“Svjedočenja prošlosti Perasta, porodica Širović, pomorci, trgovci, pisci i diplomati“ naziv je izložbe koja je sinoć otvorena u Tivtu, Galeriji ljetnikovca Buća. Autor izložbe je Danijela Đukić, etnolog i antropolog, kustos u Muzeju grada Perasta.
„Kroz naučno istraživački rad Muzej grada Persta došao je do dosta podataka o ovoj porodici i njenim istaknutim članovima. U proučavanje i otkrivanje ove porodice iz koje sagledavamo istoriju pomorstva grada Persta, njegov uspon i razvoj, smo započeli sa starim tipom broda „brigantina“ iz 19. vijeka kada su ti brodovi bili u većini u Boki Kotorskoj, a na kojima su kapetani bili članovi porodice Širović.
Istraživanjem rodoslova i početak ove porodice vezujemo za Boža Širovića, koji se rodio u Perastu oko 1610. godine i od koga možemo pratiti deset generacija. Među njima su brojni pomorski kapetani i pomorski trgovci, kapetani austrijskog „Lojda“, pisci i diplomate. Božo, Vicko, Andrija, Martin i Josip su samo neki od pripadnika porodice Širović kroz koje sagledavamo prošlost i uspon ove peraške porodice kako u Perastu tako i u inostranstvu kroz duži niz vjekova“ – kazala je autor izložbe Danijela Đukić.
Izložbu je otvorila dipl. etnolog i antropolog Dragana Lalošević.
„Počeli smo sa proučavanjem ove porodice, koja široj javnosti nije bila poznata kao porodice Zmajević, Balović, Visković. Sa ovim projektom mi smo u stvari dobro zašli u pročavanje, hroniku peraških porodica” – istakla je Lalošević.
Ona je kazala da je Perast grad koji svoju prošlost baštini na specifičan način, zbog velikog nematerijalnog i materijalnog kulturnog blaga, kao i zbog činjenice da su Peraštani oduvjek imali poseban osjećaj da čuvaju, ostavljaju za svoje potomke te dali nam veliku obavezu da koristimo njihov materijal, da bi ga na adekvatan način ostavili našim potomcima…
„Pored ambijentalne ljepote, Boka Kotorska ima jako bogatu i raznoliku kulturnu prošlost i ne smije se čekati sa djelovanjem. Posebno se to odnosi na Tivat koji se danas razvija u jedan moderni megalopolis, jedan svjetski grad, a sa druge strane u njemu nije na pravi način uradjeno istraživanje mnogo ranijeg perioda nego što mi pričamo o periodu koji se tiče Perasta, Kotora, Herceg Novog .
Na Tivtu je da ne čeka ni časka jer ima potencijala, zajedno sa ovom modernizacijom, jer je na dobrom putu da zasjeni sva mjesta u Boki” – zaključila je Lalošević.
Pozdravljajući prisutne v.d direktor tivatskog Centra za kulturu, Neven Staničić, podsjetio je da je prije desetak dana SO Tivat donjela Elaborat o osnivanju JU Muzej i galerije Tivat.
On je najavio tri nove velike izložbe o arheološkom istorijatu Crne Gore – gvozdeno doba – za Noć muzeja, zatim o arheološkim nalazištima na području tivatske opštine kao i etnološku izložbu o rekonstrukciji stradiota – stanovnika, ratnika, začetnika lake konjice zapadne Evrope, koji je boravio na ostrvu Stradioti, Sveti Marko ili Sveti Gabrijel.
“Svjedočenja prošlosti Perasta, porodica Širović, pomorci, trgovci, pisci i diplomati“
Na osam panoa pratimo porijeklo porodice Širović, popis imena i jedrenjaka kojim su plovili kao i zdravstvene dozvole (uvjerenja) za plovidbu. Muzej grada Perasta posjeduje i značajnu zbirku zdravstvenih dozvola izdatih za vrijeme Mletačke republike, prve austrougarske, francuske i druge austrougarske vlade. U muzejskoj zbirci zdravstvenih dozvola nalaze se i one izdate članovima porodice Širović. U njima su, uglavnom, sa uvjerenjem za slobodnu plovidbu, dati i lični podaci o članovima posade broda: godine, rast i boja kose.
Za vrijeme Mletačke republike, na početku XVI vijeka, postojala je privatna Pomorska škola u Perastu. Krajem XVII vijeka mletačka vlada povjerila je zapovjedništvo velikih ratnih brodova Peraštanima, nakon čega slijedi niz peraških imena na ovoj funkciji, među kojima se pominje i Božo Širović. On je zapovijedao jedrenjakom „Fede Guerriera“. (Milošević 1953). U XIX i XX vijeku plovili i radili za austrijski „Lojd“ u Trstu.
Kroz arhivsku građu Opštine Perast pominju se Vicko i Božo, u kojima su im dodjeljivane povlastice za zasluge u ratu i drugim prilikama, a dio njih su prikazane na izložbi.
Andrija Širović (1836-1903) napisao je dvije knjige na italijanskom jeziku: „I martiri della Serbia“, Trst, 1876. i „Cristianesimo e la scienza“ (Hrišćanstvo i nauka). U Muzeju grada Perasta, u porodičnoj biblioteci Visković, nalazi se prva knjiga. “
Za Andriju Širovića može se reći da je bio svestrana ličnost, a koliko je volio Perast i Peraštane govori i pjesma objavljena u knjizi Frana Viskovića „Storia di Perasto“ Trst, 1898. godine.
Pisma koja je pisao Andrija Širović iz Trsta gospodinu Nikoli Tomazeu, čuvenom lingvisti, dobili smo iz Nacionalne biblioteke u Firenci, dok pismo don Gracije Brajkovića, upućeno Egiciju i Feodori u Kairu, je iz private zbirke. U pismu ih podsjeća na stara vremena i vrijeme kada su bili čuveni pomorci i učili pomorske nauke u Boki.
Martin Širović (1856-1905) od oca Marka (kapetan duge plovidbe) i majke Katarine. Bio je rukovodilac Carskog i kraljevskog vicekonzulata Austrougraske i rukovodilac austrijskog „Lojda“ u Prevezi; predstavnik „Lojda“ u Valoni; konzul u Baru za vrijeme Knjaževine Crne Gore. Odlikovan je Zlatnim krstom za zasluge sa krunom i jubilarnom medaljom; turskim ordenom Osmanlije IV stepena, crnogorskim Ordenom Danila I i IV stepena.Bio je vitez Reda Svetog Grgura Velikog. Pisao je knjige za pomorske škole. Umro je u Prevezi, gradu u Grčkoj, 28. maja 1905. godine.
Širovići su pripadali bratstvu Stojšić , iz kojeg su prešli u bratstvo Perojević (Butorac 1999).
U izabranim opštinskim spisima pominju se Širovići kao porodica koja je vodila računa o crkvi Svete Karmen u Perastu. Pored nje se nalazi palata porodice Širović koja je najvjerovatnije sagrađena u periodu ekonomskog, pomorskog i kulturnog uspona grada Perasta za vrijeme Mletačke vladavine.
Kuća Đura Širovića nalazila se pored palate Zmajević, i o njoj nemamo podataka, ali je pominje Pavao Butorac u svojoj knjizi, kada opisuje procesiju koja je išla do ispred kuće Širovića na dan „Kristova uzlaza na Kalvariju“.
