15.8 C
Kotor

Slušaj online radio

Cousteau je još prije 40 godina najavio nestanak života u Jadranu

Calypso u Splitu

Zanimljivo je u povodu splitske premijere filma “Odisej” prisjetiti se prilike kad je slavni francuski istraživač mora i redatelj dokumentarnih filmova doista boravio u ovoj vali Mediterana. Zapisao je to na na stranicama Slobodne Dalmacije prije točno 40 godina tadašnji novinar gradske rubrike Pero Marinović.

Jacques Cousteau je jedna od rijetkih svjetskih ličnosti koje su u Split pristale u trajektnoj, a ne u zrakoplovnoj luci.
Bilo je to u subotu 12. studenoga 1977., kad je francuska ekipa s Cousteauom za timunom “Calypsa” uplovila u luku, okupivši na splitskom gatu brojne znatiželjnike, a bogme i novinarske ekipe televizije i radija nekadašnje Jugoslavije.

Vijest je bila zanimljiva: svitu oceanografa, biologa i ekologa Cousteau je poveo u đir Mediteranom kako bi otkrili stupanj zagađenosti Jadrana. Bio je to prvi glas ekološke svijesti na ovim obalama, međutim, nije svijest bila vijest, nego sitni i suhonjavi Francuz s crvenom kapicom, kao i njegov brod “Calypso”.

Pompozan paket ekologije

Splićani i njihovi gosti dotad vjerojatno nisu vidjeli helikopter i mini podmornicu na krmi broda u privatnom vlasništvu, a i općenito je bilo zanimljivo vidjeti tih 50-ak metara “custom” inačice nekadašnjeg minolovca Britanske mornarice. Istraživačko plovilo tih je dana brodilo Bračkim kanalom, te oko Mljeta i Kornata, uglavnom našim najživopisnijim morskim krajevima, kako su to već produkcijske vrijednosti iz filmografije slavnog Francuza zahtijevale. Malo tko se tada zapitao kako to da slavni Cousteauov brod ne skuplja uzorke iz Kaštelanskog zaliva.

Kusto u Splitu

Svakako, bio je to, malo je reći, pompozan paket za jednu znanstvenu disciplinu koja je u svojoj suvremenoj varijanti brige za okoliš bila stara tek desetak godina, a pogotovo u nas. Sjajno je duh lika i djela karikirao Wes Anderson u filmu “Panika pod morem”; gledajući Cousteaua i njegovu palubu s vremenskim odmakom, doista se čini kako je tu moralo biti dosta “znanstvene poze” i populizma. U svakom slučaju, teško je i zamisliti da bi danas izlaganje neke znanstvene studije okupilo sve regionalne televizije, kao što je bio slučaj u ondašnjoj Jugoslaviji, a i šire.

Bilo kako bilo, Cousteauova jadranska “đita” bila je sastavni dio šire studije u istraživanju zagađenosti Mediterana. Rezultati te znanstvene ekspedicije trebali su biti dostavljeni i našim znanstveno-istraživačkim ustanovama, što se smatralo posebno korisnim u svjetlu navodne činjenice po kojoj je Jadran jedan od najzagađenijih bazena Sredozemlja. Štoviše, Cousteau je tvrdio kako će za dvadesetak godina nestati života u Jadranu, te oko te teze okupio skupinu poznatih svjetskih oceanografa, pa i stručno osoblje našeg Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, redom ugledna oceanografska imena kao što su dr. Mira Zore-Armanda, dr. Miljenko Buljan i dr. Ante Šimunović.

Danas su, nažalost, gotovo svi akteri ove naše pričice pokojni, a podmorski život u Bračkom kanalu, te oko Mljeta i Kornata – buja i dalje. Istinabog, u Kaštelanskom zaljevu još uvijek ne stoji baš najbolje.

Najčitanije