Palmin surlaš iz Porto Montenegra uništava domicilne palme

Širi se zaraza koja je u Tivat stigla sa elitnim nautičkim centrom kanadskog milijardera

Pine danas
Pine danas

Zbog zaraženosti palminim surlašem, štetnim insektom koji napada i uništava stabla te vrste biljaka, radnici službe Gradskog zelenila Komunalnog preduzeća Tivat, danas su sproveli najradikalniju mjeru u pokušaju spašavanja jedne od najstarijih palmi na gradskoj rivi Pine. Sa velikog stabla kanarske palme koja već skoro 100 godina raste na terasi hotela „Pine“ motornim šegama je uklonjena kompletna krošnja i dio pri vrhu stabla u kojem su surlaši već napravili svoje kanale i stanište.

„Nakon što je Fitosanitarna inspekcija konstatovala da je ova palma napadnuta palminim surlašem, pristupilo se ovoj sanitarnoj mjeri tzv. dendrohirurgije. To podrazumijeva uklanjanje lisne rozete sa gornjeg dijela debla i uklanjanje meristuma na kome se vide tuneli koje prave surlaši. Uklanja se sve do zdravog tkiva palme i na taj način se stablu daje šansa da se revitalizuje.“- kazala je rukovodilac službe Gradskog zelenila, diplomirana inženjerka hortikulture Tanja Krstović koja je nadgledala radove. Ona je dodala da je neizvjesno hoće li ova radikalna metoda u konačnom i uspjeti, jer su dosadašnja iskustva u svijetu pokazala da se nakon dendrohirurgije koja je jedina preostala mjera kod palmi što ih je surlaš napao u većem obimu, revitalizuje tek oko 50 odsto biljaka.

Građani su danas sa žaljenjem gledali i komentarisali sječenje krošnje stare palme na Pinima koja je jedno od prepoznatljivih obilježja ovog dijela Tivta. Ovo je inače, već druga kanarska palma na javnim zelenim površinama u Tivtu koju je napao surlaš, dok je po riječima Krstovićeve, prisustvo tog štetnog insekta do sada evidentirano i na 12 palmi u privatnim dvorištima građana.

Pine danas
Pine danas

„Pitanje je da li je to relevantan broj, s obzirom da ljudi to možda još i ne prijavljuju zbog neznanja ili neposjedovanja releventnih informacija. To postaje sve veći problem, ne samo u Tivtu, već i na čitavom Crnogorskom primorju i po mom mišljenju, morala bi se na palmin surlaš obratiti daleko veća pažnja i da država preko stručnih lica, vrši organizovanu kontrolu palmi, a ne da se to prepusti samo savjesti i procjeni građana. Treba organizovati patrole fitosanitarnih inspektora koje će u toku godine i više puta obilaziti palme na javnim površinama, ali i u privatnim vrtovima duž cijelog primorja.“- kazala je Krstović. Ona je dodala da se trenutno rade tri preventivna prskanja palmi insekticidima da se zaustavi širenje ove štetočine, a dogodine će se broj prskanja povećati na pet.

Pinie danas
Pinie danas

Inače, palmin surlaš je u Tivt dospio iz Porto Montenegra, odnosno iz primjeraka kanarske palme koje je taj elitni nautički centar uvezao iz Južne Amerike. Iako se mjesecima ranije sumnjalo da su među njima i neki zaraženi primjerci, Fitosanitarna uprava Ministarstva poljoprivrede je tek 15.maja ove godine zvanično potvrdila prisustvo palminog surlaša u Porto Montenegru i proglasila tzv. “zaraženo područje” koje obuhvata sam Porto Montenegro i njegovu najbližu okolinu u krugu poluprečnika jedan kilometar. Administrativne mjere i intenzivirano tretiranje plami u Tivtu insekticidima međutim, nisu spriječili širenje zaraze i prelazak surlaša sa uvezenih i na “domicilne” palme u Tivtu. Do sada međutim, niko od nadležnih iz Miniszarstav poljoprivrede, nije preuzeo odgovornost za to kako je država dopustila da Porto Montenegro u Crnu Goru uopšte uveze zaraženi biljni materijal.

1 komentar

  1. Palmin surlaš ne može se uništiti prskanjem habitusa jer preko 90% odraslih insekata živi u stablu gradeći kanal i hraneći se. Najveću štetu na stablu pričinjavaju larve koje se hrane mekim tkivom stabla palme, dakle i one se nalaze unutar stabla. Tretiranje habitusa može biti samo dodatna mjera za održavanje higijene i ona je takođe neophodna. Glasvna i jedina mjera koja daje rezultate u uništavnju štetočine, a njome se dolazi do revitalizacije napadnutog stabla je ubrizgavanje selektivnih insekticida u stablo uz konstantno praćenje (monitoring) i ponavljanje do potpunog uništenja štetočine na širem području. Ovom mjerom trajno se uništavaju odrasli insekti, larve i lutke (nakon izlaska iz omotača).
    Miloš K. Vojinović, dipl. ing. šumarstva

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.