Kostanji – plod neopravdano zapostavljen u Boki Kotorskoj

Kostanj - Gornji Stoliv
Kostanj – Gornji Stoliv

Vrmac, na čijim se padinama prostire teritorija Gornjeg i Donjeg Stoliva, prekriven je raznovrsnom mediteranskom vegetacijom koja ga u tom pogledu čini potpuno različitim od okolnih planinskih masiva Lovćena i Orjena. Ova vegetacija je tokom vjekova često bila predmet istraživača – botaničara koji su pojedine biljne vrste na ovim terenima prvi put pronašli i opisali. Među najvrjednijim biljnim vrstama ovog područja, pored masline, svakako je kostanj – kesten (Castanea sativa-Mill.), kojeg je 1768. na ovom lokalitetu opisao i čuveni italijanski botaničar Visiani.

Pored Stoliva i još nekih manjih lokaliteta na brdu Vrmac, na teritoriji Boke Kotorske poznati su nasadi kostanja u Kostanjici i Herceg – Novom (Savinska Dubrava). Nažalost, danas je ova mediteranska biljka u Boki neopravdano zapostavljena.

Poznati svjetski istraživači ukazali su na činjenicu da je stablo kestenja oboljelo, napadnuto od gljivice Cryphonectria parasitica – rak kore, te da se u prošlom vijeku bolest proširila na čitavu Evropu. Istraživanja i nalazi koji su obavljeni od nadležnih institucija države Crne Gore, potvrdili su da  su stabla kestenja i u Boki oboljela, a bolest je posebno izražena na onima u Stolivu. Rak kore uzrokuje oštećenje stabala i djelimično ili potpuno sušenje, zbog čega se površine kestenovih šuma smanjuju.

Kostanj
Kostanj

U regionu se već odavno poklanja velika pažnja ispitivanju zdravstvenog stanja ove značajne voćne vrste, preduzimaju se fitosanitarne i druge mjere zaštite i revitalizuju areali pod ovom kulturom. Ali, to nije slučaj i kod nas!

Gornji Stoliv
Gornji Stoliv

Prije dvije godine MZ “Stoliv” i NVO “Kamelija” organizovali su stručni skup, predavanje na temu „Stanje i valorizacija plantaža kestena u Crnoj Gori sa posebnim osvrtom na lokalitet Stoliva”.Stručnjaci iz Hrvatske i Makedonije su tom prilikom obišli  lokalitete kestenove šume do Gornjeg Stoliva, analizirajući stepen oboljelosti stabala.

„Problem bolesti je rak kore kestena. Uzročnik je gljivica Cryphonectria parasitica, stoga je potrebna zaštita, izdvajanje stabala teško oboljelih sječom i biološka zaštita korišćenjem pesticida. S nekih plantaža, kojih nije puno u Hrvatskoj, stabla kestena, koja su jako oboljela nakon sječe izvoze se u Sloveniju i koriste se za proizvodnju tanina. Kesten se koristi u prehrambene i farmaceutske svrhe” – kazala je tada dr Sanja Novak Agbaba sa Šumarskog instituta iz Zagreba.

Photo: Boka News
Photo: Boka News

Ona je predložila monitoring i saradnju s Crnom Gorom kroz zajedničke projekte zaštite šuma pitomog kestena. Istakla je i da bi za istraživanja valjalo iskoristiti sredstva EU.

Nažalost i pored upozorenja, organizacija iz Stoliva i Ostrosa kod Bara, nadležni državni organi koji sprovode fitosanitarne mjere, ni do danas ništa nisu uradili.

Na pomenutom  skupu o stanju kestenovih šuma u regionu, govorio je i Sašo Matovski iz Makedonije.

“Nažalost, naše kestenje otkupljuju razne kompanije, koje ga kasnije preprodaju farmakološkim kompanijama. Naša organizacija “Bela Vista” – Institut za održivi regionalni i ruralni razvoj, namjerava napraviti zajedničku strategiju zaštite kestena od raka kore. Kestenove šume koje imate, trebalo bi zaštiti i proglasiti spomenikom prirode, kao i da država napravi strateške planove, tako da dio Vrmca pod kestenom bude zaštićen i očišćen. Vi biste trebali valorizirati vaše autohtone proizvode, kao što je kesten i ponuditi ga kroz gastro ponudu turistima, koji posjećuju Kotor, Boku. Mi smo u Tetovu od naših baka iskoristili recepte i u poslastičare kao brend vratili stare kolače od kestena, a vi na taj način možete dopuniti turističko – gastronomsku ponudu.

Sve se danas prska, tretira pesticidima, jedino kesten ne i to je pravi ekološki proizvod, dar prirode i to morate prepoznati i zaštiti” – kazao je Sašo Matovski iz Instituta za održivi regionalni i ruralni razvoj “Bela Vista” – Tetovo.

Kostanj-Gornji Stoliv
Kostanj-Gornji Stoliv

Bez sumnje, stabla domaćih, bokeljskih kostanja se moraju što prije zaštiti! Istraživanjima bi trebalo utvrditi  broj i stanje stabala i  predložiti mjere integralne zaštite.  Stručnjaci kažu da kada se područje Vrmca zaštiti kao regionalni park, pristupiće se integralnoj zaštiti ne samo stabala kestena, nego i čitavog područja Vrmca. Ali, do tada…

Kostanj
Kostanj

Plantaže kestena

U Evropskoj uniji najveći je proizvođač i prerađivač plodova kestena Italija, s proizvodnjom od oko 50.000 tona godišnje. Nakon nje, najveći proizvođači su Španija i Francuska.

Kod nas se pitomi kesten praktično ne uzgaja, već je njegovo iskorištavanje svedeno na eksploataciju u šumi.

Do 2009. godine, u Republici Hrvatskoj nije bilo plantaža kestena, da bi se te godine počelo s plantažnim uzgojem na manjim površinama u Istri.

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.