IBM – spasimo naše morske kornjače

Prethodne sedmice zabilježena su dva slučaja uginulih morskih kornjača u crnogorskim vodama

Spasimo kornjače

Institut za biologiju mora apeluje na stanovnike priobalja i glavne korisnike resursa iz mora da na svaki način daju doprinos očuvanju morskih kornjača, jer u suprotnom bićemo sve manje u prilici da ih sretnemo u crnogorskim vodama.

Prethodne sedmice zabilježena su dva slučaja uginulih morskih kornjača u crnogorskim vodama i to u Baru (11.2.) i Kotorskom zalivu (16.2.).

U naše vode morske kornjače stižu tokom njihovog puta iz sjevernog Jadrana, gdje se hrane i zimuju do južnog Jadrana, Jonskog i Egejskog mora, gdje polažu jaja i razmnožavaju se.
Tokom istraživanja morskih kornjača od 2012. do 2016. godine u crnogorskim vodama registrovano je ukupno 48 jedinki. Od tog broja svega 24 kornjače su nađene žive i u dobrom stanju, dvije su bile povrijeđene, 16 uginulih, a za preostalih šest nismo imali informaciju osim datuma i mjesta pronalaska.

Glavne prijetnje morskim kornjačama su ljudske aktivnosti kao što su: slučajni ulov (kočarenje, potegače), ubijanje i eksploatacija (zbog upotrebe jaja i skeleta za ishranu i izradu suvenira), degradacija staništa uglavnom urbanizacijom, ozlijede od plovila, zagađenje (plastičnim otpadom i kesama) kao i ribanje dinamitom. (Izvor: “Distribution records of sea turtles in the Montenegrin waters”- Gvozdenović et al., 2016)

Kornjača

Kornjače ulovljene kočom ili mrežama stajaćicama mogu uginuti od utapanja. U Jadranu, mnoge od njih pronađene su mrtve ili u stanju kome, a komatozne kornjače utopiće se ako se vrate nazad u more, jer nisu u stanju da doplivaju na površinu da bi udahnule vazduh. Međutim, kornjače se mogu oporaviti, ako ih ribari određeno vrijeme zadrže na palubi, po mogućnosti u položaju u kojem su leđa uzvišenija od glave, što omogućava izbacivanje vode iz pluća, i puste ih nakon što postanu ponovo aktivne.

Kornjače koje se ulove na parangal su često pronađene u dobrom stanju, ali većina ih ubrzo ugine zbog progutane udice ili najlona. Većina ovakvih uginuća može se izbjeći, ako ribar ukloni udicu koja je u ustima, ili barem odreže najlon što bliže udici, prije nego što puste životinju.

Dokazano je, smatraju stručnjaci, da je najlon za morske kornjače opasniji od udice, jer zareže ili deformiše crijeva, što uzrokuje polaganu i bolnu smrt. Čak i vrlo kratak najlon, dužine oko 50 cm, može biti smrtonosan.

U međuvremenu, kornjača bi se trebala održavati vlažnom, posebno glava i oči, koristeći morsku vodu, u ljetnim mjesecima u sjenci, jer će se inače temperatura podići na smrtonosni nivo.

Institut za biologiju mora Kotor

Ovim putem vas molimo da, koliko ste u mogućnosti obratite pažnju na ove predivne morske organizme, smanjite lični uticaj i time povećate mogućnost njihovog preživljavanja, poručuju iz Instituta za biologiju mora Kotor.

Podijeli

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.