Nautički turizam – Nema podataka o profitu, broju zaposlenih…

U crnogorske luke uplovljava sve više jahti, nadležni ne raspolažu podacima o njihovom kumulativnom uticaju na ekonomiju

Porto Montenegro
Porto Montenegro

Iako jahting turizam u Crnoj Gori u posljednje vrijeme bilježi veliki rast fizičkog obima prometa, nadležni u državnoj upravi ne raspolažu sa konkretnim podacima koliki su ukupni pozitivni efekti koje ta grana privrede generiše u našoj ekonomiji, prenose podgoričke Vijesti.

„U svakom slučaju razvoj nautičkog turizma generiše mnogo više prihoda, neko razvoj visokokvalitetnih turističkih kapaciteta. Naravno, oni ne mogu ići jedni bez drugih i ne mogu ići jedna bez druge ponude. Mi smo u nekoj početnoj fazi razvoja nautičkog turizma, uhvatili smo korak i sada ga kvalitetno treba pratiti. Moramo izgraditi svoju poziciju, prvenstveno na Jadranu, a onda i na Mediteranu koji je najpoželjnija destinacija kada se govori o nautičkom turizmu.“- odgovorila je na pitanje koliki su konkretno brojčani efekti te grane u smislu broja novootvorenih radnih mjesta, novih preduzeća, fiskalnih i prihoda države od čarterovanja jahti, Olivera Brajović, generalna direktorica Direktorata za turistički razvoj i standarde u Ministarstvu održivog razvoja i turizma.

Crnogorska Vlada je od 2006 do danas, velikim stranim investitorima koji na našoj obali grade marine obezbjedila niz povoljnosti, a usvojena je i legislativa koja njima i njihovim imućnim klijentima-jahtašima, omogućava da u Crnoj Gori uštede mnogo novca. Tako je stopa PDV-a na sve usluge povezane sa jahtama i marinama snižena na samo 7 odsto, naši zakoni vrlo liberalno tretiraju proceduru dolazaka stranih jahti i čak u određenoj mjeri stimulišu njihov nelegalni, tzv. crni čarter, a država uopšte ne vodi računa o činjenici da se na našoj obali već godinama, mimo zakonskih propisa i uvida poreznika, izdaje u najam veliki broj stranih jahti pri čemu crngorski budžet ostaje uskraćen za iznose koji se mjere milionima. Uz to, naša Vlada je „u cilju stvaranja podsticajnog ambijenta za razvoj jahtinga“, na inicijativu investitora tivatskog Porto Montenegra, prije nekoliko godina, ukinula obavezu plaćanja akcize i carine na gorivo kojim se prije odlaska iz Crne Gore, ovdje tankuju jahte, što je rezultiralo činjenicom da se bogati vlasnici jahti po svijketu hvale hvale kako im je punjenje broda gorivom u Crnoj Gori i do 50 odsto jeftinije nego na drugim jahting-destinacijama u Evropi. Jahting turizam, kaže Brajović kod nas bilježi konstantan rast ilustrujući to podatkom iz 2013 kada je u našim lukama i marinama boravilo ukupno 3.786 stranih jahti što je čak 26,7 posto više nego 2012. Sa tim jahtama lani je u našu državu stiglo 8,9 odsto više turista nego prethodne godine.

Photo: Boka News - Kotor - Riva
Photo: Boka News – Kotor – Riva

Bajovićava kao pozitivan, posebno naglašava podatak o strukturi posjetilaca koji u Crnu Goru dalaze jahtama, jer je po zvaničnoj statistici pojedinačno najviše njih – 13,4 odsto bilo iz Velike Britanije. U ukupnom broju jahtaša u našim lukama i marinama, 2013 godine iz Italije ih je bilo 7,4 posto , Austrije 5,1 posto, Njemačke 3,7 odsto, Hrvatske 3,3 posto, Francuske 3 odsto, SAD 2,1 odsto, dok na sve ostale države otpada nešto preko 61 odsto svih nautičlkih turista. Problem sa ovom statistikom međutim, je to što ona, pored vlasnika i gostiju na jahtama, uključuje i članove posada na tim brodovima, a među posadama jahti, posebno onih velikih i luksuznih, po pravilu je dosta britanskih državljana jer oni imaju najveća iskustva i najveći renome u tom biznisu. Sa druge strane, dobar dio luksuznih jahti koje ljeti posjećuju Crnogorsko primorje ili su na duže vrijeme vezane u našim marinama pripada državljanima koji su i inače preovlađujuća naša turistička klijentela – Rusima.

IzvorS. L.
Podijeli

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.