Kotor međ’ kruzerima – izbjeći sudbinu grada zatvorenih škura

Luka Kotor – Foto Ivka Janković

Da nekontrolisana najezda turista donosi više štete nego koristi, upozorili su protestima stanovnici Katalonije, Majorke i Venecije, a kako bi zaštitio UNESCO-ov status, Dubrovnik je od ovog ljeta bio primoran da ograniči dnevni broj svojih posjetilaca.

Kao treća najposjećenija kruzing luka na Jadranu, sa mnogostruko više turista nego što može podnijeti svojom infrastrukturom, Kotor je zato pred pitanjem: hoće li zarad brze zarade od kruzing turizma, žrtvovati sopstveni grad?

Rekordne brojke kruzing brodova koji u Stari grad Kotor sa oko hiljadu i po stanovnika dovode preko pola miliona turista, upozorile su da Boka obolijeva od venecijanskog sindroma. A to znači da se prekomjernom posjetom turista narušava funkcionalnost grada, pa dolazi do iseljavanja starograđana. Venecija je tako prije tri – četiri decenije imala oko 200.000 stanovnika, danas ih je manje od 60.000.

“Vidite što se dešava u našem jadranskom susjedstvu, i Veneciji i Dubrovniku, gdje ljudi već organizuju proteste, jer sve to počinje da izmiče kontroli”, kaže magistar turizma Radoslav Ćoso, koji je upravo ovih dana završio doktorski rad o uticajima kruzing turizma u Crnoj Gori.

MSC Musica u Kotoru

U Boku Kotorsku će ove godine uploviti preko 500 brodova sa više od 600.000 turista, a nautička sezona je počela ranije nego ikad, i traje od januara do kraja novembra. Za Kotor, koji nema velike hotele, to je glavni izvor turističkog prihoda, naglašava direktorica Turističke organizacije Kotor, Ana Nives Radović:

“Prosječna potrošnja gosta sa kruzera u kotoru je oko 40 eura. S obzirom na ukupan broj gostiju koji premašuje pola miliona, to je za Kotor izuzetno značajan prihod”.

Nema ukupnih brojki o zaradi Kotora od kruzera, no samo Luka godišnje ubere preko tri miliona eura. A na te brojke treba dodati takse i cijene usluga agencija koje dovode kruzere, kao i cijene izleta na koje kruzing turisti idu tokom najviše šest sati boravka u Boki.

No, sva ide na uštrb kvaliteta življenja stanovnika Kotora, potvrđuju nam u anketi Saša i Ivana koji se, poput mnogih sugrađana, gorko šale na sopstveni račun i kažu da će, nastavi li se sa nekontrolisanom najezdom turista, UNESCO- ov Kotor pretvoriti u lijepo, ali prazno pakovanje.

“Ti brodovi imaju stambenih jedinica koliko cijeli stari grad Kotor. A samo danas su došla dva takva. Beskonačne su kolone, bar da postoji prevoz barkama pa da ćovjek može preskočit’ s jedne obale na drugu. Da biste obavili bilo kakvu dnevnu obavezu, treba vam par sati, umjesto uobičajenih pola sata”, objašnjava naš sagovornik.

“To je sve lijepo, i kruzeri i turisti, jer svi mi živimo od turizma. Ali”, dodaje Ivana,”Kotor će postati samo kao igračka. Lijepo mjesto, ali bez života. A tamo đe ljudi bježe iz grada, to postaje ljuštura samo za turiste, i to ranije ili kasnije postaje Diznilend”.

Kotor - foto Boka News
Kotor – foto M.Marušić

Nekontrolisani najezda turista ugrožava i druge mediteranske gradove. Prema studiji kompanije Risposte Turismo, protekle dvije godine je u jadranskim lukama bilo više od 3.700 kruzera sa preko 5 miliona putnika.

Samo Dubrovnik, koji ima oko 40.000 stanovnika, godišnje posjeti preko milion turista, pa je UNESCO zahtijevao da se smanji broj posjetilaca starog jezgra na 8.000 dnevno. Ana Nives Radovic iz Turističke organizacije, međutim, smatra da za Kotor to nije rješenje.

“Ne možemo porediti Kotor sa Dubrovnikom, Venecijom ili Barselonom, jer oni mogu birati koju vrstu turizma žele. Kotor, u nedostatku velikih hotela, nema taj luksuz da se može odreći jednog broja kruzera. Jer, sve ono što oni plaćaju lučkim vlastima i gradu kroz različite takse, je ogroman izvor prihoda za grad i Kotor nema alternativu iz koje bi izvukao novac, neophodan da bi grad živio”, kaže ona.

Kotor – foto Boka News

S druge strane, Radoslav Ćoso smatra da je smanjenje broja kruzera i ograničavanje turističkih ulazaka u Kotor, jedini način da se udovolji biznisu, a očuva ono što turiste i dovodi u Bokokotorski zaliv: pulisirajući život u srednjevjekovnom gradu:

“Mi nemamo što da izmišljamo toplu vodu. Pogledajmo kako to rade u Dubrovniku ili Veneciji, i pretočimo malo njihove pameti. Dovedimo sve to u neku mjeru, da budemo zadovoljni i mi koju tu živimo, ali i brodari i gosti. Smanjimo broj kruzing turista, ali povećamo kvalitet, time i cijenu proizvoda. Analize koje sam radio pokazuju da se veliki broj turista želi vratiti. Jer, zaista, Boka je čarobna, i moramo naći mjeru u upravljanju kruzing turizmom kako bi je sačuvali, i kako bi imali ono što se kaže u narodu “i pare, i jare”.

Ljetos su u Španiji organizovani protesti protiv masovnog turizma sa natpisima “Turisti idite kući” i “Ovo nije turizam, nego terorizam’. Protestovali su i građani Venecije, s porukom da je turizam pretvorio grad u kulisu. Kotorani još ne protestuju, ali nezadovoljstvo mještana upozorava da je krajnje vrijeme da se nešto poduzme, kako bi Kotor izbjegao sudbinu grada zatvorenih škura.

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.