Preko stotinu građana okupilo se danas na protestnom skupu zakupca sa kotorske gradske pijace ispred zgade Opštine u Starom gradu, izaržavajući nezadovoljstvo zbog postupaka Veterinarske inspkecije koji idu u pravcu zatvaranja kotorske tržice – Markata, jednog od najprepoznatljivijih obilježja tog grada i svojevrsne nematerijalne kulturne baštine.
Mnogi u tome vide namjeru nekoga u državnoj vlasti da Markat preda u ruke stranim investotorima- već viđenim novim vlasnicima i operaterima Luke Kotor koji su izrazili želju da ništa mimo onoga što oni prodaju kao proizvod i uslugu ne smije se naći u kontakt zoni oko 200 metara udaljenoj od rive na Luži.
Inspekcija je prije dvadesetak dana zabranila prodaju namirnica animalnog porijekla na kotorskoj tržnici gdje se one prodaju duže od dva vijeka, tvrdeći da način na koji se riba, sir, jaja i suhomesnate prerađevine nude kupcima, nije u skladu sa higijenskim i evropskim standardima. Kotorani su to doživjeli kao atak na Markat, ali i mediteranski način života koji se u Boki oduvijek koncentrisao i povezivao sa zbivanjima na gradskoj peškariji. Stoga su zakupci tezgi na pijaci – mahom domiclno stanovništvo – poljoprivrednici iz Grblja i iz zaleđa Boke, te bokeški ribari, ispred zgrade Opštine organizovali protestni skup, a na njega su u znak podrške došli brojni ugledni Kotorani i predstavnici više političkih partija.
„Ovo je protest upozotenja jer nas je zatekla vijest da jedan od simbola grada Kotora – gradska tržnica, neće više izgledati onako kako je izgledala vjekovima i da nećemo više na nju moći iznositi svoje proizvode pa će kupci biti uskraćeni za gavice s Mula, sir i pamidoru iz Grblja, salatu iz Škaljara.”- kazao je jedan od inicijatora skupa, ribar sa Mula i predsjednik MZ Muo Mišo Krivokapić.
Mirčeta Konatar, predstavnik zakupca tezgi, naglasio je da oni protestom brane egzistenciju oko 290 porodica koje žive od kotorske pijace, ali i mjesto koje vjekovima, osim za prodaju namirnica, “služi i kao mjesto susreta građana mediteranskih navika i života grada pod zaštitom UNESCO-a”.
Podsjetivi da je Grbalj vjekovima hranio Boku Kotorsku što su uvažavale sve vlasti od austro-ugarske do one u SFRJ, predsjendsik MZ Grbalj Željko Ćetković kazao je da je kotorski Markat vjekovima mirisao od grbaljske verdure i voća, te da je dolazak na pijacu bio i svojevrsni kulturni ritual za stanovništvo Grblja.
“Ja stoga molim one čiji preci nijesu radili u fabrici Vučkovića, nijesu kupovali u Biskupovića, niti vezivali konje na Šuranj, da prespavaju prilikom donošenja odluke o kotorskoj pijaci, neka uvaže tradiciju da pijaca ostane ista i da se na njoj prodaju sve namirnice u sanitarno-tehničkim uslovima koji odgovaraju vremenu u kojem živimo. Neka dobro razmisle o odluci i da se zaustavi priča koja kruži o navodnom zatvaranju kotorske pijace.”- podvukao je Ćetković.
Ugledna kotorska arhitektica I jedan od onih koji su obnavljali Stari grad poslije zemljotresa 1979 po strogim principima UNESCO-a, Vlasta Mandić, podvukla je da Markat kao funkcionalno mjesto kultnog mediteranksog načina života tog grada ima ogromnu ulogu što su tada prepoznali i najveći strani stručnjaci.
“Markat nije samo mjesto prodaje i kupovine već mjesto sastanka i komunikacije građana i nezaobilazna ruta za turiste. Svi gradovi Mediterana su zadržali svoje tržnice uz poboljšanje sanitarno higijenskih i boljih funkcionalnih uslova. U Kotoru sve češće se provlači ideja o zatvaranju Markata uz stalne inspekcijske kontrole i postavljaju se uslovi koji više idu u prilog zatvaranja pijace, nego poboljšanja uslova prodaje. Kotor je postao grad kafića, restorana i suvenirnica pa ukoliko ih još treba, neka se grade na Vrmcu, San Đovaniju, a Markat neka ostane građanima.” – poručila je Mandićeva. Ona se zapitala kako navodno loši higijenski uslovi mogu biti razlog zatvaranja tržnice “ jer niko ne zatvara bolnice, hotele, obdaništa u kojima se u 21.vijeku od nehigijene umire”.
Gradonačelnik Kotora dr Aleksandar Stjepćević obratio se okupljenima I rekao da se ništa ne može i ne treba riješavati na ulici, pristajući da primi na razgovor delegaciju zakupaca tezgi sa pijace i da lokalna uprava učini sve da Markat ostane kultno mjesto života Kotorana.
“Niko ne zatvara pijacu, niko ne želi da proda Markat ili da ga ukine. Inspekcija je dala uslove kakve je dala I mislim da ćemo zajednički uspjeti da to riješimo jer nam je to svima u interesu.”- podvukao je gradonačelnik.
Direktor JKP Kotor koje gazduje pijacom Zoran Mrdak prisutne je upoznao sa hronologijom događanja u vezi saMarkatom koja počinje još u februaru a kulminirala je odlukom Veterinarske inspekcije 19.maja da zabrani prodaju hrane životinjskog porijekla izvan kućica na pijaci koje posluju u sastavu Komunalnog preduzeća, “zato što se prodaja odvija bez minimalnih higijensko tehničkih zahtjeva jer prostor nije fizički odvojen od namirnica biljnog porijekla i zbog blizine saobraćajnice i izduvnih gasova.”
Prodaja ribe samo subotom do 1.oktobra?
Mrdak je kazao da je JKP učinilo gotovo sve što je Veterinarska inspekcija naložila u februaru, ali da zbog komplikovane administrativne procedure još nije odrađeno sve što je traženo u vezi štandova za ribu. Nakon žalbe JKP, inspekcija je potpunu zabranu ublažila na način da je prodaju ribe, sira, jaja i meda na Markatu omogućila samo subotom koja je u Kotoru pazarni dan I to u vremenu od 7 do 11 sati. Ova dozvola koju su okupljeni popratili glasnim negodovanjem, važi samo do 1.oktobra. Mrdak je rekao da ako JKP ne ispoštuje riješenje Veterinarske inspkecije, prijete mu izuzetno visoke novčane kazne.
