Kotor – Održan koncert crnogorskih klapa i promovisan CD

Povodom 15–godišnjeg jubileja Međunarodnog festivala klapa Perast, u subotu je u Centru za kulturu „Nikola Đurković“ u Kotoru, održan svečani koncert najboljih crnogorskih klapa i promovisan dvostruki CD, sa 36 klapskih pjesama koje su izvođene na Međunarodnom festivalu klapa Perast.

Na koncertu su nastupile klape: O’ Dive Bellcanto (Berane), Castel Nuovo (Herceg-Novi), Jadran (Tivat), Bellezza (Tivat), Bisernice Boke (Kotor), Assa Voce (Podgorica), Alata (Podgorica), Maris (Kotor), Incanto (Kotor).

Koncert je otpočeo festivalskom himnom „Slava Perasta“ za koju je tekst napisao Božo Vodopija, u obradi Vicka Dragojevića, nakon čega je kotorska ženska klapa „Incanto“ izvela pjesmu „Bokeljska mornarica“, prema stihovima  pjesme koju je napisao pokojni dr Miloš Milošević, u obradi Mie Vidović, koja je izazvala oduševljenje publike.

Za finalno veče klapa u Perastu plasirale su se tri crnogorske klape O’Dive Bell Canto iz Berana, Klapa Castel Nuovo iz Herceg Novog i klapa Jadran iz Tivta.

„Jubileji nas često ispune i tugom, jer nose sjećanje na prijatelje, saradnike i drage ljude, koji više nisu sa nama. Prije 15 godina, troje članova Društva prijatelja Perasta  i zaslužnih žitelja ovog baroknog bisera, oduševljeno su podržali zamisao da na pjaci pred crkvom Svetog Nikole organizuju smotru klapa – bili su to Stanka Montan, Milja Radulović i Miro Braić. Spoznali su način da se Perastu vrati sjaj, da se uspavani grad oživi pjesmom. Svo troje su Festival, njihovo klapsko čedo, njegovali srcem i radosno dijelili sa nebrojenim zaljubljenicima u Perast i Boku. Mi iz Festivala, nastavljajući tu lijepu zamisao, i uspomenu na njih dijelimo sa vama“ – kazao je između ostalog izvršni direktor Festivala klapa Perast, Mikan Kovačević.

Koncert crnogorskih klapa i promovisan CD
Koncert crnogorskih klapa i promovisan CD

Dodijeljene su zahvalnice svima koji pomažu i podržavaju Međunarodni festival klapa Perast. Posebno priznanje dodijeljeno je PAM-u Crne Gore koje  je primila Merima Njegomir, poznata muzička umjetnica.

Koncert crnogorskih klapa i promovisan CD
Koncert crnogorskih klapa i promovisan CD

Festival klapa koji ove godine proslavlja svoju 15. godišnjicu postojanja, u proteklim godinama ugostio je čak 297 klapa iz Crne Gore i regije, objavio četiri izdanja časopisa „Lirica“, i od kad je uveo kategoriju Nove klapske pjesme s temom o Boki, moru i pomorstvu,  dobio je 53 nove bokeške pjesme.

Finale jubilarnog 15. Međunarodnog festivala klapa Perast 2016. biće održano 29 – 30. jula na Trgu ispred crkve Svetog Nikole u Perastu.

 

 

 

9 Komentari

  1. LIČNI STAV – CRNA GORA DOBILA NOVI BREND “CRNOGORSKE KLAPE”

    Za svaku je pohvalu što je organizator XV-og Međunarodnog festivala Klapa-Perast 2016 organizirao Svečani koncert crnogorskih klapa, uz promociju festivalskog CD-a pod nazivom “KULTURNA BAŠTINA CRNOGORSKOG KLAPSKOG PJEVANJA KROZ DVA JUBILEJA”. Na koncertu je osim klapa iz Berana i Podgorice učestvovalo i nekoliko klapa iz Boke Kotorske.

    Koncert je organiziran u okviru festivala KOTORART-a i Međunarodnog festivala klapa iz Perasta pod patronatom Muzičkog centra Crne Gore, Opštine Kotor, Opštine Herceg-Novi i firme Monterose Montenegro.

    Posjetitelji su uživali u dobro složenom repertoaru poznatih klapskih pjesama kao što su “Cvijet momče planinama brala, ”Durmitor, Durmitore”, “Prođoh kroz goru”, “Mlada Jelka ljubi Janka” , “Hoda, hoda preko polja”, “Goro moja” i ostalim popularnim klapskim pjesmama.

    Organizator je koncert koncipirao:: “kao svojevrstan most koji nas iz Crne Gore povezuje sa prijateljima iz okruženja, klapama iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Italije, Albanije, Slovenije, Srbije…Pjesmom”!

    Da bi se veze u regionu još više učvrstile ne bi bilo loše organizirati jedan festival na tromeđi Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine gdje bi pjevale klape sa sevdalinkama iz Bosne i Hercegovine, klape sa kajkavskim popevkama iz Hrvatske, klape sa pjesmama “Melodije Istre i Kvarnera” i klape iz Crne Gore.

    Kao specijalni gosti na tom festivalu bi se mogao pozvati neki hor iz Italije koji bi acapella sa dirigentom mogao pjevati klapsku pjesmu“Va pensiero sull’ali dorate”, neki sastav iz Albanije sa njihovom autohtonom klapskom pjesmom “Shoge mori shoge”, slovenski oktet sa njihovim klapskom polkom “Bratci veseli vsi”, i sa klapskom pjesmom “Ko te ima taj te nema” sa Tamburica festa iz Novog Sada.Štimung uz janjce, pivo i vino bi mogla praviti romska kraljica Esma Ređepova i jedna od najznačajnijih muzičkih ikona današnjica SKRILLEX sa Sea Dance festivala na Jazu.

    Žiri za najbolji sastav bi bio sastavljen od eminentnih muzičkih stručnjaka iz regiona.

    Saulačić Andro

  2. LIĆNI STAV – REAGOVANJE

    Reagujem na lični stav A.Saulačića. Ne iznenađuje me od koga dolazi. Razumije se, svako ima pravo na lični stav i bira način na koji će ga iznijeti – argumentima, znanjem ili prizemnim sarkazmom . Ali kada ga iznese u medijima, dakle javno, zaslužuje i reakciju, tek toliko da zna da se neko sa takvim stavom nikako ne slaže. Iako bi ignorisanje bilo vjerovatno najbolji odgovor na frustracije ovog bivšeg klapskog pjevača, za čiji se dobar glas i nadahnute stavove ovog tipa , čulo odavno, od Splita pa godinama u Boki.
    Reagujem sa osjećajem mučnine, jer vanredni klapski događaj povodom 15.jubileja Festivala klapa u Perastu A.S. pokušava zagaditi brojanjem nacionalnih zrnaca članica klapa, koje se nikako ne smiju zvati CRNOGORSKE KLAPE, već treba napraviti jasnu ogradu nazivom KLAPE IZ CRNE GORE !!! Sve od brige da se ne bi neki Hrvat, Srbin, Bosanac, Albanac …kao član/ica klape , ne daj Bože osjećao/la ugroženim ovakvim prisvajanjem.
    Da se ne radi samo o naivi ukazivanja na pravilnu upotrebu pridjeva , sasvim je jasno iz ostatka tog otrovnog kupusa koji podmeće A.Sauvlačić. Naime, potpuno sam siguran da ne bi ni trepnuo kada bi klapu NEVERIN ili KAMBI… nazvali HRVATSKOM KLAPOM . To bi prošlo bez pincete iz laboratorije A.S.
    Iza toga je i druga teza koja ide istom nacionalističkom anahronošću ali sada sa prisvajanjem u drugom pravcu: Boka u Crnoj Gori jedina ima pravo na klapsko pjevanje, otkuda to pravo Podgoričanima, Ulcinjanima a zamislite – čak i Berankama ?! ( Čime zapravo A.S. vrijeđa Boku i njene visoke civilzacijske i kulturne vrijednosti. Zamislite da je po takvom receptu u Boku bilo zabranjeno širenja kulture iz svijeta ).
    Ima tu još teza – klapa i klapsko pjevanje je definisana isključivo kao DALMATINSKA KLAPSKA PJESMA ( uostalom dokazano i pozicijom na Listi svjetske nematerijalne baštine ).
    Ostavljam čitaocu da poveže ovih par teza u ciljano ishodište koje zamišlja A.S.
    Pjevanje sa time zapravo nema nikakve veze! Jer kako bi objasnio u svom brojanju nacionalnih zrnaca da su čuveni Janes Vlašić sa Korčule ili Rajmir Kraljević iz Splita, kao predsjednici žirija u Perastu dodjeljivali 1. mjesta klapi Constantine iz Niša, Panonu iz Novog Sada , Signumu iz Čapljine , 2.mjesta Kranjskom oktetu, Fantju s brda iz Slovenije…? Da je pok.Nikola Buble najveće komplimente dao klapi Alata iz Podgorice , da su Nera Gojanović i Sara Dodig iz Šibenika i Splita , dale 4.mjesto Berankama, (ispred čak 4 klape iz Dalmacije) i snažno ohrabrile i pozdravile njihov klapski rad ?
    Dakle , ništa nije shvatio ovaj nekadašnji član one divne i slavne klape KARAMPANA prof. Nikole Gregovića . Da li su se ikada članovi te klapa prebrojavali po nacionalnim, vjerskim ili ne znam kojim odrednicama i da li se iko od njih pobunio kada su ih u Omišu slovili CRNOGORSKOM KLAPOM ? Da li se veliki Nikola Gregović stidio svojih brojnih klapskih obrada crnogorskih narodnih pjesama ? Taj veliki Nikola Gregović, sa kojim je godinama pjevao A.S. osnivao je brojne klape i u Kotoru a da je stigao sigurno bi ih okupio i u Pljevljima, Nikšiću ili Cetinju. Bez brojanja nacionalnih zrnaca, već samo po dobrom glasu i u želji da se taj dobri klapski glas, širi i daleko čuje.
    Ali kad ti srce opustoši otrov, tada godine, iskustvo, nauk, dobri primjeri velikih i plemenitih ljudi, tu pored tebe, ne vrijede ništa. I iza sebe ostavljaš samo loš glas!
    Zamišljam samo koliko je sa takvim stavom, A.S. mazohistički patio dok je slušao najbolje crnogorske klape iz, kako kaže, „Berana, Podgorice uz nekoliko njih iz Boke“. Jeli im aplaudirao na trudu što klapsku pjesmu ( a time i klapsku filozofiju) usvajaju i time postaju njeni najbolji promoteri? Ma, nije, jer ništa nije shvatio ! Uprkos dugom klapskom stažu.
    Konačno, kada pokušava da citira, bar to treba učiniti ispravno. Nije organizator OVAJ KONCERT U KOTORU koncipirao kao most prijateljstva …. VEĆ ČITAV FESTIVAL U PERASTU ! U tom programu zapravo piše i najbolji odgovor A.S. i onima koji usvajaju tu matricu. Kada uočite što nije citirao i što je pogrešno citirao- jasno je zašto mu je zasmetao uspjeh koncerta u Kotoru 16.jula. Evo čitavog citata iz programa :
    Festival klapa u Perastu je začet na ideji klapskog kruga, onog harmoničnog druženja zaljubljenika u ponoćne serenade, nostalgične stihove pomoraca i onih koji ih čekaju, škeraca u versima i notama pjevača i pjevačica čija pjesma odiše prijateljstvom. Bez njega, tog prijateljstva, bez te harmonije – ne bi bilo prave klapske pjesme.
    Takav Festival je bio i svojevrstan most koji je nas iz Crne Gore povezao sa prijateljima iz okruženja, klapama iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Italije, Albanije, Slovenije, Srbije… Pjesmom!
    U ovoj godini jubileja, peraški Festival postaje istinska BOKELJSKA PRIČA, ispjevana od naših prijatelja – klapa iz čitavog regiona i Crne Gore, da se iz Herceg Novog, Tivta, Kotora i Perasta nadvije nad Bokom.
    Hvala Vam što u tome učestvujete !
    Ima i jedan drugi odgovor , star vjekovima : 1. pjesma u programu je posveta BOKELJSKOJ MORNARICI čije je stihove napisao dr Miloš Milošević . Plemenite poruke KOLA treba usvojiti u duši i životnim stavovima a ne samo zvijukati melodiju.

    Milan Kovačević , Izvršni director Festivala klapa u Perastu

  3. Kao crnogorac iz Boke mogu reci da i ja nijesam nikada cuo da postoje Crnogorske klape, koliko znam to je iskljucivo dalmatinsko pjevanje (mislim da su to hrvati i zastitili), kao sto i nas sjever Crne Gore, Vojvodina i Slavonija njeguju tamburaske sastave.
    Pozdrav od Novljanina

  4. Lični stav, odgovor na reagovanje

    Dragi Mikane,
    Ja sa tobom kao mještaninom i ako dozvoljavaš da ti kažem prijateljem ne želim voditi nikakvu polemiku o klapama.Očito je da nisi razumio moj tekst koji nije bio protiv niti jednog vokalnog sastava niti protiv bilo koje narodne pjesme bilo sa područja naše bivše zemlje ili šire(Italije, Albanije).Ja mogu samo da POHVALIM tvoj rad na promociji klapskog pjevanja u našoj republici.Ja ni najmanje nemam ništa protiv Međunarodnog festivala klapa u Perastu već ga od početka podržavam, a u njemu sam aktivno i učestvovao što mi je pričinjavalo zadovoljstvo.Nemam ništa protiv toga odakle dolazi klapa koja pjeva izvornu dalmatinsku pjesmu, nego mi je čak drago da tu pjesmu prepoznaju kao svoju diljem bivše nam zajedničke države.Uostalom kad odem u Beograd uživam otići do Skadarlije slušati starogradske i razne druge izvorne narodne pjesme, slušati sevdalinke u Mostaru, kajkavske popevke u Zagrebu ili slovenski oktet u Ljubljani.Sve ovo bi mi bilo drago slušati i u Kotoru ili bilo gdje jer dobra pjesma nema granica za izvođenje.Iznimna mi je bila čast što sam sa klapom “Karampana” učestvovao na VII Internacionalnom festivalu tamburaških orkestara 30.7.-2.8.2002, u Bijelom Polju, zahvaljujući vrijednom i dobrom voditelju i aranžeru prof.Nikoli Gregoviću, a sa zadovoljstvom je klapa u njegovoj obradi pjevala i crnogorske izvorne pjesme.Sve hvale mogu reći za izvrstan i dobro koncipiran program tog Festivala u Bijelom Polju kojeg svima preporučujem da pođu poslušati.
    Za mene niko ne može reći da nisam pjevao u sve horove i klape Kotora (kako me predstavio na jednom nastupu svima nama poznati kotorski novinar).Pri tom nisam gledao ni koje su konfesije horovi jer je tradicija u Kotoru bila da isti pjevači obje konfesije pjevaju u gradski hor, kao i u hor i zbor obje crkve.Naprotiv uživanje mi je bilo pjevati jer ne brojim “nacionalna zrnca”kako ti kažeš, već milo mi je pjevati sa dobrim ljudima.Pjevam jer volim pjevati, kao što si i ti bio uspješan sa zabavnim sastavom jer si to volio, kao što i ja volim.
    Što se tiče “nacionalnih zrnaca” koje spominješ za mene postoje samo dvije vrste, od kojih je jedna dobrih, a druga loših ljudi.Trudio sam se vazda biti sa prvima, a i tebe ne smatram u ove druge.Sretan sam također što su članovi moje obitelji raznih nacija i vjera.Ja doživljavam to kao moje lično bogatstvo, a naciju kao nešto što si naslijedio od svojih roditelja, i nikad je nisam isticao, niti se nje stidio.
    Ali ipak dozvoli da kažem svoje mišljenje, a to je da sve dok se zove Međunarodni Festival klapa Perast točno se zna što se na njemu može izvoditi.To su dalmatinske klapske pjesme, kao što se kajkavske pjesme pjevaju na njihovom festivalu.Dobro znaš da sam predlagao da se jedno veče festivala posveti svim izvornim pjesmama sa prostora bivše nam zemlje, ali kao smotra vokalnih sastava.Znači nije uopće bitno odakle je klapa jer i na Omiškom festivalu klapa učestvuju pjevači sa svih strana.F estival mora biti u skladu sa nazivom istog ili u protivnom treba ga nazvati Smotra vokalnih sastava.
    Poznato ti je da je na sedmom sastanku Međuvladinog odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu, koji se održao u Parizu od 3.do7.12.2012., klapsko pjevanje kao simbol Dalmacije uvršteno na UNESCO-v Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Međuvladin odbor je prepoznao klapsko pjevanje kao iznimnu baštinu svijeta.
    Poznato ti je da je Boka Kotorska do iza prvog svj.rata bila u sastavu Dalmacije pa je normalno da se ta pjesma i kod nas pjevala, ali kao nešto lijepo i širom bivše zemlje.Ja ne znam nijednu dalmatinsku klapu koja ima u svom prefiksu-Hrvatska, nego kao dalmatinska klapa iz Hrvatske, pa se tako može jedino koristiti naziv “Klape iz Crne Gore”.
    Mislim da sam sada bio jasan i završavam polemiku uz iskrenu čestitku jubileju 15 god.Međunarodnog festivala klapa u Perastu.Pozivam te da ispred otvorenog bazena u Kotoru gdje sam skoro svako veče uz sastav koji svira starogradske i razne izvorne narodne pjesme, uz piće provedemo ugodno veče.

    Srdačan pozdrav Andro Saulačić

  5. Mikan Kovačevič – Lični stav

    Da smo u školi za naivce – možda bi u ovo posipanje pepelom u drugom obraćanju Andra Saulačića neko i povjerovao. Navodno nisam shvatio što je pjesnik htio da kaže u prvom reagovanju na Koncert crnogorskih klapa u Kotoru 16.7. Shvatio sam vrlo dobro i otuda moja oštrija reakcija. Ovaj naknadni med i mlijeko A.S. i široka ljubav prema svim žanrovima od Triglava do Đevđelije samo je pokušaj da ispere onaj cinizam i ruganje iz svog prvog obraćanja na račun širenja klapskog pjevanja po Crnoj Gori, Podgorici i Beranama – tamo gdje, po Saulačiću, ne bi smijela i mogla da postoji klapa , posebno ne crnogorska klapa.

    I tu je suština netolerancije kojoj se protivim. A.Saulačić je jasno i ponavlja jer je sam sebi dao za pravo da piše pravila pjevanja i učestvovanja na Festivalu klapa u Perastu. Evo kako:
    Citat : ….sve dok se zove Međunarodni Festival klapa Perast točno se zna što se na njemu može izvoditi.To su dalmatinske klapske pjesme, kao što se kajkavske pjesme pjevaju na njihovom festivalu… Kraj citata.

    Sugestija je jasna- klape iz Crne Gore, klapske obrade narodnih pjesama i motiva, sve što nije DALMATINSKA KLAPSKA PJESMA – protjerati sa Festivala. ( Pogledajte moj prvi odgovor sa navođenjem čuvenih klapskih stručnjaka iz Dalmacije koji nagrađuju klape Panon iz N.Sada, Constantin iz Niša, Alate i Assa Voce iz Podgorice, Odive iz Berana …. klapske obrade Nikole Gregovića, pjesme Božidara Ivaniševića, Perperovu Goro moja ..)
    Uz argumentaciju iz istorije :
    Citat … Poznato ti je da je Boka Kotorska do iza prvog svj.rata bila u sastavu Dalmacije pa je normalno da se ta pjesma i kod nas pjevala, ali kao nešto lijepo i širom bivše zemlje. Ja ne znam nijednu dalmatinsku klapu koja ima u svom prefiksu-Hrvatska, nego kao dalmatinska klapa iz Hrvatske, pa se tako može jedino koristiti naziv “Klape iz Crne Gore”. … kraj citata.
    Sav med i mlijeko služi da se zamagli poruka A.Saulačića. Izraženo jednačinama to ovako izgleda:
    1. Festival klapa Perast = Festival dalmatinskih klapa.
    2. Klapa = dalmatinska klapa ,
    3. Klapska pjesma = dalmatinska klapska pjesma
    4. Dalmatinske klapske pjesme mogu pjevati samo klape iz Boke .
    5. Jer je Boka ( bila) dio Dalmacije.
    Čime je krug A.Saulačića zatvoren.

    Džabe si krečio majstore!

    Mikan Kovačević

  6. CRNA GORA DOBILA NOVI (Mikanov) BREND “CRNOGORSKE KLAPE”

    Dalmatinci bi rekli “ja u kupe, a on u špade”.To bi bio rezime teksta Milana Kovačevića na moj osvrt-lični stav u povodu Svečanog koncerta crnogorskih klapa, uz promociju festivalskog CD-a pod nazivom “KULTURNA BAŠTINA CRNOGORSKOG KLAPSKOG PJEVANJA KROZ DVA JUBILEJA”, održanog prošlog mjeseca u Kotoru.
    Nema smisla trošiti riječi na očito nerazumijevanje mog napisanog osvrta na održani koncert, od strane izvršnog direktora Festivala klapa u Perastu.Usljed očite nemogučnosti pravog odgovora na moj tekst osim vrijeđanja, njemu se pričinjavaju nebuloze kao što su “brojanje nacionalnih krvnih zrnaca”, zatim “zabrani pjevanja dalmatinske klapske pjesme klapama iz okruženja”, “nekakvoj mojoj netoleranciji” i drugim glupostima.
    Neka pažljivo još jednom pročita moj osvrt pa će vidjeti da tih “vjetrenjača” nema u mom tekstu. Radi se samo o osnovnim načelima, a to su, da ako ja idem slušati Betovenov ili Mozartov koncert bilo gdje u svijetu, da ću tačno znati što tamo mogu čuti. Nikakve veze nema koji orkestar od koje nacije će to izvoditi. Mogu ocjenjivati samo kvalitet interpretacije i virtuoznost muzičara i dirigenta.Također kada sam išao na izvrstan Međunarodni festival tamburaških orkestara 2002, u Bijelom Polju, vidio sam i čuo da je organizator vrlo stručno odabrao kompozicije koje se tamo mogu izvoditi (čast mi je da sam sa klapom Karampana”-Kotor učestvovao na njemu). Također ako slušam Pink paradu na TV također znam što ču tamo čuti i znam da Mozarta i Betovena tamo nema, a nema ni klapa.
    Isto je i sa Dalmatinskom klapskom pjesmom koju mogu izvoditi sastavi iz cijelog svijeta i bilo koje nacije, ali je poznato da je klapsko pjevanje kao simbol Dalmacije uvršteno na UNESCO-v reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, a klapsko pjevanje kao iznimna baština svijeta.Stoga se kod odabira kompozicija za Festival u Perastu mora sa poštovanjem uzeti ova neosporna činjenica, i ne bi smjelo biti lutanja u odabiru repertoara.Za osnovu imamo i zapise uvaženog Čeha prof.Ludviga Kube sa pjesmama koje su se pjevale u Boki, a koje mogu biti sastavni dio repertoara festivala.
    Ako neko ipak želi mješoviti repertoar, onda kao što sam već napisao jedno veče se može posvetiti Smotri vokalnih grupa iz okruženja i to bi bilo sve.
    Mislim da sam sada konačno jasan i više ne želim učestvovati u ovoj suvišnoj polemici.
    Andro Saulačić

    • Evo i ja prekidam daljnju prepisku. Na sreću su ostali zapisi kao dokaz. Ko hoće da čita- sve vidi od samog početka. Ipak je bitno da se zakamuflirane namjere i poruke prepoznaju. Stari je pitur naš A.S. pa to nije teško. A u Međunarodnom festivalu klapa Perast ćemo i dalje njegovati upravo ono što piše u naslovu.

  7. MIKANOV IZUM ”CRNOGORSKE KLAPE”

    Slažem se ostali su zapisi iz kojih pismen čovjek može vidjeti svu demagogiju I glupost tvojih nastojanja. U mom tekstu ništa nije zakamuflirano nego 100% jasno ko zna čitati.

    Ali nisi ti kriv što pored toliko istaknutih muzičara I prof.muzike u Boki Kotorskoj tebe izabraše da budeš direktor Festivala.
    AS

  8. Boka bila pod Dalmacijom !!?
    Boka i Dalmacija su zajedno bile oko 110 godina pod Austrougarskom.
    Prije toga Boka je bila pod Mletackom republikom ,Sutorina pod Turcima ,Dubrovacka republika posebna ,pa Neum pod Turcima pa dalje Dalmacija od Neretve ,nesto pod Austro-ugarima a nesto pod Mlecanima.
    Dubrovacani ,Konavljani i zapadni dio Boke imaju cisti hercegovacki naglasak srpskog jezika koji se zadrzao i do danas . U Bokeskom govoru ima rijeci latinskog porijekla ostale od Mlecana isto kao i po Dalmaciji.
    Dalmacija nikad ni sama nije bila pod Dalmacijom ,nego pod Austrijom ,Mlecanima ,Jugoslavijom a danas pod Hrvatskom.
    Dalmatinski govor se razlikuje od Dubrovackog i od Bokeljskog.
    Starosjedioci od Perasta /Risna H.Novog preko Dubrovnika pa do Neuma i do Neretve nemaju dalmatinski govor nego hercegovacki. Kotor i Budva imaju slicnosti sa crnogorskim dijalektom.
    Poslije I sv.rata Zetska Banovina u sastavu kraljevine Jugoslavije bila je do Mljeta .
    Tako i klape ona iz Boke je Bokeska ,ona iz Dalmacije ,Dalmatinska .A ako cemo ici po drzavnim granicama koje su napravljeno po Avnojevskoj podjeli Jugoslavije onda je ona klapa iz Dalmacije Hrvatska a ona iz Boke ,Crnogorska.Pa neka pjeva kako ko oce.

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.