Tivat – Ponta Seljanova dobija uređeno šetalište

Održana javna rasprava o procjeni uticaja na životnu sredinu urešenja obale na rtu Seljanovo

Ponta Seljanova
Ponta Seljanova

Javna rasprava o nacrtu Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu projekta uređenja obale na rtu Seljanovo, a koja je danas održana u zgardi Opštine Tivat, nije izazvala veće interesovanje Tivćana. Elaborat je po nalogu Agencije za zaštitu životne sredine, uradio Institut za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu iz Podgorice. Stručnjaci tog Instituta procijenili su da realizacija projekta koga na popularnoj Ponti Seljanova planira budvansko JP „Morsko dobro“, neće negativno uticati na životnu sredinu.

Prema planu, na ukupnoj površini od 7.022 kvadrata sa južne i sjeverne strane rta Seljanovo, izgradiće se, kamenom popločati i urediti šetalište sa zelenim površinama i urbanim mobilijarom, rekonstruisaće se i urediti devet manjih ponti-pristaništa za barke na ovom području, napraviti novi obalni zid u moru sa zapadne strane rta, prirodna plaža na vrhu rta obnoviti nasipanjem autohtonog pijesaka, a u njenom zaleđu uredit i opremiti manje dječije igralište i dva javna toaleta.

Ukupna dužina obale koja će se na ovaj način urediti je 500 metara, a novo šetalište ukupne površine 3.960 kvadrata, biće minimalne širine 3 metra sa par manjih trgova.

Jedine primjedbe na javnoj raspravi stigle su od predstavnika Komunalnog prerduzeća Tivat Tonka Lukšića koji je upozorio na manjkavost projekta u dijelu nepostojanja predviđenih mjesta za instaliranje podzemnih kontejnera za smeće.

„U nacrtu projekta bile su predviđene tražene dvije lokacije, a sada ih uopšte nema. Ne možete očekivati da plaža koju ljeti posjećuju stotine kupača, dva ugostiteljska objekta i niz privatnih kuća na Ponti Seljanova budu opsluženi samo sa malim korpama za otpatke na šetalištu, kada Komunalno ljeti svakodnevno sa tog prostora uklanja skoro 10 kubika iz postojećih kontejnera.“ – istakao je Lukšić.

Ponta Seljanova
Ponta Seljanova

Građani su sugerisali da se prilikom rekonstrukcije ponti, ne ide sa kompaktnom armirano-betonskom konstrukcijom podvodnog dijela, već da se ona napravi od većih kamena ili prefabrikovanih betonskih elemenata, kako bi se ponte u svom podvodnom dijelu, imale rupe pogodne za sakrivanje i život određenih vrsta riba i rakova. Budući da je najveći dio podmorja oko rta Seljanovo pjeskovit ili šljunkovit i da nema ovakvih habitata, na ovaj bi se način osigurala staništa za brojne vrste morskih organizama i doprinijelo očuvanju biodiverziteta mora.

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.