U planu konzervacija ostataka jahte Rumija

Jahta Rumija
Jahta Rumija

Izrada konzervatorskog projekta i sprovođenje konzervatorskih mjera na kulturnom dobru Jahta kralja Nikole “Rumija“ dio su programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za ovu godinu.

Taj program donijela je Vlada na prijedlog Ministarstva kulture. Njime je obuhvaćeno 47 projekata koji se odnose na arheološka i konzervatorska istraživanja kulturnih dobara iz grupe fizičke najugroženijih.

Po procjeni eksperata, kulturno dobro Jahta “Rumija” ugroženo je i izloženo uticaju različitih faktora. Ugrožavaju ga prirodni procesi, ljudski faktor i frekventni pomorski saobraćaj. Ostaci jahte su stanište podvodnih biljnih i životinjskih vrsta. Po cijeloj površini evidentni su produkti korozije, kalcifikata i nataloženih soli, što ugrožava strukturu.

U cilju djelimične sanacije kulturnog dobra, potrebno je sprovesti sistematska podvodna arheološka i konzervatorska istraživanja, što podrazumijeva uključivanje specijalizovanog kadra sa iskustvom u istraživanju podvodnih arheoloških lokaliteta. Na osnovu dobijenih rezultata i autentične dokumentacije biće urađen konzervatorski projekat i sprovedene mjere na tom kulturnom dobru. Za tu svrhu Ministarstvo kulture ove godine izdvojiće 20.000 eura.

“Rumija” je bila ponos i najljepši brod crnogorske flotile. Sagrađena je u Glazgovu 1900. godine. Jahtu na parni pogon, na vijak, sa dva jarbola, dugu 47,78 i široki 6,10 metara, kupio je sultan Abdul Hamid u Engleskoj i darovao kralju Nikoli Petroviću. Pod imenom “Zaza”, jahta je sa turskom posadom stigla pod Pristan za Novu 1905. godinu. Njen naziv je promijenjen u “Rumija”, na prijedlog prijestolonasljednika Danila.

“Rumija” je u Balkanskom ratu sarađivala sa kopnenom vojskom u Medovi i prevozila i ratni materijal. Zapovjednik broda bio je Ivo Đokić iz Bara, a kapo od makine Ivan Rihter. Posada je brojala 14 ljudi. Jahtu je l915. godine potopila austrougarska flota, na ulazu u barsku luku, osamdeset metara od glavnog lukobrana. Njeni ostaci evidentirani su na dubini od osamnaest metara.

Olupina jahte “Rumija” danas se nalazi orijentisana u pravcu Istok – Zapad, 80 metara od glavnog lukobrana, na dubini od samo 18 metara. Bila je jedan od rijetkih podvodnih objekata koji se od 1967. god. nalazio pod zaštitom Republičkog Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Međutim, danas to više nije, jer su brod bukvalno očerupali lovci na podvodne dragocjenosti, a i veliki brodovi su se nasukavali i bacali sidra na olupinu.

Danas od “Rumije” gotovo nema ništa, samo metalno korito, tri metra visine, uz lanac od sidra, elisu i brodski motor. Bili su prozori koji su nestajali polako, pa je ostao samo još jedan. Pet metara od pramca, i na dva mjesta na sredini, čak je i metalno korito presječeno odozgo nadolje. Potpalublje i mašinsko odjeljenje toliko su uništeni da se teško može utvrditi šta je gdje. Jedini vrijedan eksponat brodsko je zvono sa natpisom “Rumia”, izvađeno prilikom sondaže prije početka radova na proširenju luke, i ono se nalazilo u privatnoj kolekciji pokojnog inženjera Miodraga Mikovića, čuvenog Mike Munje.

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.