Risanski akvatorij potvrdio veliki arheološki potencijal !

Završena druga kampanja podvodnih arheoloških istraživanja u Risnu

Amforiste ispred Boke Kotorske
Amfore

Završena je druga kampanja podvodnih arheoloških istraživanja u Risnu, a osim rukovodioca istraživanja, arheologa i ronioca Marije Jabučanin, u ovogodišnjem timu su bili i Petra Zdravković, Nikola Borovinić, Dejan Drašković i Dragutin Radimir, saopšteno je iz Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore.

Istraživane su dvije lokacije, prva koja je prošle godine ukazala na mjesto brodoloma koji je trebalo potvrditi kod Rta Rtac, i druga, na suprotnoj Strpačkoj strani blizu ušća Sopota, sa širokim dijapazonom keramičkog materijala, amfora, brodskog kuhinjskog posuđa, sigilatskih posuda, stakla, opekarskih proizvoda, tegula, životnjskih kostiju.

“Karakter i količina pirkupljenih nalaza jasno govori, da je ta pozicija najvjerovatnije korištena kao viševjekovno kratkotrajno sidrište, prenoćište i sklonište za nevremena kada su jedrenjaci prekide plovidbe koristili da se oslobode balasta i pokvarene robe, predmeta koji nijesu imali više upotrebnu funkciju, na najlakši način – bacanjem u more”, navodi se u saopštenju.

Devastacije su i dalje prisutne, arheolozi na žalost najčešće posljednji dolaze na lokalitet koji su pljačkaši i nesavjesni turisti već oskrnavili, odnoseći s ljetovanja izronjene “suvenire”

Pronađeni materijal služi za što realnije postavljanje Risanskog akvatorija i pripadajućeg Rizonskog naselja i luke u okvire plovidbenih ruta na tom dijelu Jadrana. Rizonska luka u pomorskim kartama nikad nije postojala kao tačka navigacije, jer se ne nalazi u direktnoj plovnoj liniji duž frekventne istočnojadranske obale.

“Međutim, geografsko – maritimni uslovi, sidrene uvale sa izvorima pitke vode , učinili su da ipak postane važno pomorsko sjedište trgovačkih kontakata autohtonog Ilirskog i mediteranskih naroda, u prvom redu Grka i Rimljana”, dodaje se u saopštenju.

Risanski akvatorij je, kako su kazali iz Centra za konzervaciju i arheologiju, ponovo potvrdio veliki arheološki potencijal.

Risan panorama
Risan panorama

“Zbog svojih prirodnih vrijednosti na popisu je svjetske baštine, dok je u mediteranskim okvirima prepoznat kao lokalitet koji je uticao na istoriju civilizacije u  praistorijskom, antičkom, srednjevjekovnom i novovjekovnom  razdoblju”.

Iz Centra za konzervaciju i arheologiju ipak su podsjetili da je sprovedeno  istraživanje ponovo otvorilo pitanje zaštite i valorizacije tog i drugih podvodnih dragulja arheologije crnogorskog podmorja.

“Iako je Crna Gora ratifikovala UNESCO-vu Konvenciju koja se sveobuhvatno bavi zaštitom podvodne kulturne baštine, kod nas još uvijek ne postoji poseban zakon koji bi se ticao isključivo podvodnih kulturnih dobara. Devastacije su i dalje prisutne, arheolozi na žalost najčešće posljednji dolaze na lokalitet koji su pljačkaši i nesavjesni turisti već oskrnavili, odnoseći s ljetovanja izronjene “suvenire”, koji su za stručnjake neprocjenjiv izvor informacija”, navodi se u saopštenju.

Prema njihovim riječima, jedno od mogućih rešenja kojim bi se takva praksa mogla zaustaviti je da ronjenje na zaštićenim spomenicima kulture, kao što je Risanski zaliv, bude strogo ograničeno na insitucije države koje se bave proučavanjem i zaštitom kulturnih dobara i licencirane ronilačke centre.

Odnešeno sidro galijuna sa dubine 20 m
Odnešeno sidro galijuna sa dubine 20 m-foto Dragan Gačević

Osim pravne, kako su kazali, neophodno je obezbijediti i sistem fizičke zaštite podvodne arheološke baštine, kroz međusobnu saradnju struke, policije, lučkih kapetanija, ronilačkih centara, turističkih organizacija i lokalne zajednice, javnim apelima i podizanjem svijesti svakog pojedinca.

“Blago podvodne arheologije je od neprocjenjive vrijednosti. Da bi se zaštitilo potrebno ga je evidentirati i dokumentovnati. Arheološki ronilački kadar postoji, znanja i volje ne manjka, a na nadležnima je da ovakva i slična istraživanja podrže i intenziviraju kako bi međudržavni registar luka i sidrišta istočnojadranskog antičkog plovnog puta konačno bio upotpunjen podacima sa naše obale”, zaključili su iz Centra za konzervaciju i arheologiju.

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.