Prevlaka – Raj za hedoniste

Kraj ljeta, avgustovski dan, vrijeme za kupanje, odmor, planiram obići neka mjesta koja su tako blizu a nisam imao vremena doživjeti ih na pravi način…

Prevlaka, tako blizu a tako daleko, vidim je iz kuće. Čuo sam mir, nema gužve, mala plaža, šank, opuštanje, Boka Kotorska iz posebnog ugla…

Prevlaka – mistika, nikada se tamo nije moglo ići, ni pristupiti, STOP VOJSKA. Kroz istoriju vojna baza, značajno geostrategijsko odredište kako bi se mogao kontrolisati ulaz u Boku Kotorsku. Brojne vojske i civilizacije su tu prošle. Ratovalo se zbog nje i 1991 godine, mislim, izgovor varvara. Prevlaka je kasnije stavljena pod protektorat UN.

Plavi šlemovi su tamo godinama uživali…

Sada je to Park prirode Prevlaka, ali Hrvatska država ništa nije uradila… Konavljani vlasnici zemlje opravdano nezadovoljni jer mnogo toga nije riješeno a budućnost je u turizmu …

Pogled sa Prevlake na Boku Kotorsku
Photo: Boka News – Prevlaka

Razgraničenje na moru, problem sa Crnom Gorom riješava će se arbitražom, i trajaće jako dugo, granica na kopnu se zna. Demilitarizovana zona što je jako dobro. Uskoro, makar najavljuju, kreće istraživanje nafte u moru u blizini Prevlake…

Evo poveznice kako otići na Prevlaku. Vozim prijatelje na Ćilipe, aerodrom, preko Kobile, Vitaljine, Popovića i Konavala u povrtaku istim putem stižem do Prevlake.

Sunce, more, vrelina popodnevni sati… avgust, nema velike gužve.

Svi opušteni kupaju se na obližnjem žalu, mislim nekada su tu pristajale „papuče“ – desantni brodovi, ostaci nekavih pravila ponašanja, vježbali strogoću, vijori se zastava, mulo, bitve, neko riba, neko se sunča, neko kupa …

U zraku prošlo vrijeme… ali dobro je da ima takvih mjesta još …. Raj za hedoniste…

Plaža na Prevlaci
Photo: Boka News – Prevlaka

Kamperi različitih tablica, tu će i noćiti. Razmišljam o vojskama koje su tu prošle, zašto i zbog čega, zna se, Boke. Vrijeme potvrđuje da su svi prostori na kojima su bile kasarne a vojska ih kontrolisala, uglavnom sačuvani od gradnje i apartmanizacije, tako je i ovdje.

Pitam vlasnika cafea „Gusar“ ima li posla, ko dolazi, kaže sezona slabija, kasno se počelo, zbog administracije i koncesije. Gosti dolaze sa svih strana pa iz Crne Gore, koja je tu na par kilometara, uživaju u čistom moru i posebnom doživljaju Boke Kotorske iz specifičnog ugla, Rt Kobila ulaz u Boku, Luštica, Mamula…

Pijem kafu i pitam koliko do Ponte Oštre. Samo 2,6 kilometra put asfaltiran i mnogi turisti tamo odlaze nema nikoga, sve devastirano, čeka status, samo svjetionik funkcioniše koji upozorava na ulaz u Boku Kotorsku.

Austrougarska tvrđava na ponti Oštro u izuzetno lošem stanju. Čovjek me upozorava da vozim oprezno i polako jer ovdje mladi voze velikom brzinom, misle da nema nikoga na putu pa se često dešavaju udesi.

Krećem, na putu nikoga, mislim se za doći ovdje nekada si morao biti prijatelj generala, privilegovan, vojna tajna, danas ko te pita što si i odakle si, snimaj, fotografiši, što je nekada bilo nezamislivo. Na parkingu ispred tvrđave jedno vozilo dubrovačkih tablica.

Kad tamo cura iz Vitaljine dovela kumove iz Slavonije da im pokaže jug Hrvatske, Prevlaku o kojoj svi znaju a malo o Ponti Oštro i njenoj tvrđavi….

O tvrđavi, njenoj istoriji i kako danas izgleda narednog vikenda…

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.