13.4 C
Kotor

Slušaj online radio

Promocija – Gorski vijenac – Bokeljsko izdanje

Gorski vijenac

U crkvi Sv. Nikole u Kotoru večeras, utorak 25.april u 20 sati, povodom 170. godišnjice od prvog izdanja (Beč, 1847), Srpsko pjevačko društvo (SPD) „Jedinstvo” – Kotor, u saradnji sa Knjižarom So, organizuje promociju knjige Gorski vijenac Petra II Petrovića Njegoša Bokeljsko izdanje.

“Izdanje je posvećeno školovanju mladog Rada (Tomova Petrovića) u Herceg Novom i boravcima potonjeg vladike Petra II Petrovića Njegoša u Boki Kotorskoj.

Na promociji govore: otac Momčilo Momo Krivokapić, paroh kotorski, Ljiljana Čolan, prof. srpskog jezika i književnosti, Mišo Sekulović, unuk prvog zalivskog izdavača, Nikola Malović, urednik i izdavač”, saošteno nam je iz SPD Jedinstvo.

Nakon nekoliko kapitalnih naslova poput „Istorije bokeljskog pomorstva” Predraga V. Kovačevića i nagrađivane fotomonografije „Vita Kotoranin, neimar Dečana” Rista Kovijanića, hercegnovska Knjižara So, knjižarska i izdavačka kuća, objavila je „Gorski vijenac – bokeljsko izdanje” na oduševljenje bibliofila i kolekcionara.
Bokeljsko izdanje „Gorskog vijenca” posvećeno je školovanju mladog Rada (Tomova Petrovića) u Herceg Novom – i boravcima potonjeg vladike Petra II Petrovića NJegoša u Boki Kotorskoj.
Jedan od prvih regionalnih knjižara bio je Jovo Sekulović (1879–1950), koji je 1898. g, tri godine prije Gece Kona u Beogradu, otvorio klasičnu knjižaru u Herceg Novom. Ta se knjižara nalazila na glavnom gradskom trgu, na kome se danas nalazi Knjižara So, koja s dozvolom nasljednika baštini tradiciju čak 119 godina starog obalnog knjižarstva.
Jovo Sekulović ostao je zabilježen po mnogo čemu, između ostalog i po tome što je NJegošev „Gorski vijenac” izdao četiri puta, godine 1913, 1921, 1922. (na latinici) i 1939.
Novo, Bokeljsko izdanje – specifično je po tome što, ne dirajući u osnovni tekst „Gorskog vijenca” – uz predgovor o. Gojka Perovića, rektora Cetinjske bogoslovije – rekonstruiše dane školovanja mladog Rada Tomova na Toploj, i daje do sada jedinstven pregled svih hronoloških kontakata NJegoša i Boke Kotorske, fotografije svih palata u kojima je boravio i u njima pisao, sve spomen-ploče podignute do danas, i sve biste – od kojih je Meštrovićeva bista u porti katoličke Župne crkve na Prčanju prvi spomenik javno podignut NJegošu u Crnoj Gori.
Knjiga bilježi i nekoliko kuriozitetnih podataka, kao npr. da se prvo integralno javno čitanje „Gorskog vijenca” dogodilo na manifestaciji „Dani Knjižare So” 2005. godine, te da je fototipsko izdanje „Gorskog vijenca” iz 1847. prva knjiga koja je u istoriji oplovila vijugave konture Bokokotorskog zaliva.
Punih 78 godina bilo je potrebno da bismo dočekali novo zalivsko izdanje naše vjerovatno najpoznatije knjige. Ono se pred nama danas nalazi u formi djelimične fotomonografije. Autor svih fotografija je Nikola Malović, pisac, knjižar, ujedno i urednik izdavačke djelatnosti Knjižare So. „Gorski vijenac – bokeljsko izdanje”, prvo je štampano jubilarno izdanje u nas, na 170-godišnjicu od objavljivanja u Beču, 1847.
(Tekst na zadnjoj korici)

Motiv slanja mladog NJegoša na Toplu bio je drugorazredan u odnosu na namjeru Svetog Petra Cetinjskog da mu sinovac stasava uz učitelja Josifa Tropovića – duhovnika i rodoljuba. Svetitelj šalje Rada Tomova u Boku kao u zemlju u kojoj je ovaploćen Kosovski zavjet.
O. Gojko Perović, rektor cetinjske Bogoslovije
Oivičen Crnom Gorom, tim ostrvom slobode, bez škola, bez puteva, bez infrastrukture i značajnijeg oblika privrede – NJegoš je ispjevao misli koje se od Homerovih ili Eshilovih razlikuju samo po tome što su hrišćanske.
Ni jedna nam druga knjiga ne nudi ključeve za tumačenje svih Crnih Gora osim „Gorskog vijenca”.

Bokeljski đak, hercegnovski učenik, Petar II Petrović NJegoš, naučio nas je lekcijama o borbi za slobodu. Ko god kaže da su lekcije iz „Gorskog vijenca” prevaziđene, da to više nisu ona vremena, da nema Turaka, na simboličnoj ravni nije rekao ništa: ponovo se odrodilo plaho i lakomo.

Zamke su po vremenima rastegnute uvijek iste. Ili ljubiš slobodu, ili misliš da si zaradio njenom prodajom. Gotova formula.

Nikola Malović

Najčitanije