Vrijeme je maginja…

Maginja - foto Boka News
Maginja – foto Boka News

 

Maginja ili planika, (Arbutus unedo), je zimzeleni grm na kojem upravo ovih dana dozrijevaju jestivi i vrlo ukusni plodovi koji su nažalost zanemareni i gotovo isključeni iz prehrane. Osim što je zanimljiva kao voćna vrsta, maginja je zanimljiva i kao ukrasna biljka. Na svakom se pojedinom grmu maginje istovremeno u kasnu jesen i zimu nalaze i cvjetovi, i nedozreli i zreli plodovi, što ovaj grm zaista čini posebnim.

Poluostrvo Luštica izuzetno je bogato ovom zaboravljenom mediteranskom biljkom čiji plodovi ovih dana sazrijevaju. U početku plodovi maginje su zelene boje, potom žute i narančaste te naposljetku, u zrelom stanju, žarko crvene boje. Maginju se preporučuju konzumirati umjereno, budući da ovisno o stepenu zrelosti, sadrže određeni postotak alkohola. Mogu se koristiti za proizvodnju marmelade, rakije, likera, kolača i sl. Plodovi obiluju vitaminom C, koji je u zimske dane svakako preporučljivo konzumirati.

Luštica - Foto Anton Marković Gula
Luštica – Foto Anton Marković Gula

Njezino stanište proteže se širom Mediterana, sve do Irske i Engleske, Mikronezije te čak i toplijih dijelova Azije.

Prevlaka-foto M. Marušić
Pogled sa Luštice – foto M. Marušić

Maginja ili palnika je izrazito specifična biljka koja posjeduje dugu fazu cvjetanja i formiranja ploda. Njezin dvopolni cvijet cvijeta između oktobra i decembra. Dolazi do samooprašivanja i u istom razdoblju slijedeće godine formiraju se crvene bobice. Drugim riječima, potrebno je čak godinu dana kako bi došlo do potpunog formiranja i sazrijevanja ploda, tj. do faze pogodne za jelo.

Kod biljke se tradicionalno koriste i sočan plod i list, bilo da je riječ o gastronomskoj ili medicinskoj upotrebi.

Maginja - foto Boka News
Maginja – foto Boka News

Bogatstvo nutritivnih sastojaka

Maginja se tradicionalno bere na Mediteranu još od vremena antičke Grčke, a njen nutritivni potencijal došao je do izražaja tek u posljednja dva desetljeća. Španska studija Ruiz-Rodríguez iz 2011. godine istražila je i objavila glavne nutritivne sastojke samog ploda.

Rezultati su otkrili kako se u crvenim bobicama biljke nalazi obilje vitamina C, vlakana, mikro i makroelemenata, te antioksidansa.
Crvene bobice maginje sadrže:

  • vitamin C
  • dijetalna vlakna
  • pektin (pogodan za izradu gelova i želatine)
  • šećer (najviše fruktoze i glukoze, a najmanje sukroze)
  • manju količinu proteina
  • manju količinu lipida
  • kalij
  • kalcij (ima ga znatno više nego u većini ostalog bobičastog voća)
  • magnezij
  • natrij
  • željezo
  • cink
  • bakar

Važno je naglasiti kako plod maginje nema okus koji je privlačan svima.

Preporučivo ga je konzumirati isključivo u posljednjem dijelu zrelosti, kada njegova boja prelazi u zagasito crvenu i kada je mekan na dodir.

Razlog specifičnog okusa leži u visokoj koncentraciji šećera, primarno fruktoze, zbog koje posjeduje zanimljivu kombinaciju okusa slatkoće i kiselosti.

Nutrijent kojeg maginje najviše sadrži je vitamin C. 50 g ploda ispunjava preporučenu dnevnu dozu za odrasle.

Poznato je kako je vitamin C jedan od najpotrebnijih nutrijenata ljudskom organizmu, zaslužan za jačanje imuniteta, zdravlje mišića, ligamenata, tetiva i kostiju, antioksidativno djelovanje, regeneraciju kože (neophodan u sintezi kolagena). On je ključna karika pri apsorpciji željeza.

Biljka je odličan izvor i dijetalnih vlakana. 100 g ploda sadrži 40% dnevne potrebe vlakana za muškarce i 60% za žene.

Maginja
Maginja

Ljekovita svojstva maginje

Plod biljke moguće je koristiti i u gastronomske i ljekovite svrhe, a njen list se tradicionalno koristi kao kvalitetan lijek za cijeli niz bolesti.

Mediteransko stanovništvo planiku koristi kao:

  • protiv grčeva
  • kao antiseptik
  • kao diuretik
  • kao laksativ
  • za smanjenje tlaka
  • za bolno grlo
  • kod afti
  • kod kožnih upala
  • kod kardiovaskularnih bolesti poput tromboze ili ateroskleroze
  • kod virusa i bakterija

Čaj od lista maginje koristi se kod šećerne bolesti, tegoba prostate i uz mokraćnih puteva te za reumatizam.

Spalish pleme u Kanadi planikom je liječilo prehladu, dok se je u Maroku tinktura lista koristila u svrhu snižavanja visokog krvnog pritiska.

Efikasnost maginje kao kvalitetnog antihipertenzivnog sredstva potvrđena je, također, i znanstvenim istraživanjima.

Dvije turske studije dokazale su kako maginja ima snažna antioksidativna svojstva, a i sposobnost liječenja spolno prenosivih bolesti izazvanih bakterijom Trichomonas vaginalis.

Budite oprezni s doziranjem jer prekomjerni unos može izazvati pojavu mučnine, povraćanja, proljeva i gubitka apetita.

Maginja - foto Boka News
Maginja – foto Boka News

Primjena maginja

Dva najpoznatija oblika gastronomske pripreme su proizvodnja džema i aromatičnih voćnih likera.

U Portugalu je poznato nacionalno piće Medronho – slatki liker, a u Grčkoj se plod dodaje u alkoholno piće Tsipouro.

U kozmetici se plodovi najčešće koriste kod pripreme krema za lice, s ciljem uklanjanja ili smanjenja smeđih pjega i zatamnjenosti kože, kao i za uklanjanje bora.

Liker od maginje
Liker od maginja

Aromatični liker od maginja

Svježe i zrele plodove planike – maginje očistite, operite u hladnoj vodi ocjedite i osušite.

Oprezno složite bobe u bocu šireg grla, dodajte šećer, naribanu vaniliju, cimet, klinčiće , naribanu koricu i nekoliko kapi soka od limuna. Zalijte votkom.

Zatvorena boca mora stajati četiri sedmice i pri tom sadržaj boce češće promućkajte da se šećer rastopi.

Poslije četri sedmice sve profiltrirajte i rastočite u boce. Ostavite sedmicu dana na hladnom i tamnijem mjestu.

Pretočen u boce raznih neobičnih oblika ovaj vrlo aromatični liker zanimljivog okusa i boje oduševit će Vas.

Poslužuje se rashlađen. Možete ga koristiti kao dodatak za pripravu raznih kolača naročito onih sa maginjama.

Maginja - foto Boka News
Maginja – foto Boka News

Tinktura od maginja

U drevna vremena od maginja se pripremala tinktura za koju se smatralo da može izliječiti čak i kugu.

Tinktura ima puno korisnih upotreba. Može se koristiti za ispiranje kod upale grla ili kod prehlada, zato što ima antimikrobno djelovanje.

Pomaže kod problema s probavom, kod infekcija mokraćnog mjehura, tjera višak vode iz organizma.

Priprema:

Uzmite 50 g suhog lišća biljke, prelijte 96-postotnim jestivim alkoholom ili rakijom. Lišće prethodno usitnite.

Stavite u tamnu bocu i pohranite na mračnom mjestu dva tjedna. Svaki dan protresite.

Nakon toga procijedite i pohranite na tamnom mjestu u dobro zatvorenoj posudi.

Kod upotrebe razrijedite vodom u omjeru 1:5.

Tinkturu možete grgljati kod upala grla i usne šupljine. Također je možete koristiti i kod porezotina, opeklina, dekubitusa i čireva na koži.

Maginja
Maginja

Džem od maginja

Isperite i procijedite 2-3 kilograma svježih plodova.

Stavite na laganu vatru i miješajte 15-tak minuta dok se bobice ne počnu raspadati.

Plod nije potrebno pasirati zbog njegove mekane i nježne teksture koja se veoma brzo raskuha i pretvori u gustu smjesu.

Dodajte 500 g smeđeg šećera i, po želji, đumbira, vanilije, cimeta ili klinčića zbog bogatijeg ukusa konačnog proizvoda.

Zatim sve na laganoj vatri kuvajte, uz redovito miješanje, sljedećih 30-tak minuta.

Kasnije dodajte sok limuna ili naranče kako bi se zadržala što veća koncentracija nutrijenata, koji se kod prekomjerne termičke obrade mogu uništiti.

Gotov proizvod stavite u sterilizirane staklene posude.

Kada ste džem usuli u staklenke, ostavite ih otvorene i stavite u pećnicu 15-ak minuta, sve dok marmelada ne zakuha. Ovo se radi u svrhu dugotrajnijeg čuvanja proizvoda.

Kada izvadite iz peći, prekrijte čistom krpom i pustite neka se ohladi. Zatvorite staklenke tek kada se ohlade.

Nije preporučljivo konzumirati više od 5-6 sirovih plodova maginje dnevno zbog moguće pojave probavnih smetnji i laksativnog učinka.

No ako su plodovi maginje termički obrađeni, možete ih nesmetano konzumirati i u većim količinama.

Podijeli

2 Komentari

  1. Zrele plodove maginje smo jeli uvijek po povratku iz škole kući. Majka je uvijek znala kad smo “usput” jeli maginje, jer smo dolazili kući veoma raspoloženi! Znala je što se nalazi u zrelim maginjama i “grdila” nas je što smo jeli “mnogo” maginja (uvijek je bio savjet majke “pojedite najviše dve, tri maginje-nikako više”)!

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.