H.Novi: Navršava se 24 godine od zločina deportacije izbjeglica iz BiH

Deportacija plakat
Deportacija plakat

Predstavnice/ci tri crnogorske nevladine organizacije će u petak, 27. maja, tačno u podne, položiti cvijeće i odati počast žrtvama zločina protiv izbjeglih građana Bosne i Hercegovine, po pravilu muslimana, poznat kao ”Deportacija izbeglica”.

To će se desiti ispred Centra bezbjednosti Herceg-Novi, odakle je većina izbjeglica u maju 1992. godine organizovano nezakonito deportovana u smrt, najavljeno je iz Akcije za ljudska prava, Centra za građansko obrazovanje i Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA.

“Dođite da se prisjetimo žrtava i njihovih porodica koje su tražile utočište u Crnoj Gori, da skrenemo pažnju da taj strašni zločin osuđujemo, da se ponovo založimo za spomenik žrtvama i kažnjavanje odgovornih i upozorimo da se ratni zločini ne ponove”, poručeno je građanima/građankama Herceg Novog, prenosi portal pcnen.

Tri nevladine organizacije podsjećaju na to da je “crnogorska policija u maju 1992. nezakonito uhapsila najmanje 66 osobe, civile, starosti od 18 do 66 godina, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata u Bosni i Hercegovini, i kao taoce ih predala vojsci bosanskih Srba da im posluže za razmjenu ratnih zarobljenika. Svi izručeni 27. maja 1992. su odmah ubijeni, ostali su mučeni pa ubijeni u logorima, a samo nekolicina je preživjela mučenje. Još uvijek nijesu pronađena tijela nekih od žrtava deportovanih iz Herceg-Novog tog 27. maja, niti se zna gdje su tačno ubijeni”.

“Žrtve ovog zločina su nesporne”, podsjeća se dalj, jer je “Crna Gora njihovim porodicama poslije četvorogodišnjeg suđenja na osnovu sudskog poravnanja platila naknadu štete zbog nezakonitog djelovanja crnogorske policije koje je dovelo do tragičnih posljedica. Da su nezakonito uhapšeni i izručeni kao taoci utvrđeno je i pravosnažnom krivičnom presudom u Crnoj Gori, kao i presudom Haškog tribunala u predmetu Krnojelac (upravnik u logora u Foči)”.

“Međutim, sporno je to što sudovi u Crnoj Gori u svemu tome nijesu smogli snage da prepoznaju ratni zločin i da ga kazne. Presudom Višeg suda u Podgorici (pravosnažna od 17. maja 2013, kada ju je potvrdio Apelacioni sud Crne Gore) optuženi službenici policije, funkcioneri MUP-a i Državne bezbjednosti oslobođeni su optužbe za ovaj ratni zločin protiv civilnog stanovništva jer navodno nijesu imali status ”pripadnika strane u sukobu u BiH”, pa čak ni onih ”koji su bili u službi strane u sukobu u BiH”, a koji im je, prema tumačenju crnogorskih sudova, bio neophodan da bi se moglo smatrati da su izvršili ratni zločin. Naknadno je ekspert Evropske unije, italijanski tužilac i međunarodni sudija Maurizio Salustro, u svom izvještaju o procesuiranju ratnih zločina u Crnoj Gori, istakao da je takvo tumačenje pogrešno, nepoznato u međunarodnom humanitarnom pravu i praksi. Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore (VDT) je 25. marta 2015. podnijelo zahtjev za zaštitu zakonitosti zahtijevajući od Vrhovnog suda da utvrdi da je presudom povrijeđen zakon u korist okrivljenih, ali je Vrhovni sud taj zahtjev odbio u oktobru te godine. Pred Ustavnim sudom Crne Gore je žalba supruga i majki žrtava zbog toga što Crna Gora nije obezbijedila krivičnu pravdu u ovom slučaju i poštovala ljudsko pravo na život, u vidu djelotvorne istrage i kažnjavanjaubistva”, navodi se u saopštenju HRA, CGO i Anima.

CB Herceg Novi
CB Herceg Novi

Ove tri nevladine organizacije i predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije, Aleksandar Saša Zeković su prije pet godina uputili tri inicijative, na koje sada podsjećaju:

1) predsjedniku Skupštine Crne Gore Ranku Krivokapiću i svim šefovima poslaničkih klubova da se 27. maj proglasi Danom sjećanja na žrtve zločina deportacije izbjeglica 1992. godine;

2) inicijativu tadašnjem predsjedniku Vlade Crne Gore Igoru Lukšiću, ministru unutrašnjih poslova Ivanu Brajoviću i ministru kulture Branislavu Mićunoviću, kao i tadašnjem predsjedniku Skupštine Opštine Herceg-Novi, Dejanu Mandiću – da se podigne spomen obilježje žrtvama deportacije izbjeglica 1992. godine ispred objekta Uprave policije u Herceg Novom, podržavajući tako i želju porodica deportovanih žrtava;

3) da crnogorska policija uputi izvinjenje zbog nezakonitog postupanja prilikom hapšenja i izručivanja izbjeglica njima neprijateljskoj vojsci u SrpskuR epubliku BiH.

Nijedna od ovih inicijativa nije prihvaćena, konstatuju sada njihovi autori i pdsjećaju da je nekadašnji predsjednik Skupštine Opštine Herceg-Novi, Dejan Mandić izjavio da Herceg-Novi nije spreman da podrži inicijativu za podizanje spomen obilježja. Prošle godine je inicijativa predložena i iznijeta na glasanje, ali nije dobila potrebnu većinu, jer je većina odbornika Skupštine opštine bila uzdržana (DPS, Izbor, Novska lista) ili odsutna (SNP, Klub Demokrata).

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.