Deset ratnih brodova i podmornica koji su obilježili povijest

BARHAM00

Zbog čega je Ujedinjeno Kraljevstvo vladalo gotovo polovicom svijeta i zbog čega su mu jedini rivali u tome bili Španjolci, Portugalci i Nizozemci? Zbog mornarice. Sve su nacije imale jaku mornaricu, što vojnu, što trgovačku.

Više stotina godina u budućnosti, friško izabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump, na palubi novog supernosača (nuklearnog naravno) zrakoplova Gerald Ford najavljuje povećanje vojnog budžeta uz viziju mornarice od preko 350 velikih vojnih brodova i podmornica. Trenutno ih Amerika ima oko 270, a na čelu novog povećanja nalazilo bi se 12 novih nosača.

Idemo dalje. Samo nekoliko dana nakon Trumpova govora reagirala je Kina koja je razmjestila u Pacifiku nosač zrakoplova i predstavila potpuno novi borbeni zrakoplov. Usput budi rečeno to je drugo kapitalno plovilo kineske vojne mornarice. Prvi nosač, “Liaoning” kupili su od Ukrajine 1998. godine. Radilo se o nedovršenom trupu broda Varyag klase Slava kojeg su nadogradili te ga danas koriste kao testno plovilo. U međuvremenu su izgradili novi nosač, posve u vlastitoj izvedbi, te aktualno rade i na trećem.

S druge strane svijeta, već spomenuta Velika Britanija je od Drugog svjetskog rata, barem što se ratne mornarice tiče i njezinih kapitalnih brodova zapala u svojevrsnu “euroapatiju” pod kojom se podrazumijevaju velika rezanja budžeta vojnog sektora. Shodno tome, najveću cijenu platila je vojna mornarica, nekoć ponos ne samo Britanije, nego i cijeloga slobodnog svijeta koji je prije 70 i kusur godina ustao protiv nacizma, militarizma i fašizma. No, u skladu s novim trendovima naoružavanja, i Englezi grade svoga konja za trku, i to u obliku dva nosača aviona klase Queen Elizabeth koji su trenutno u izgradnji i koji bi trebali zaploviti ove godine, prigodno nazvane “godine mornarice”.

E, da, valja spomenuti i rusko aktiviranje njezina nosača, Admirala Kuznjecova u Siriji. Njime je prisutnost Putinove vojske na trenutno najvećem žarištu svijeta bila dobrano pojačana.

Bojni brodovi

Ako dosad niste shvatili, ukratko ćemo još jedanput. Vojna plovila simbol su borbene moći zemlje. Oduvijek je tako bilo, i tako će i dalje biti. Nije samo riječ o nosačima zrakoplova. Oni su samo vrh evolucije. Plod modernog doba i rezultat tehnološkog napretka. Ne, kroz povijest se snaga određene zemlje, one na moru naravno, uvijek mjerila vojnim plovilima.

Bilo da se radi o drevnim atenskim triremama, vikinškim brodovima, španjolskim galijunima i karakama, linijskim brodovima engleskog i francuskog carstva, ili oklopnjačama američkog Sjevera i Juga, svi oni predstavljali su mišiće svoje zemlje.

E da, s tehnološkim napretkom nisu samo nosači zrakoplova stupili kao glavni “bicepsi”, tu su i ekstremno smrtonosne podmornice.

Koja su sve ikonska plovila obilježila vojne sukobe, mornarice pojedinih zemalja, a da ujedno predstavljaju i prekretnicu u evoluciji vojnih plovila, gledatelji mogu doznati u subotu na Prvom programu HRT-a u 14.40 sati u dokumentarnoj seriji “Ratovanje u moderno doba”.

Radi se o serijalu koji u deset epizoda navodi deset najvažnijih ili komada oružja ili vojne opreme koji su obilježili zadnjih stotinjak i kusur godina.

U četvrtom nastavku navest će se legendarnih deset vojnih plovila koja su predstavljala ključ pomorske dominacije. Od oklopnjača klase super-dreadnought iz Prvog svjetskog rata do nevidljivih podmornica iz doba Hladnog rata…

Emisija donosi deset najvažnijih i najpoznatijih brodova i podmornica 20. stoljeća. Od njemačkih podmornica poznatih kao U-Boot, preko nosača zrakoplova klase Nimitz i plovila za iskrcavanje na Dan D, sve do najuspješnijeg svjetskog bojnog broda, sva ta plovila promijenila su način ratovanja. S pomoću zadivljujuće arhivske građe i uz komentare vojno-pomorskih stručnjaka, ova epizoda nabraja legendarna vojna plovila prošlog stoljeća.

Krenemo li od početka promatranog razdoblja najveću revoluciju u razvoju bojnog broda, plovila koje je do pojave atomske bombe bilo najmoćnije oružje u arsenalu određene zemlje, označilo je porinuće britanskog bojnog broda “Dreadnought” po kojem je cijela klasa dobila ime i koja je utrla put dizajnu i načinu izgradnje bojnog broda s kulminacijom u tipičnim plovilima Drugog svjetskog rata kao što su njemački Bismarck, japanski Yamato, američka Iowa klasa, te britanska King George V klasa.

Dreadnought je njihov djedica. Zaplovio je 1906. godine i sa svojim debelim oklopom, te topovima smještenim u turetama odmah se nametnuo kao najmoćnije plovilo svijeta. No, ne zadugo, krenula je utrka u naoružanju i ubrzo su svjetska mora parali pramci brodova klase “Superdreadnought” čija je arena bio Prvi svjetski rat. Nakon njega su Washingtonskim sporazumom uvedene granice razvoja pojedinih brodova, kao i ukupna tonaža i kalibar topova. Nijemci su tome doskočili, pošto su imali najveća ograničenja, razvojem takozvanih džepnih bojnih brodova klase Deutschland od kojih je najpoznatiji Admiral Graf Von Spee koji je dugo vremena bio lovljen, te je bio potopljen za vrijeme Drugog svjetskog rata od svoje posade u La Plati.

Nosači i podmornice

Drugi svjetski rat označio je ujedno i kraj dominacije bojnih brodova, te su u ring stupili drugi borci – nosači i podmornice. I jedni i drugi su s vremenom postali nuklearni. No, vratimo se bojnim brodovima. Ako postoji jedno ime, jedan brod kojeg bi autor ovog teksta volio vidjeti na listi “Top Tena” to je ono koje nosi kultni britanski bojni brod klase Queen Elizabeth – Warspite.

Možda se ne radi o dugovječnim i ekstremno moćnim i sposobnim brodovima američke klase Iowa (USS Missouri je bio prvi brod s kojeg je ispaljen tomahawk projektil, i to u vrijeme Pustinjske oluje) niti o japanskom divu Yamatu, niti o jedva potopljivom Bismarcku. Ali se radi o brodu koji je služio u oba svjetska rata i koji se nije dao do samog kraja. Velika Stara Dama, kako su je zvali odmila, jedini je bojni brod 2. svjetskog rata kojemu su nekoliko puta mijenjali topovske cijevi zbog toga što su se istrošile od silnog pucanja.

Jutlandskoj bitki Warspite je pokazao od čega su sazdani ne samo on nego i njegova posada, a s dolaskom novog svjetskog sukoba brod je sudjelovao u operacijama na gotovo svim svjetskim morima – Atlantiku, Mediteranu, te u Indijskom oceanu. Kroz svoj životni vijek Warspite je živio svoj moto koji glasi “Prezirem gadne udarce rata”. Pa i samo ime mu je inatno – Warspite znači prkositi ratu, ratni inat, stremiti u svojem putu, prema svom cilju, ratnim nedaćama usprkos. Warspite i njegova posada su tako egzistirali. Brod je odlikovan svim mogućim ordenjima engleske mornarice, te je iz službe bio povučen malo prije kraja rata, 1945. godine.

Čak je i priča o njegovom rashodovanju i pokušaju da se dovuče u staro željezo legendarna, budući da se Velika Stara Dama nije dala do samog kraja. Dok su je šlepali prema rezalištu nasukala, se i ostala tako na sprudu sve do 1950. godine kada su je jedva uspjeli odsukati. Ipak je na kraju završila u rezalištu, međutim, i kad biste danas pitali Britance koji bi brod najradije sačuvali kroz povijest – zna se što bi odgovorili…

Podijeli

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.