Grad pod morem star je 3500 godina

Kad su zadarski arheolozi prošle godine u podmorju između otočića Ričula i Galešnjaka u Pašmanskom kanalu pronašli ostatke velikog naselja i luke starije od 2500 godina, mislili su da su otkrili veliku priču koja će baciti novo svjetlo na život Liburna na istočnoj obali Jadrana.

Početkom oktobra ove godine podvodni arheolozi krenuli su u novu istraživačku kampanju uz obale Turnja, a u međuvremenu su iz SAD-a dobili rezultate radiokarbonske analize drvenih pilona koje su bili pronašli duboko zabijene u pjeskovito dno. Analiza je, međutim, pokazala da podmorsko naselje i luka nisu stari 2500 godina i da ih nisu podigli Liburni. Rezultati datacije drvenog pilona metodom C14 zapravo su potvrdili više nego što su se arheolozi usudili zamisliti – da je potopljeno naselje staro 3500 godina, odnosno da je podignuto u predliburnsko doba.

Američki laboratorij Beta Analytic, najugledniji na svijetu za analizu radioaktivnim ugljikom, potvrdio je, u plus-minus 10 godina, da su naselje i luka s pripadajućim sadržajima na površini od gotovo dva hektara podignuti 1500 godina prije Krista, u srednjem brončanom dobu, a napravila ih je zajednica čije se ime ne zna.
O njihovoj materijalnoj kulturi malo je podataka, no riječ je o ljudskoj populaciji koja je živjela na ovim područjima prije pojave Liburna.

– Pitate me kako je to moguće? Pa moguće je, jer o tom se razdoblju, srednjem brončanom dobu, jako malo zna. Zato i jesmo svi toliko uzbuđeni. Svjesni smo da sudjelujemo u rasvjetljavanju dijela prapovijesti koji je do sada bio uglavnom nepoznat. Za nas je to prava arheološka senzacija – uzbuđeno nam govori dr. sc. Mato Ilkić, voditelj istraživačke skupine arheologa Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, koju uz njega još čine dr. sc. Mate Parica, Marko Meštrov, magistra Maja Kaleb, te studenti Sara Iglić, Paulo Iglić i Mario Sajatovski.

Za podmorsku lokaciju kod Tukljače, kako u Turnju zovu mjesno groblje, znalo se otprije, ali nitko dosad nije provodio značajnija istraživanja. Lokacija je otkrivena zahvaljujući snimkama iz zraka na kojima se u plitkome moru između otočića Ričula i kopna pokazao tristotinjak metara dugačak zid od lomljenoga kamena, kojim je u prastaro vrijeme otočić bio spojen s ondašnjim kopnom. Vjerojatno je bio u funkciji prapovijesne luke.
Danas je u blizini toga arheološkog lokaliteta nasip s uskom cestom koja dijeli mjesno groblje od mora, a nekada je tu bila luka s naseljem koja je najvjerojatnije bila podignuta kao jedna od kontrolnih točaka pomorskih puteva Pašmanskim kanalom na plovnom putu duž istočne obale Jadrana.

Tko je luku i naselje podigao, tko je tuda plovio, arheolozi još ne znaju, iako je otkriveni lokalitet sačuvan u jako dobrom stanju, a kulturni sloj u kojem se nalaze na tisuće ulomaka keramike i drugi artefakti debeo je oko jednog metra.
– Naselje smo pronašli na dubini od oko tri metra, što donekle odgovara dataciji od 3500 godina jer se svake godine razina mora povećava za približno jedan milimetar. Pronašli smo najviše ulomaka keramike i drvenih pilona zabivenih u dno. Njih je nekoliko stotina i u relativno su dobrom stanju. Pronašli smo i veliku količinu kostiju domaćih životinja, što znači da je bilo razvijeno stočarstvo, jednu kamenu sjekiru i košticu masline, za koju smatramo da je najstariji nalaz masline na području sjeverne Dalmacije, a možda i na cijelom Jadranu – govori Mato Ilkić dok se s kolegama priprema za novi zaron.
Posjetili smo ih zadnjeg dana ronilačke kampanje u kojoj su izvadili nekoliko stotina keramičkih ulomaka i drugih artefakata koji će sada na daljnju stručnu i znanstvenu obradu, najprije na desalinizaciju kako bi se sačuvali od propadanja.

– Najvažnije je da je lokalitet netaknut, odnosno da nije kontaminiran kasnijim naseljima. Luka i naselje bili su napravljeni na tadašnjoj plaži. Pronađeni drveni piloni nisu služili za nošenje sojenica, nego kao potporanj za nasipanje, odnosno učvršćenje obale. Takva tehnika gradnje pronađena je u talijanskim jezerima u dolini rijeke Po, a na Jadranu još nije otkrivena – kaže nam Mate Parica.
– Drveni stupovi, pješčana plaža, plitko more, hm, sve to pomalo sliči na neko prapovijesno Zrće, samo da još otkrijete tko se tada dobro zabavljao – kažemo Parici.
– Ha, ha, ha…

Snimali ga dronom

Istraživanje podmorskih arheologa Zadarskog sveučilišta financiraju Ministarstvo kulture i Općina Sv. Filip i Jakov, a značajna financijska sredstva i logističku potporu istraživanju dao je i vlasnik turističke agencije “Secret Dalmatia” iz Turnja Alan Mandić, koji je arheolozima stavio na raspolaganje svoju kuću i brod. Pomogao im je i da naprave podvodne i zračne snimke lokaliteta pomoću drona.
– Nisam arheolog, ali volim arheologiju. Zadovoljstvo mi je pomoći da se ova lokacija istraži jer sutra može postati tematski arheološki park koji će privlačiti ljude iz cijelog svijeta. Smatram da je to lokalitet koji sutra, u turističkom smislu, može hraniti pola regije, a ne da se prepustimo samo izgradnji apartmana uza samu obalnu crtu koji se nikada neće isplatiti – ističe Alan Mandić.

Kurenat jači od ‘mamuta’

Olakotna, ali i otegotna okolnost istraživanja su snažne morske struje u Pašmanskom kanalu. Kurenat je do pola dana u jednom smjeru, a onda se u pola dana okrene za 180 stupnjeva. Bude toliko jak da u otkrivanju nalaza sa dna arheolozi rijetko koriste usisnu cijev za pijesak, tzv. mamut.
– Kada kurenat okrene, morate se uhvatiti za nešto da vas ne odnese. Ako slučajno zatvorite oči na pet sekundi, odnese vas desetak metara – upozorava magistra Maja Kaleb prije zarona.
Pelicarić: Priredit ćemo izložbu
Posljednjeg dana istraživačke kampanje arheologe je obišao i Zoran Pelicarić, načelnik općine Sv. Filip i Jakov, koji se ne može načuditi najnovijim spoznajama vezanima uz podmorje Turnja.
– Već za iduće ljeto priredit ćemo u prostoru naše Kule malu izložbu nekih nalaza, a nadamo se ćemo jednog dana cijelu priču o tom naselju pretvoriti u kulturni brend Turnja i naše općine. Ovo istraživanje znači puno za nas i sigurno ćemo ga nastaviti i dalje financirati, u skladu s našim mogućnostima – kazao je načelnik Pelicarić.

(Slobodna Dalmacija/Ivica Nevešćanin)

Podijeli

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.