Peticija sa 3000 potpisa za zabranu upotrebe jednokratnih plastičnih kesa

Upotreba plastičnih kesa je zabranjena u više država širom svijeta, najprije su zabranjene u Zanzibaru, potom u Butanu, Ruandi, Eritreju...

Plastične kese

Iz inicijative za Crnu Goru sa minimumom otpada, Zero Waste Montenegro, prije dva dana su Ministarstvu održivog razvoja i turizma (MORT) predali peticiju sa 3.000 potpisa podrške crnogorskih građana za zabranu jednokratnih plastičnih kesa.

Kao razlog takvom zahtjevu, iz ZWM su ranije saopštili da prosječan stanovnik Crne Gore godišnje iskoristi i odbaci više od 600 plastičnih kesa, koje  se u Crnoj Gori ne recikliraju, pa završe ili u prirodi ili na deponijama.

Nezavisno od te inicijative, sličnu ovih dana pripremaju Nacionalni parkovi Crne Gore, u saradnji sa MORT i Delegacijom Evropske Unije u Crnoj Gori.

U ekološkoj kampanji “Budi šampion”, koja je u toku, od sredine oktobra će ključne poruke i aktivnosti biti usmjerene na podizanje svijesti upravo o smanjenju upotrebe plastičnih kesa.

Taj dio kampanje biće realizovan u saradnji sa Volijem, MPM (Cosmetics marketi) i Franca marketima, gdje će kupcima biti dijeljeni platneni cegeri sa sloganom “Neću kesu! Imam ceger”

Iz NPCG su kazali da će kese biti dijeljene u objektima tih marketa koji gravitiraju nacionalnim parkovima.

“Različitim aktivnostima ćemo nastojati da kod građana probudimo svijest o tome da se smanjenjem upotrebe plastičnih vrećica i promjenom loših navika može uticati na smanjenje nivoa otpada, te istovremeno i na smanjenje novčanih sredstava koja je potrebno obezbijediti za uklanjanje istog”, kazali su iz NPCG.

Upotreba plastičnih kesa je zabranjena u više država širom svijeta. Najprije su zabranjene u Zanzibaru, potom u Butanu, Ruandi, Eritreju…

U Bangladešu je upotreba plastičnih kesa zabranjena pošto je njihov otpad blokirao sisteme za odvod i uzokovale ozbiljne poplave.

Plastične kese

Kese su zabranjene i u nekim gradovima i državama Sjedinjenih Američkih Država. San Francisko je prije deset godina postao prvi američki grad u kojem je upotreba plastičnih kesa zabranjena. Devet godina kasnije, kese su zabranjene širom Kalifornije.

Krajem avgusta, plastične kese su zabranjene u Keniji, gdje će, kako je predviđeno zakonom, svako ko bude uhvaćen u prodaji, proizvodnji ili nošenju takvih kesa, biti kažnjen zatvorskom kaznom do četiri godine ili novčano – kaznom u iznosu do 38.000 dolara. U toj zemlji, kako se procjenjuje, građani tokom samo jednog mjeseca upotrijebe 24 miliona kesa.

Evropska unija je 2015. odobrila pravila u ograničavanju upotrebe plastičnih kesa, kojima je zemljama članicama dozvoljeno da uvedu dodatne poreze ili potpuno zabrane jednokratnu upotrebu plastičnih kesa. Plan je da se upotreba plastičnih kesa do 2025. godine smanji za 80 odsto.

Kada su u Irskoj počeli da plastične kese naplaćuju 22 centa po komadu, njihova upotreba je smanjena za 90 odsto. Tada je broj kesa koje prosječan građanin Irske koristi godišnje bio 18! U Danskoj, gdje se kese naplaćuju od 1994. godine, taj broj je prije dvije godine bio četiri kese godišnje po osobi. Jedan Njemac koristi sedamdesetak plastičnih kesa godišnje. U Poljskoj je kazna za prodavca koji zapakuje robu u plastičnu kesu 1.300 eura, a građani kese plaćaju čak 1,7 eura.

U Crnoj Gori, kupci u marketima manje plastične kese dobijaju besplatno, dok one veće, plaćaju tri centa i više, u zavisnosti od trgovine. Plastične kese su čest “ukras” na drveću, obalama i vodi crnogorskih rijeka.
U svijetu se za proizvodnju plastičnih kesa potroši četiri odsto svjetske proizvodnje nafte.

Na internet stranici The World Counts navode da je samo u 2016. godini, na Zemlji svake sekunde upotrijebljeno 160 hiljada plastičnih kesa. To je 700 kesa po čovjeku. Od svih tih kesa, tek jedan odsto se reciklira. Većina kesa je napravljena od polietilena, kojem su vjekovi potrebni da se razgradi.

Smeće bacaju posjetioci i stanovništvo

Na području NPCG, kako su kazali, otpad najviše nastaje u kontaktnim zonama, gdje se u najvećoj mjeri i nalaze “privremena odlagališta”, u najvećoj mjeri zbog nesavjesnih posjetilaca i stanovništva. Otpad koji se nalazi u zoni parkova je uglavnom organskog – grane drveća, šiblje… i neorganskog porijekla – guma, plastika, limenke, metal, staklo… Iz NPCG su  kazali da su spremni da u budućem periodu ulože dodatne napore u iznalaženju rješenja za uspostavljanje mehanizama stroge kontrole odlaganja otpada u skladu sa postojećom zakonskom regulativom, kao i Planovima i godišnjim Programima upravljanja NPCG.

Dodaju i da je jedan od prioriteta NPCG u narednom periodu  mapiranje lokaliteta i uklanjanje otpada u Nacionalnim parkovima.

U narednom periodu na više lokacija na Skadarskom jezeru biće, kako su kazali, postavljene table sa upozorenjem građanima i posjetiocima da otpad ostavljaju na mjestima predviđenim za tu namjenu.

/Damira Kalač/

Izvorvijesti online
Podijeli

1 komentar

  1. E …ma nije ni nimalo lijepo i stimano gledati svuđe kako vise po svijema dračama, plotovima, kršima…đr se zakučaju kako koji vjetar đaolji puva…e a uvale se i u travu u oni viš oli oštricu…maa da nogu izvineš ako ne bacilaš alavija….da vi kolap uvati od paćugece…e a troke na spjaže zatone seke mandraće ..ma samo se zakučaju i uz ićni burin …e i duraju koliko oćete…e i kad ih škovacini sinđilaju u vreće ijopt su kao nove…ma nema im smrti neka idu đaombarom svi su pusti kolurit destregale…….e bit će da na jednoga otpada 600 vrećica za cijelu pustu godinu…i jao ma koliko je to meleona komata za cijelu godinu za svije…e a đe su pusti furešti kad arivaju…da ni trenta una ćapa i da lepecamo ..e zato ovu akciju pozdrdavljam i kumpanjajem….kod nas ovamo u cijelu Nizozemsku kad što kupite na tržnicu odma vi je u cijenu zaračunato 10 centi od eura…a ako skate gorku vrećicu onda vi je 20 oli 25 centi od eura pa se mislite…ako stimaduri ćapaju onoga što prodaje da tako ne rabota….uzmu mu lijepu mjeru po takuinu…nema zafrkancije-živjeli đurica-amsterdam.

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.