„Liber de Belilla“ – priče o Krtolima kojih više nema

Promovisana svojevrsna enciklopedija krtoljskog kraja

sa promocije
sa promocije

„Liber de Belilla“  autora Zorana Mujbegovića, specifična publikacija koja se teško može precizno književno klasifikovati, promovisana je sinoć na književnoj večeri održanoj u kompleksu Luštica Bay u Krtolima kod Tivta.

Vrijednu knjigu na preko 700 strana u dva toma, izdala je NVO „Matica Boke“ uz finansijsku podršku kompanije „Luštica Development“,  u saradnji sa Oopštinom i Centrom za kulturu Tivat.    Knjiga sadrži niz romanesknih zapisa o žiteljima Krtola, istorijatu, etnografiji i etnologiji tog kraja, sa posebnim naglaskom na predio Bjelila – gdje su na hridinama na obali mora, prije nekoliko vjekova sagrađene kamene kuće- konobe i magacini stanovnika nekoliko krtoljskih sela, odakle su oni odlazili u ribolov i u poljoprivredne radove u obližnjem polju i maslinjacima.

„Projekat Luštica Bay koji donosi preobrazbu ovog područja našoj kompaniji nameće odgovornost i obavezu očuvanja i zaštite istorijskih vriujednosti, kulturoloških dobara, specifičnosti i jezičkih osobenosti ovog kraja. Podrškom projektima koje doprinose ovom cilju, naša kompanija želi da skrene pažnju na važnost da se temelji na kojima je ovdje građen život i kultura, sačuvaju od zaborava.”- kazala je u ime domaćina, kompanije “Luštica Development” Slavica Milić.

Govoreći o opusu Zoran Mujbegovića koji iako živi u Beogradu, neraskidivo je povezan sa Krtolima odakle je porodica njegove majke, predsjednik UO “Matice Boke” Željko Komnenović, kazao je da je Mujbegović “džeklondonovska ličnost”.

„Liber de Belilla“ – priče o Krtolima kojih više nema
„Liber de Belilla“ – priče o Krtolima kojih više nema

“On je akademski slikar, grafičar, pisac, dizajner, urbanista, arhitekta, astrolog, čovjek koji je za filmove dobijao nagrade u SAD, nekadašnji restorater i ugostitelj. Prirodno je da jedna tako višeslojevita umjetnička duša napravi i ovakvo viđeslojno djelo jer je “Liber de Belilla” u koji je Mujbegović uložio ogroman trud i vrijeme, zapravo njegovo životno djelo i pretvaranje emocije koju je u sebi od djetinjstva nosio prema Krtolima, u svojevrsnu posvetu i omaž ovom kraju, njegovim ljudima, istoriji i kulturnoj baštini.”- kazao je Komnenović. Istakao je da je “Liber de Belilla” najbliži  nečćemu što se naziva romaneskna dokumentaristika, ali da ova knjiga ide i mnogo dalje od toga donoseći priče o starim i zaboravljenim običajima, rodoslovima krtoljskih porodica, azbučnik lokalnih pojmova, recepte tradicionalnih lokalnih jela, priče iz istorije, kulture i etnografije tog dijela Boke.

“Ovo je svojevrsna krtoljska verzija čuvenog britanskog Bredšoovog vodiča za željeznička putovanja po Evropi sa početka 20.vijeka. U ovoj je knjizi Mujbegović podigao spomenik svojim Krtolima, svom djetinjstvu i svom Makondou”-istakao je Komnenović dodajući da je “Liber de Belilla” ilustrovan brojnim starim fotografijama, crtežima i slikama samog Mujbegovića i repordukcijama starih dokumenata, te da je knjiga pisana istovremeno i ćirlicom i latinicom.

Naglašavajući da je riječ o knjizi “za ljude svih urasta, religija i opredjeljenja”, akademski slikar Vaso Stanjevićje kazao da “Liber de Belilla” donosi storije o prošlosti Krtola, ali i uspomene iz zajedničkog djetinstva koje je on  sa autorom proveo na tom prostoru.

„Liber de Belilla“ – priče o Krtolima kojih više nema
„Liber de Belilla“ – priče o Krtolima kojih više nema

“Ova knjiga vodiće nas kroz vremena starijih pokoljenja, vremena naših očeva koji su svojom mudrošću gonili mrak i nemaštinu tih vremena koji su pritiskali naš narod i pokazivali nam jedini put ka spasenju – put života, rad, poštovanje, uzdizanje i duhovno usavršavanje.”- istakao je Stanjević.

Preplavljen emocijama,autor Zoran Mujbegović osvrnuo se na sjećanja iz svog djetinjstva koje je sa djedom po majci provodio u Krtolima, upijajući svaki djellić ovdašnje istorije, tradicije, kulture i načina života.

Autor potpisuje knjige
Autor potpisuje knjige

“Cio moj život je u toj knjizi. Tu su ljudi, većinom mrtvi, koji su me naučili svemu što znam o Krtolima, možda i o životu. Ja sam u ovdje provodio mnogo vremena -izračunao sam da sam ovdje proveo u komadima preko dvadeset godina – nije malo. I slušao sam mnoge priče. I to je izašlo iz mene. Slikajući Krtole ja sam se u stvari sjećao svega i poželio sam da to i napišem Htio sam da napišem roman, ali nisam mogao, pa je na kraju ispala je jedna ciklična, slojevita i višeznačna knjiga.”- objasnio je Mujbegović.

Odlomke iz njegove knjige čitala je Sara Kostić, a nastupila je i mlada gitaristkinja Ivana Starčević.

2 Komentari

  1. Divno je kad se neko sjeti ambijenta u kojem je periodično živio,a posebno kad ostavi pisani trag o mjestu,ljudima i tradiciji toga kraja…samo ne razumijem zašto se autor nije koristio pravim toponimom, “Bjelila” umjesto,za krtoljsko područje, nepoznatog “Belilla”?

  2. Divno Zorane ! Znam da su ti Krtoli u srcu , kako bi i bilo drukcije kad smo na Bjelila provodili ljeta nase mladosti.Radujem se sto cu uskoro biti u prilici da procitam “Liber de Belilla”,hvala.

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.