogu imati i dramatične socio-ekonomske učinke po ribarstvo, ali i po hranidbeni lanac, te mogu proizvesti i nestabilnost ekosustava.

Lagocephalus-sceleratus

Gibraltarski tjesnac i Sueski kanal ključne su točke preko kojih u Sredozemno more dolaze nove vrste riba, a preko Sueskog kanala u Jadran je ušlo 14 vrsta. Iako se u većini slučajeva radi o „zalutalim“ jedinkama koje još nisu spremne za „kolonizaciju“ Jadranskog mora, postoje indikacije da su neke vrste postale uspješni ili potencijalno uspješni „kolonizatori“, kazuje nam prof. Dulčić dodajući kako je pronađena i riblja mlađ tamne mramornice Siganus luridus i plavotočkaste trumpetače Fistularia commersonii, a to govori da su ove vrste sposobne uspostaviti samoodržive populacije. Inače, trumpetača je izraziti grabežljivac pa u slučaju povećanja populacije može izravno utjecati na autohtone riblje vrste poput srdele, inćuna, bukve i gire jer se hrani upravo tom ribom. Ovaj grabežljivac nema svog prirodnog grabežljivaca što dodatno pridonosi njezinoj brojnosti.

Prof. Dulčić upozorava na opasnost koja nam prijeti ukoliko jedemo ovakve ribe jer u sebi sadrže akumulirane otrove. Da nije riječ o rekla-kazala govori nam nekoliko slučajeva zabilježenih u zemljama istočnog Sredozemlja gdje je nekoliko ljudi umrlo od posljedica konzumacije srebrenopruge napuhače Lagocephalus sceleratus koja je k nama stigla iz Crvenog mora, a potiče iz Tihog oceana. Smrtni ishod uslijedio je, pojašnjava Dulčić, zbog nepravilne pripreme ribe. Naime, uzrok trovanja je jaki otrov tetraodotoxin kojeg ova riba najviše taloži u spolnim žljezdama i jetri, a nešto rjeđe u mišićima i koži. U nekim slučajevima konzumacije takve ribe ishod može biti fatalan kao što je i bio u više slučajeva. Unatoč tomu, meso ove ribe izrazito je cijenjeno u Japanu gdje se smatra poslasticom koja doseže astronomske cijene. Što se tiče pripreme za konzumaciju ove napuhače, nju obavljaju isključivo za to posebno obučeni kuhari. Inače, jelo se zove „fugu“ ili u prijevodu- napuhača.

Samo u zadnje dvije godine u Jadranu pronađene dvije nove vrste

Gospica
Gospica

Što nam govore dosadašnji popisi riba i novim vrstama u Jadranu? Po popisu iz 2011.g. u Jadranu se nalazilo 46 novih vrsta, a po popisu iz 2002. u Sredozemnom moru zabilježene su 44 nove vrste. Ono što je posebno zanimljivo je pronalazak najmanje 4 nove vrste samo u posljednje dvije godine. Na popisu su, dakle 4 nove vrste: kreolska vučica, anđeoska kraljica, srebrenopruga napuhača i „falšun“ Caranx rhonchus. Pojam „nove ribe“ ne odnosi se samo na novopridošle vrste riba već i na sve one vrste čije je prisustvo u Jadranu potvrđeno tek nedavno, odnosno nije ih bilo na službenom popisu jadranskih vrsta iz 1996.g. u knjizi „Jadranska ihtiofauna“ prof. Ivana Jardasa, pojasnio nam je prof. Dulčić. Napominje kako je za neke unose stranih vrsta krivac čovjek i njegova aktivnost, a posljedice takvih promjena, naglašava, mogu biti velika prijetnja morskom ekosustavu. Precizira kako se najčešće radi o unosu putem balastnih voda kojijma se najčešće prenose manji planktonski organizmi uključujući i riblja jaja i larve, ali ima i slučajeva unosa odraslih jedinki. Pred samim ulazom u teretnu luku Splita pronađena je nova vrsta za Jadran pod imenom patuljasti patkoglavac Elates ransonnettii, koji je, najvjerojatnije, unesen putem balastnih voda. Ovo je bio drugi nalaz za cijelo Sredozemlje. Inače, ova vrsta boravi u Tihom oceanu u vodama Australije i Indonezije.

Utjecaj klime na morski ekosustav već je vidljiv kod nekih riba

U svom znanstvenom radu zajedno sa drugim kolegama prof. Dulčić istraživao je i utjecaj promjene klime po morski ekosustav. Kazuje nam kako su kod nekih morskih riba već uočene dugotrajne promjene u broju što je već rezultiralo posljedicama kod predviđanja ulova, a to je, smatra, već ozbiljan problem. Istraživanja Jadranskog mora pokazala su da dotok mediteranske vode (iz Jonskog mora) povećava produktivnost u vodama Jadrana koje, inače imaju relativno niske razine hranjivih tvari. Osim toga, zabilježeni su i različiti biološki fenomeni koji su povezani sa snažnijim dotokom vode iz Sredozemnog u Jadransko more. Inače, brojnost ribljih vrsta povećava se od sjevera prema jugu Jadrana.

Promjene temperatura već su ostavile posljedice po srdelu, papalinu, inćun…

-Čini se da je ključni čimbenik tih promjena-temperatura. U proteklih 30 godina u sjevernim dijelovima Jadranskog mora zabilježene su brojne nove vrste. Istraživači su pronašli vezu između klimatskih promjena na sjevernoj hemisferi i ulova male pelagijske ribe i to diljem svijeta, međutim dugo se smatralo da se radi o normalnom životnom ciklusu tih riba. Međutim, promjene koje su u posljednje vrijeme zapažene kod populacije srdela u Jadranu govore o produljenju sezone mriještenja ali i pomjeranje područja mrijesta. Ovakva promjena ponašanja može se propisati globalnim klimatskim promjenama, odnosno, drugim riječima, klimatske promjene već su dovele do promjena u ponašanju i migracijskim obrascima pelagijske ribe u Jadranu. I to nije sve. Uočene su promjene migracijskih obrazaca za papaline, zatim drastični pad populacije europskih inćuna nakon 1995.g., pa masovna smrtnost vrste golema srdele i to duž obale Apulije i hrvatskog srednjeg Jadrana zabilježena 2002. godine zbog trenutnog pada temperature ispod 100C.

Govoreći o utjecaju i posljedicama promjene klime Dulčić navodi kako novije promjene u klimi utječu i na proširenje područja toploljubnih vrsta što je povezano s temperaturom Jadranskog mora. Smatra kako će zajednički učinci klime, utjecaj kopna, ribolova i drugih čimbenika u budućnosti zasigurno igrati važnu ulogu u oblikovanju flore i faune mora.

Strane vrste narušavaju ekološku i biološku ravnotežu

-Strane vrste riba svakako su čimbenik koji u ovom trenutku narušava ekološku i biološku ravnotežu svih zajednica Jadranskog mora. Poznato je kako su strane invazivne vrste već prepoznate kao jedna od najvećih prijetnji biološkoj, ekološkoj i krajobraznoj raznolikosti. Svaka je vrsta potencijalna opasnost i može uzrokovati trajne i štetne promjene koje mogu imati nesagledive i nepopravljive posljedice po okoliš u cjelini ali i po socio-ekonomsko stanje nekog područja. Osim toga, invazivne vrste su danas prepoznate i kao drugi razlog ugroženosti biološke raznolikosti, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Njihov se utjecaj dodatno pojačao s globalnim povećanjem mobilnosti, nazočnosti daleko-morske flote u Jadranu, trgovine, turizma…

Nova opasnost dolazi od tegljenih naftnih platformi

U svom radu prof. Dulčić upozorava i na moguće opasnosti koje prijete od umjetno izazvanih promjena u ekosustavu. Govoreći otvoreno o ovom problemu pomogao je onima u čijoj je nadležnosti donošenje odluka da se jadranska bogatstva ispravno valoriziraju, zaštite i na taj način omogući održivi razvitak. Ujedno upozorava i na problem koji sa sobom donose balastne vode kao i na problem koji se vezuje uz mogući dolazak tegljenih naftnih platformi u hrvatski dio Jadrana koje bi sa sobom donijele strane vrste, kao što je i bio slučaj kod unosa dviju vrsta prilikom remonta naftne platforme u trogirskom brodogradilištu.

Autor: Jadranka Klisović

Izvorwww.tris.com.hr
Podijeli

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.