Stručnjaci iz Boke o kontroverznim odrebama novog Zakona o planiranju i izgradnji upoznali i predstavnike EU

Radulovićev zakon problematičan i za status Kotora u UNESCO

Boka Kotorska foto Juja Matsuo

Predstavnici Društva prijatelja bokeške baštine iz Kotora, u sjedištu Delegacije Evropske Unije u Podgorici, razgovarali su sa Barbarom Rotovnik, savjetnicom za vladavinu prava i evropske integracije o Nacrtu Zakona o planiranju i izgradnji.

Predstavnici Društva su Rotovnik upoznali su sa primjedbama na Nacrt zakona koje su u okviru javne rasprave što je trajala do 12.juna uputili Ministarstvu održivog razvoja i turizma i čiju su kopiju dostavili i Delegaciji EU kao i kancelariji OSCE –a u Podgorici.

“Prije svega, izrazili su svoju veliku sumnju i ispravnost samoga koncepta Zakona, sa naglaskom na dio koji se odnosi na planiranja i uređenja prostora, kakav se Nacrtom predviđa”- saopšteno je juče iz te NVO koja okuplja arhitekte, istoričare i stručnjake za uređenje prostora iz Boke Kotorske.

Članovi Društva prijatelja bokeške baštine predstavnike instituicija EU u Crnoj Gori upoznali su sa svojim stavom da Nacrt Zakona o planiranju i izgradnji koji je pripremio kabinet ministra Pavla Radulovića “predviđa apsolutnu centralizaciju planiranja i upravljanja prostorom i potpunu marginalizaciju lokalne samouprave u tome procesu”.

“Centralizacija planiranja i upravljanja prostorom suprotna je postulatima odgovarajućih dokumenata EU, kao i nacionalnom zakonodavstvu. Ukazano je i da Zakon uređuje planiranje prostora, izgradnju objekata, izgradnju privremenih objekata, legalizaciju bespravno podignutih objekata, eksproprijaciju, inžinjersku komoru i licence… Sve ove oblasi se tiču prostora i međusobno ih treba urediti na kompatibilan način, ali nije dobro da se to dešava u jednom istom zakonu, jer svaka od ovih oblasti zahtijeva ozbiljan pristup i mora biti detaljno definisana, a u tom slučaju ovaj zakon postaje preglomazan i ne tretira dovoljno dobro ni jednu od ovih oblasti. Naglašen je i neodgovarajući tretman kulturnih dobara, a posebno Prirodnog i kulturno istorijskog područija Kotora koji je na UNESCO-ovoj listi Svjetske baštine i koji zbog svojih izuzetnih univerzalnih vrijednosti zahtijeva poseban tretman u planiranju što bi trebalo biti utemeljeno i u Zakonu o planiranju”- stoji u saopštenju Društva.

Oni su sagovornicima objasnili i svoj stav da nije potrebno predviđati izradu planskih dokumenata za prostore nacionalnih parkova jer se planovi rade za prostor gdje se planira gradnja, “dok su nacionalni parkovi zaštićena područija izuzetnih prirodnih karakteristika i ta se materija uređuje Zakonom o zaštiti prirode”.

“Bespravno podignuti objekti ne trebaju biti predmet Zakona koji koji definiše procedure, odnosno pravni postupak za izgradnju objekata, tim prije što je problem bespravnih objekata već predmet drugoga, već donesenog Zakona o legalizaciji neformalnih objekata.”- smatraju u Društvu prijatelja bokeške baštine koji su predstavnike EU u Podgorici upozorili da je MORT  ovakav novi zakon prvo utvrdilo kao predlog, pa tek onda vratilo u formu nacrta  i o njemu povelo javnu raspravu.

“Ovakav postupak MORT-a se može tumačiti kao izostanak želje za participacijom građana i stručne javnosti u procesu izrade i donošenja ovoga vrlo važnog Zakona što je zapravo suprotno demokratskim načelima ali i obavezama definisanim u relevantnim nacionalnim zakonima”- zaključili su u Društvo prijatelja bokeške baštine.

2 Komentari

  1. Čudno, zar ne? Kako dokazati da se područje Kotorsko – risanskog zaliva , još uvjek vodi kao dio zaštićene Svjetske prirodne i kulturne baštine UNESCO-a? A, nakon kritike Komiteta UNESCO-a, jula 2016. godine, koja je kulminirala zasjedanjem, a odnosila se na „ nekontrolisanu urbanizaciju područja Kotora“

    A, 2015.godine, UNESCO-va komisija koja je boravila u Kotoru, od 26. marta do 8. aprila, decidno je precizirala primjedbe koje se odnose na zaštićeno područje UNESCO-a. Do danas bez ikakvih efekata.

    Običan čovjek se pita : „ Čemu nepoštovanje kulturno – istorijskog pejzaža, dijela svjetske prirodne i kulturne baštine UNESCO-a? Odgovor znamo, ali ga ne primjenjujemo.

    Statistika , prema rezultatima popisa iz 2011. godine, na području Kotorsko – risanskog zaliva, registrovala je 13 594 stana i 7 649 domaćinstava, što danas, iznosi preko 2 stana po domaćinstvu.

    Kilometar obale, Kotorsko – risanskog zaliva, prosječno naseljava 381 stanovnik, bez turista i vlasnika vikend kuća i stanova. Ukupni kapacitet javnih plaža iznosi 14 555 m kv. , što podrazumijeva oko 3 000 jednovremenih korisnika.

    Nijesu li ovo parametri koji, pored ostalih, određuju nosivi kapacitet prirodnog prostora?
    Nikola V

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.