Jedina bokeška vjetrenjača dostupnija znatiželjnicima

Vjetrenjača, u narodu poznata kao Vjetreni mlin Jefta Radovića, od proteklog vikenda povezana je markiranom planinarskom stazom sa putem za Kruševice. Članovi planinarskog kluba „Subra“ izveli su rašćišćavanje u vegetaciju zarasle pristupne staze i njeno prvo markiranje, kao i ispisivanje natpisa na početku i kraju ove nevelike dionice koja se može preći za samo 10-ak minuta laganog hoda.

Kruševičanin, Jefto Radović, podigao je Vjetreni mlin sredinom druge polovine 19-og vijeka, po povratku sa rada u Rumuniji, gdje se upoznao sa principom rada tamošnjih vjetrenjača. Nažalost, mlin je radio samo jedno ljeto, a prva jesenja oluja ga je teško oštetila, počupavši krila nesuđenoj vjetrenjači.

Vjetreni mlin ipak nije jedinstvena pojava na području istočnog Jadrana. Sjevernije od Neretve vjetrenjače nisu bile velika rijetkost, posebno na ostrvima. Njihovo propadanje na prelazu 19-og u 20-i vijek povezano je s pojavom motornih mlinova pa danas na ovom području ne postoji niti jedna vjetrenjača s očuvanim jedrima ili mlinskim mehanizmom. Duž hrvatske obale Jadrana na petnaestak lokaliteta evidentirani su tek ostaci njihovih zidanih kružnih “kula”, uglavnom u ruševnom stanju ili u sekundarnoj funkciji (stambenoj, sakralnoj, ugostiteljskoj). U Boki je Vjetereni mlin Jefta Radovića jedini potvrđeni objekat ovoga tipa, mada se u literaturi pominje mogućnost da je svojevremeno postojala još jedna bokeška vjetrenjača i to na samom ulazu u Zaliv, u sklopu manastira Vavedenje Presvete Bogorodice (Gospa).

Radovića vjetrenjača danas je u ruševinama. Kružni zid gotovo je netaknut, ali ostali elementi danas nedostaju, tako da iz daljine više nalikuje kakvom fortifikacijskom objektu. Sudeći po rupama za noseće grede, mlin je imao drvenu spratnu konstrukciju, a najvjerovatnije je i krov bio bio pokriven prirodnim materijalima (recimo, drvene grede i ražena slama), budući da se danas na tlu ne uočavaju njegovi ostaci.

Vjetreni mlin
Vjetreni mlin

Priča o Vjetrenom mlinu na brdu Dobrogled još postoji, a za nadati se da će ovi kameni zidovi dočekati neka bolja vremena, možda i obnovu u turističke svrhe. Bilo kako bilo, ostaci Vjetrenog mlina i zanimljiva priča o jedinoj bokeškoj vjetrenjači (pokretanoj na osnovu rumunske tehnologije), već predstavljaju atrakciju koju prilikom posjete Orjenu jednostavno ne biste smjeli propustiti!

Aktivnost na čišćenju i obilježavanju pristupne staze do Vjetrenog mlina realizovana je zahvaljujući podrci Turističke organizacije Herceg Novi.

Željko Starčević

2 Komentari

  1. Bravo za planinare iz Subre, a Željku Starčeviću, zahvalnost za fotografije i i podatke o ovoj jedinstvenoj građevini na području Boke Kotorske, koja svakako zavrjeđuje da se sačuva.
    Marija Mihaliček

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.