Fašinada – tradicija duga 565 godina

Fešta “Fašinada” ima tradiciju koja nikada nije prekidana i sa sobom nosi obilježje vjerskog turističkog i folklornog karaktera, običaja koji na Mediteranu nigdje ne možete vidjeti i doživjeti – kazao je za Boka News, peraški župnik don Srećko Majić.

Tako je bilo i 565. put, juče 22. jula 2016, pred zalazak sunca u peraškom akvatoriju, kada su vezane barke od Perasta ka Gospinom otoku, nosile kamenje koje je završilo u more kako bi ojačalo otok. Ova manifestacija je dobila ime po talijanskoj riječi ”fascia”, što znači traka ili povez, a tako je nazvana jer su barke međusobno povezane i napunjene kamenjem, okićene jablanovim granama, plove ka otoku Gospe od Škrpjela. U barkama su samo muškarci, dok ih žene pozdravljaju sa obale. Tokom ove svojevrsne procesije na moru, pjevaju se bugarštice.

Povod za Fašinadu – Legenda će nas vratiti na 22. juli daleke 1452. godine kada su peraški ribari, braća Mortešići, ribajući u noći na sred mora naišli na Gospinu sliku na  morskoj hridi, grebenu ili škrpjelu.  Legenda dalje kaže da se Gospina slika na ovoj hridi pojavljivala tri puta i da se jedan od braće Mortešić,  teško obolio,  pomolio pred Gospinom slikom i potom ozdravio. Pobožan narod, dirnut nenadanim ozdravljenjem teško bolesnog Mortešića, odluči da se na toj hridi sagradi crkvica u čast Gospe i da se u njoj smjesti slika.

Stoljetnim potapanjem kamenja, brodova i barki oko jedne prirodne hridi nastade umjetni otočić Gospe od Škrpjela na 3.060 metara kvadratnih. U jednom podnesku duždu iz 1603. godine stoji podatak da su Peraštani potopili oko 100 starih brodova krcatih kamenjem.

Fašinada 2016.
Fašinada 2016.

Godine 1663. u jednoj parnici pred mletačkim Vijećem Četrdesetorice pišu Kotorani kako su Peraštani 1484. godine zapremili crkvu sv. Marije od Škrpjela koju su sazidali na grebenu. Nakon smrti opata Pompeja Pasqualia, 3. maja1535. peraštani su sagradili „vrlo otmjenu crkvu Blažene Djevice, nazvane od Škrpjela, na obližnjem otočiću“. Na vrhuncu svoje ekonomslke moći, u drugoj polovinu 17. vijek peraštani podigoše današnju crkvu.

Istražujuci, idemo u ne tako daleku prošlost. M.M. iz Đurića je 13.10.1963. godine svojom novom barkom donio kamenje i potopio ga kod otočića. Na riječi „U ime Oca“ bacio je prvi kamen; na riječi „Sina“ drugi, a na riječi „Duha Svetoga“ treći, potom sve ostalo. Obišao je barkom otočić, ušao u crkvu da se pomoli a nakon toga rekao: „Barka ne smije nositi nikakav teret dok ne donese kamenje pod školj. To je stari obićaj“, ispričao nam je  peraški župnik don Srećko Majić.

Fašinada 2016.
Fašinada 2016.

Što je Fašinada – Na dan 22.jula, kada se po predanju slavi pronalazak gospine slike ili početak izgradnje otočića, Peraštani dovlače svojim barkama kamenje i potapaju ga oko otočića. Ovaj se običaj zove fašinada od talijanskog fascinare-ta, što znači dovlačenje. Nije to radi  samog običaja, nego i zbog praktične potrebe. Naime, more, osobito zimi, podriva tlo pa se na tim mjestima i nabacuje kamenje.

Po starim odredbama ceremonijala, 21. jula uveče, po mjestu bi se oglasila kapetanova naredba da se niko ne smije udaljiti izvan mjesta pod prijetnjom globe od pet dukata, nego da sve barke, velike i male, pođu na fašinadu, a onaj koji nije imao svoju, mogao je ići se nekim drugim. Jedan od prokuratora na otočiću, izbrojio bi barke.

Tok procesije – U smiraj dana,  22.jula mladići pod upravom vojvode, nakrcaju kamenjem veliku barku o trošku Opštine na istočnom dijelu Perasta – Luka, ponta Đurišića . U jednom periodu prva barka je bila kaić Školja u kojoj su bili sveštenik, gradonačelnik, veslači i pjevači, zatim bi slijedila velika barka iz Strpa s kamenjem.

U novije vrijeme, prva barka je od mještanina. U njoj su župnik, nekoliko uglednih građana iz Perasta, pjevači i veslači. Pridruže im se međusobno povezane i druge barke pune kamenja.

Put kojim procesija barki ide prema otočiću, podsjeća na teške dane turske okupacije Boke od Risna do Herceg Novog, kao što nas na to podsjeća i odsustvo žena u samoj procesiji.

Prisustvo  sveštenika i gradonačelnika u prvoj barci koja predvodi procesiju, svjedoči o neraskidivoj vezi života i vjere koja karakteriše drevna vremena Boke. Isto tako i pjevanje arhaičnih peraških bugarštica, muzika je raspoloženja i veselja koje je pratilo napore drevnog života peraštana.

Običaj je da u barkama budu samo muškarci i da se vesla. Pjevači počinju pjesmu: Oj, vesela veselice, od Pošova do pjace sv. Nikole, a nakon toga do Školja pjeva se Dvoje mi drago zaspalo. 

Fašinada 2016.
Fašinada 2016.

Kad prva barka zađe iza školja, tada se  ostale barke odvezuju i baca se kamenje na ona mjesta na kojima je najpotrebnije radi jačanja podloge otočića. Običaj je da se svečanim zvonjenjem zvona dočekaju barke.

Barke se kite zelenilom od kada su u Perst dosli Poležani, 1921. godine. Na fašinadi nije bilo zastava, a razlog je taj što se zastave nakon zalaska sunca skidaju, nikada se ne viju.

Najmanji broj barki zabiljezen je 1909. godine – dvije, a najveći 1973. – 50.

565 godina je po redu od onog dana kada je po tradiciji prvi kamen bačen u more u slavu i čast Bogorodice koja s tog kamena i danas zastitničkim pogledom gleda na Perast i Boku.

Prepuna umjetnina Gospina crkva na otočiću nije samo muzej. Oko nje se odvijaju svečanosti od kojih je svakako najživopisnija fašinada koja je začtićena i dobila je “status nematerijalnog kulturnog dobra nacionalnog značaja”.

Fašinada 2016.
Fašinada 2016.

“Naravno, vremena su se promijenila i u tom smislu peraška fašinada po svom karakteru sve više poprima obilježje jedne folklorne atrakcije, ali  i  dragocjeno povezuje prošlost  sa sadašnošću  i u jednostavnosti svoje simbolične ljepote, uliva nam povjerenje da ćemo i ubuduće uspijevati održavati u sebi vrijednosti kao najdragocjeniju opremu za naše putovanje u budućnost”, kazao je župnik peraški don Srećko Majić.

Više fotografija na našoj facebook strani.

 

Podijeli

Ostavite komentar

 

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Boka News" se ne može smatrati odgovornim za napisano.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.