15 C
Kotor

Slušaj online radio

Kotor uvodi javni prevoz na moru?

Kotor - Laforest 1936
Kotor – Laforest 1936

„Ovom ini­ci­ja­ti­vom u ve­li­koj mje­ri bi se ras­te­re­tio drum­ski sa­o­bra­ćaj i ko­laps ko­ji je evi­den­tan u ljet­njoj tu­ri­stič­koj se­zo­ni, a pod­sta­kao bi se raz­voj eko­lo­škog sa­o­bra­ća­ja. Ta­ko­đe, ovim pred­lo­gom zna­čaj­no će se i skra­ti­ti vri­je­me ko­je je gra­đa­ni­ma iz Sto­li­va, Mua i Pr­ča­nja po­treb­no da stig­nu od po­sla do ku­će i tu­ri­sti­ma za obi­la­zak Sta­rog gra­da – sa­op­šte­no je iz Po­zi­tiv­ne CG.

Da podsjetimo, ko­torski parlament jed­no­gla­sno je usvojio za­klju­čak ko­jim je po­dr­ža­na ini­ci­ja­ti­va od­bor­ni­ka Po­zi­tiv­ne Cr­ne Go­re i De­mo­krat­ske srp­ske stran­ke, Ran­ka Pro­ro­ko­vi­ća i Dra­gi­ce Pe­ro­vić o uvo­đe­nju jav­nog pre­vo­za na mo­ru u za­li­vu.

Za­ključ­kom se Se­kre­ta­ri­jat za raz­voj pred­u­zet­ni­štva, ko­mu­nal­ne po­slo­ve i sa­o­bra­ćaj Op­šti­ne Ko­tor oba­ve­zu­je da u ko­or­di­na­ci­ji sa nad­le­žnim mi­ni­star­stvom pri­pre­mi na­crt od­lu­ke o uvo­đe­nju jav­nog pre­vo­za na mo­ru u ko­tor­skom za­li­vu i uvr­sti ga u u skup­štin­sku pro­ce­du­ru.

Vodene KočijeOče­ku­ju da će nad­le­žni se­kre­ta­ri­jat i Mi­ni­star­stvo sa­o­bra­ća­ja i po­mor­stva u što kra­ćem ro­ku pro­na­ći naj­bo­lje rje­še­nje ka­ko bi se u skup­šti­ni gra­da do­ni­je­la ko­nač­na od­lu­ka o uvo­đe­nju jav­nog pre­vo­za na mo­ru ko­ji je tra­di­ci­o­na­lan u za­li­vu i za ko­ji po­sto­ji neo­p­hod­na in­fra­struk­tu­ra.

Krajem 19. vijeka imali smo redovne brodske linije

Godine 1891. godine u Kotoru je  osnovana „Bokeška plovidba“ sa ciljem da se bokeška mjesta povežu stalnom brodskom linijom. Bokeljima je bilo jasno da nešto sami moraju preduzeti, ako žele uspostavljanje javnog saobraćaja kroz Boku. Dugo i bezuspješno se čekala inicijativa državnih organa. Bilo je sve  očiglednije da Austrija ima prečeg posla.

Kapetan Jozo Radoničić i njegov rođak Filip Radoničić, osnivači kompanije „Bokeška plovidba“, kupuju tri manja putnička broda i uspostavljaju redovne brodske linije Herceg Novi – Kotor i Kotor – Herceg – Novi, povezujući bokeljska mjesta koja su imala izgrađena pristaništa. Za održavanje redovnog saobraćaja angažovana su dva broda dok je treći korišćen kao turističko – izletnički brod. Brodski putnički saobraćaj ubrzao je izgradnju novih mula, pa su, kroz nekoliko godina, brodovi stizali do većine mjesta.

Javni kopneni saobraćaj tada nije postojao, a putem uz obalu putovalo se pješke ili na konjima. Kočijama su putovali turisti, državni službenici i bogatiji građani koji su mogli platiti skupi prevoz. Do uvođenja brodskih linija Zalivom se saobraćalo barkama, vlastitim ili iznajmljenim, a barkariola je bilo u svim naseljima.

Stalni i jeftini kopneni prevoz bio je san Bokelja. Posebno se o tome razmišljalo u Kamenarima, gdje su putnici, koristeći cataru, sve češće stizali, pa se usložnjavao problem daljeg putovanja. Baš tih godina, u planovima koji su stizali iz Beča, ali i učestalim zahtjevima Bokelja, aktuelna je izgradnja ceste od Rosa, preko Tivta do Lepetana. A ta cesta, svakako će povećati broj putnika, time i problem daljeg putovanja…

Mašo Čekić

 

 

Najčitanije