Mediteranski potkornjak napao šume na Pelješcu i Korčuli, ima ga i u Crnoj Gori

Nakon surlaša stigao i mediteranski potkornjak...

Sušenjeborova – foto SD

Alarmantne vijesti o sušenju stabala zbog napada mediteranskog potkornjaka stižu s područja Splita, Šibenika, Korčule i Pelješca, pa se stručnjaci zalažu da se cijeli problem digne na nacionalnu razinu, donosi Index.hr.

Problem sa mediteranskim potkornjakom evidentan je i u Crneoj Gori, u šumama na teritoriji optina Pljevlja i Rožaje, a kako dozanjemo stigao je i na primorije.

U Splitu na Marjanu se osušilo čak 13 posto šume, ili osam hiljada stabala. Potkornjak je oduvijek obitavao u šumama južne Hrvatske, no nikad s velikom štetom jer mu je, tvrde stručnjaci, bilo prehladno, a klimatske promjene pogodovale su njegovom razmnožavanju. Također, tvrde i kako starost šume nije razlog naglog razmnožavanja, nastradala su stabla stara oko 70 godina što su zapravo ‘mlade godine’ za bor koji živi oko 120 godina, već što u našim šumama potkornjak nema prirodnog neprijatelja, barem ne dovoljno da im smanji populaciju.

Potkornjak je trenutno u fazi hibernacije, ali krajem februara i početkom marta počinje izlaziti vani. Dotad se planiraju ukloniti sva osušena, crvena stabla koje je potkornjak već napustio i preselio na zdrava, a sva ona sa simptomima će se pilati, pokrivati insekticidnim mrežama, a za potkornjake postoje i feromonske klopke.

Osušeni borovi

Javna ustanova Park šuma Marjan je prva koja je uspjela dokazati da je uzrok sušenja mediteranski potkornjak,ali ista takva sušenja imaju na Korčuli i na Pelješcu. Kada bi se dokazalo da je i tamo problem potkornjak, onda bi se to trebalo dignuti na nacionalni nivo, južna Hrvatska je nastradala od mediteranskog potkornjaka.

Potkornjaci su mali insekti, koji ispod kore grade sistem hodnika u kojima odgajaju svoje potomstvo. Hrane se drvetom i naseljavaju slaba, umiruća stabla, zatim ležavine, svježa posečena stabla ili neoguljenu složenu oblovinu. Međutim, kada se prenamnože, naseljavaju i potpuno zdrava stabla. Tokom jedne godine, kaže stručna literatura, potkornjaci mogu imati dvije ili tri generacije i početi da se šire geometrijskom progresijom. Sve više šume se suši.

U Nacionalnom parku Tara, u susjednoj Srbiji, pokazali su da borba protiv štetočina i zaustavljanje sušenja šume može biti vrlo efikasna, ako joj se ozbiljno pristupi. Kad su se prije tri godine suočili sa sušenjem stabala jele, smrče, Pančićeve omorike, uvidjeli su da potkornjaci u velikom broju napadaju zimzelene vrste, nabavili su 1.200 feromonskih klopki i pomoću njih krenuli u suzbijanje štetočina. ,,Jedna klopka je u stanju da uhvati nekoliko desetina hiljada potkornjaka, dok je samo nekoliko stotina tih insekata dovoljno da osuši jedno stogodišnje stablo. U tom pogledu njihova efikasnost je nesporna”, kazali su svojevremeno Al Jazeeri stručnjaci iz Nacionalnog parka Tara.

Ostavite komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.