12.6 C
Kotor

Slušaj online radio

Kotorske kanice (serpentine)

Sve do druge polovine XIX vijeka jedina veza unutrašnjosti Crne Gore sa morem bio je stari put za konje koji je sa Njeguške površi preko prevoja Krstac silazio nizom serpentina u gornji dio kanjoma rijeke Škurde, a zatim niz strminu Praćišta dolazio do kanjona sela Špiljari a odatle stizao na zaravan Crnogorski Pazar izvan sjevernih bedema Kotora.

Postoji u Pomorskom muzeju jedna fotografija iz 1875. godine koja prikazuje dolazak crnogorskog knjaza Nikole sa svitom na konjima za susret sa austrougarskim carem Francom Jozefom I prilikom njegove posjete Kotoru.

Na putu prema Špiljarima
Na putu prema Špiljarima

Neposredno nakon priznanja državnosti na Berlinskom kongresu 1878. godine pokazalo se da je potrebno izgraditi savremeni kolski put između Kotora i Cetinja, pa je tokom sljedeće godine počela izgradnja putnog pravca Cetinje – Njeguši – austrijska granica iznad Kotora.

Austrija je 1881. godine sa svoje strane počela izgradnju putnog pravca Kotor – austrijska granica, a za projektanta i izvođača radova je postavljen Josip Slade-Šilović, građevinski inženjer i arhitekta iz Trogira, koji je kasnije ostao u službi crnogorskog dvora kao projektant i graditelj niza velikih objekata (urbanistički projekt Nikšića, pozorište Zetski dom i Vladin dom u Cetinju, crkva Sv. Vasilija, Dvorac – Muzej i Carev most u Nikšiću, itd).

Trasa ovog puta je predviđala savladavanje znatnog uspona uz padine Lovćena, od 1 do skoro 1000 metara nadmorske visine, uz primjenu 25 serpentina od 180º (poznatih kao kanice), kod kojih uspon nigdje ne prelazi strminu višu od 8%, a širina puta je bila maksimalno 5 metara, što je bilo dovoljno za mimoilaženje kola i prvih automobila. Put je pored toga bio osiguran kamenim kolobranima i zidanim parapetima, a sagrađeno je i nekoliko manjih mostova preko povremenih bujičnih tokova. Na 13. kanici sagrađena je tzv. „Austrijska kuća“, žandarmerijska i finansijska karaula na granici.

Uz gradnju dijela puta od Kotora do raskrsnice Trojica, na kome se put savija u tri kanice i na taj način formira majuskulno slovo M, vezana je jedna izmišljena romantična ljubavna storija. Navodno je mladi inženjer Josip Slade-Šilović ovim projektom htio da izrazi svoju privrženost i tajnu ljubav prema crnogorskoj kneginji Mileni.

Trojica – kotor

Poznati špicaškandali Cetinjani odmah su stvorili nastavak ove anegdote na ovaj način: „A zamisli da se u nefalju zaljubio u princezu Olgu, ovi put se ne bi završava’ bez gusala!“

/Jovan J. Martinović/

Baner Luštica bay 330x250

Najčitanije