U Kotoru otvorena izložba starih brodskih dnevnika

Brodske knjige – dokumenta pomorske baštine

Brodski dnevnici i u savremenom pomorstvu i dalje predstavljaju najobjektivniji način za sagledavanje svih segmenata života i rada na brodu. Brodski dnevnik i dalje je najvažnija pisana isprava koja se vodi hronološki, a sama činjenica da brodski dnevnici kroz istoriju nisu doživljavali znatnije promjene u formalno-pravmom smislu, najbolje govori o valjanosti još davno uspostavljenog načina vođenja dnevnika, a samim tim potvrđuje vrijednost primjeraka kakvi se čuvaju u zbirci Pomorskog muzeja u Kotoru – kazao je kapetan duge plovidbe Neđeljko Radulović, otvarajući sinoć u Pomorskom muzeju, izložbu pod nazivom „Brodske knjige –dokumenta pomorske baštine“.

Čast da otvori izložbu na kojoj je prikazano nekoliko desetina izuzetno vrijednih dokumenata i više brodskih i tzv. poručničkih dnevnika sa jedrenjaka, parobroda i motornih brodova na kojima su plovili bokjeljski pomorci od počettka 19. do prve polovine 20.vijeka, pripala je kapetanu Raduloviću – Kotoraninu koji je jedan od zapovjednika brodova iz flote posljednjeg aktivnog velikog bokeljskog brodara – kompanije „Dabinović“ iz Monaka.

Dokumentarno blago koje je sinoć „izronilo“ iz muzejske biblioteke, impresivno je svjedočanstvo mnogih teških, ali i lijepih momenata koje su ovdašnji pomoreci doživljavali širom svijeta, zarađujući „kruh sa devet kora“ i svom zavičaju donoseći ogromno materijalno i kulturno bogatsvo koje je i danas najprepoznatljiviji dio kulturne baštine Boke. Kotorski muzej posjeduje ukupno 78 brodskih knjiga od čega 24 brodska denvnika, 13 poručničkih dnevnika, 5 dnevnika strioja, jedan dnevnih brodskog tereta, 33 brodska dnevnika brodova male obalne plovidbe i dva privatna dnevnika starih bokeških kapetana- sve to u rasponu od početka 19. do sedamdesetih godina 20.vijeka.

„Dnevnici koje večeras prezentujemo predstavljaju najznačajnija dokumenta iz života naših pomoraca i ujedno su svjedočanstva naše bogate pomorske baštine. Oni nam neposredno dočaravaju, uglavnom kroz tragične a rijetko i radosne trenutke, život na brodu. Mnogi su romani napisani o pomorskom životu, ali ipak svi oni imaju subjektivan pristup u prikazu tog života u odnosu na brodske dnevnike.“- kazao je bibliotekar Pomorskog muzeja Slavko Dabinović koji je jedan od autora izložbe. On je govorio o istorijatu brodskih dnevnika u svijetu i pomorskih propida koji ih regulišu, a koji skoji se može pratiti od 14.vijeka, nekadašnjim  brodskim pisarima-škrivanima, njihovim dužnostima, obrazovanju i odgovornosti, te doprinosu Bokelja kroz istoriju, načinu na koji se i u međunarodnim okvirima, regulisala ova oblast.

Brodski dnevnici nekoliko stotina bokeljskih jedrenjaka u vrijeme kada je ovdašnje pomorstvo bilo u zenitu u 18. i 19.vijeku, vođeni su po propisima iz Edikta austrijske carice Marije Terezije iz 1774. a koji su bili na snazi sve do 1918. Pored ostaloga, Ediktom je bilo propisano da je kapetan broda dužan da popunjeni brodski dnevnik vrati lučkom uredu, tj. lučkoj kapetaniji koja mu ga je izdala, a koja ga je onda slala Carskoj i kraljevskoj realnoj i nautičkoj akademiji u Trstu, radu korišćenja u stručnoj nastavi novuih pomoraca. Od marta 1874. poručnici austrijske trgovačke mornarice bili su obavezni da vode svoje posebne poručničke dnevnike tokom oficirske službe na brodovima, a koje su kasnije morali priložiti ispitnoj komisiji prilikom polaganja kapetanskog ispita.

Najstariji sačuvani brodski dnevnik u zbirci Pomorskog muzeja u Kotoru je dnevnik brigantina „Castore“ pod zapovjedništvom kapetana Julija Kolovića Matikole iz Perasta iz 1803, a koji spada među najstarije sačuvane brodske dnevnike na istočnoj obali Jadrana.

 

1 komentar

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.